Pitao me prijatelj sa sjevera Hrvatske, naše, integralne, je li vrijedilo, je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata… Ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila!” Ta izjava ratnog zločinca Darija Kordića, koju je 10. lipnja objavila televizija N1, šokirala je javnost, ne samo u regiji, nego i u Europi. Želeći pridonijeti zaustavljanju samopromocije ratnih zločinaca – koje je Dario Kordić, uz neke zločince u Srbiji i Republici Srpskoj, istaknuti primjer – ali i prekidanju revizionističkog slavljenja ratnih zločina, troje zastupnika u Europskom parlamentu iz političkih grupacija Zelenih, Socijalista i Liberala, u sklopu rasprave o redovitom Izvješću o BiH na kraju proljetnog zasjedanja EP-a, podnijeli su amandman kojim su od EP-a i vlasti u BiH tražili da osude i poduzmu pravno-kaznene mjere protiv Darija Kordića.

Tada se, na glasanju 14. srpnja, umjesto da zastupnici EP-a konsenzusom rutinski osude izjavu kojom osuđenik za ratne zločine tvrdi da bi ponovio sve svoje ratne postupke, dogodio skandal, koji u Hrvatskoj nije zadobio primjerenu pozornost: svi eurozastupnici HDZ-a – Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol i Željana Zovko – glasali su protiv tog amandmana, a s njima i nezavisni eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić, bivši predsjednik bivše stranke Živi zid, te zastupnik Hrvatskih suverenista Ladislav Ilčić.

O tom skandaloznom postupku zastupnika hrvatske desnice Nacional je u ponedjeljak, dan prije izlaska ovog broja Nacionala, razgovarao sa zastupnikom SDP-a u Europskom parlamentu Predragom Matićem Fredom, veteranom obrane Vukovara na Trpinjskoj cesti, jednom od najtežih dijelova vukovarskog ratišta, te bivšim ministrom hrvatskih branitelja. Zajedno s kolegama iz SDP-a, Predrag Matić Fred, dakako, glasao je za amandman osude izjave Darija Kordića, kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 17. prosinca 2004. pravomoćno osudio na 25 godina zatvora zbog, među ostalim, ratnog zločina u Ahmićima, gdje je HVO 16. travnja 1993. pobio 116 bošnjačkih civila, među kojima 32 žene te jedanaestoro djece.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je šest od dvanaest hrvatskih zastupnika glasalo u Europskom parlamentu (EP) protiv amandmana kojim je EP pozvan da osudi izjavu ratnog zločinca Darija Kordića da bi “sve ponovio”?

Ne mogu to objasniti drukčije nego da oni koji su glasali protiv očito smatraju da u toj njegovoj izjavi nema ništa sporno. A treba naglasiti da ne govorimo o nekakvim minornim djelima, govorimo o ratnim zločinima koje je osudio i Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu. Očito se kolegice i kolege iz HDZ-a ne slažu s time i ne vide problem u tome da se na takav način komentira ratni zločin u kojem je pobijeno 116 civila, a među kojima su bila i djeca. Za mene je to monstruozan čin i ne samo da ga treba osuditi, već i raditi na tome da se takvo nešto nikada više ne ponovi. Međutim, Plenković kao veliki europejac i njegova ekipa u EP-u to očito ne gledaju tako. To je razočaravajuće i vrlo opasno za stabilnost i budućnost u regiji.

NACIONAL: Smatrate li da bi osuda Kordićeve izjave – kojom ratni zločinac, osuđen zbog odgovornosti za ubojstvo 116 civila u Ahmićima, potvrđuje da bi sve ponovio – trebala biti jedinstven stav EP-a? Drugim riječima, smatrate li da je osuda ratnih zločina civilizacijsko, a ne političko pitanje, i da bi trebalo biti deplasirano o njoj uopće glasati na takav, stranački način? Ne bi li o tome trebao vrijediti neupitni konsenzus cijeloga društva?

Za mene je nepojmljivo da netko uopće može glasati protiv osude takve izjave, ali svašta sam doživio od HDZ-a i slične ekipe u Europskom parlamentu i više me ne mogu ni iznenaditi ni šokirati. Dapače, od njih očekujem najgore i svaki put to i isporuče. Mene kao ratnog veterana, bivšeg logoraša i nekoga tko jako dobro razumije o čemu se ovdje govori, nitko ne može uvjeriti da tu ima nekakvog prostora za opravdanja ili razumijevanja. Nema. Ako ja, kojem su prijatelji ginuli na rukama u ratu, mogu danas hladne glave reći da svaki ratni zločin treba procesuirati, bez obzira na to s koje strane dolazi, onda ne razumijem kako neki pronalaze opravdanja za Kordića i slične. Ali ponavljam: to je HDZ, ne valja se ni čuditi ni tražiti razum tamo gdje ga nema. To je jedna politika osobnih interesa i podjele prema nacionalnosti, onim pričama gdje si i s kim si bio 1991. Oni, zajedno s aktualnim vlastima u BiH i Srbiji, na tome žive i nemaju nikakvu želju da konačno krenemo dalje.

NACIONAL: Što za vjerodostojnost HDZ-a i njegova predsjednika Andreja Plenkovića znači činjenica da su eurozastupnici HDZ-a glasali protiv amandmana o Kordiću? HDZ BiH i Plenković uporno tvrde da žele predvoditi put BiH u EU. Kakvu poruku šalje BiH ovo glasanje eurozastupnika HDZ-a?

Na ovo pitanje mogu odgovoriti jednim citatom iz meni dragog filma: „Oprostit će ti Đuro što te tukao“. Takav je otprilike stav hrvatske vlasti prema BiH. Nema tu iskrene želje da se pomogne niti razumijevanja. To upravo vidimo iz ovog glasanja HDZ-ovaca. Kada dođe vrijeme da se zauzme stav koji građanima i građankama BiH šalje jasnu poruku: ‘’Tu smo, uz vas’’, e, onda su naši domaći HDZ-ovci protiv. Ja iskreno zagovaram europski put BiH i s naše strane radimo što se može da bismo ubrzali taj ulazak u Europsku uniju. To je jedini ispravni put, ali nažalost govorimo o državi u kojoj postoji više od 170 ministara, 300 župana, 500 načelnika, njima odgovara ovakva situacija i oni su u sinergiji s našim HDZ-ovcima koji odlaze tamo pa se fotografiraju s Čovićem nasmiješeni od uha do uha ili ga, još gore, dovlače na svaku svečanost u Hrvatsku da mu valjda dignu cijenu. Teško je to razumjeti, ali je jasno da s ovakvim vodstvom BiH nažalost nema šanse za europsku budućnost.

NACIONAL: Što vi, kao hrvatski eurozastupnik, tim povodom poručujete susjednoj zemlji?

Upravo ovo što sam već naglasio: sva trojica iz vodstva moraju se smijeniti da bi država prodisala i pronašla svoj europski put. U meni i u našoj delegaciji imaju iskrene saveznike, ali utega se moraju riješiti. Mi se nećemo nametati kao da imamo svu pamet svijeta i kao da znamo što je najbolje za BiH, ali tu smo ako se pomoć od nas zatraži. Moramo konačno dozvoliti građanima i građankama BiH da samostalno odlučuju, bez uplitanja okolnih država i igranja nacionalnih politika preko granice.

NACIONAL: Vaš fokus u ovogodišnjem proljetnom zasjedanju EP-a nije bio na BiH, nego na jednoj drugoj važnoj temi, u kojoj su zastupnici HDZ-a također glasali protiv. O čemu je riječ?

Tako je, prošlog tjedna se glasalo stajalište o novoj Uredbi o obnovi prirode, na kojoj sam radio ispred Odbora za ribarstvo EP-a, koji je poznat pod skraćenicom “PECH odbor”. To je jedan od najvažnijih legislativnih tekstova u mandatu: radi se o prijeko potrebnom dokumentu koji će osigurati da preživi priroda, ali i svi oni koji od nje žive, i to na dugoročno održiv i odgovoran način. Posebno smo se bavili pitanjem ribarstva, svjesni smo da su nam morski resursi prekomjerno iskorišteni i ako se ovako nastavi, neće biti ribe za našu djecu i unuke. No HDZ-ovci su tu stali na stranu brze zarade, industrije i kapitala. U politici koju oni vode uvijek je isto: važno da ima za mene i za nas, a ostali – snađite se. No prevladao je razum na plenarnoj sjednici i većina kolegica i kolega je podržala tekst. Zaključno: s HDZ-ovcima uvijek možete računati da će biti na krivoj strani povijesti. Otkad sam ja u Europskom parlamentu, to uvijek iznova dokazuju.

‘Zaključno: s HDZ-ovcima uvijek možete računati da će biti na krivoj strani povijesti’, smatra europarlamentarac Predrag Matić. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Protiv amandmana kojim se osuđuje Kordićeva izjava glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol i Željana Zovko, Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista i nezavisni Ivan Vilibor Sinčić, dok je nezavisni Mislav Kolakušić izbjegao glasanje. Za taj amandman glasali ste vi i vaše kolege iz SDP-a Biljana Borzan, Tonino Picula i Romana Jerković, kao i Valter Flego iz IDS-a. Je li itko od zastupnika koji su glasali protiv sudjelovao u raspravi? Jesu li objasnili zašto su glasali protiv amandmana?

Na debati uvijek sudjeluju zastupnici iz svih političkih grupa, ali prednost dobivaju oni koji su radili na izvješću ili po funkciji iz odbora koji je nadležan. Pošto je zbog velikog broja govornika i popriličnog broja debata dužina govora limitirana, češće se raspravlja o samom izvješću generalno nego o pojedinim amandmanima – neovisno koliko se nama oni činili važnima. Stoga se nije ulazilo u tako detaljne rasprave o ovom, Hrvatskoj izrazito bitnom amandmanu, nego se pokušao analizirati sadržaj cjelokupnog izvješća i njegova utjecaja na vanjskopolitičke odnose Europske unije prema BiH. No isti oni koji su glasali za ovaj amandman pozivaju na osuđivanje retorike pojedinih aktera koji konstantno doprinose destabilizaciji BiH, prvenstveno Dodika i ostalih dužnosnika Republike Srpske. Tu se najviše misli na govor mržnje prema konstitutivnim narodima BiH. Uz to, Bosni su hitno potrebne mjere protiv siromaštva, nejednakosti i korupcije, a uloga Europske unije u ovom slučaju treba biti u jačanju civilnog društva jer ono gradi temelje demokracije.

NACIONAL: Objasnite vaše razloge i razloge kluba europskih socijalista i SDP-a zbog kojih ste glasali za taj amandman.

Osuđeni ratni zločinci nemaju što raditi u javnom prostoru, a jedini razlog za obraćanje javnosti ili žrtvama svojih nedjela može biti opravdan ako izraze kajanje. Kada kao političar ne možeš osuditi ratnog zločinca koji javno izjavi da mu je svaka sekunda u ratu vrijedila i da bi sve ponovio – što je samo po sebi slučaj za psihopatologiju – postavlja se pitanje koja su to načela koja te oblikuju kao političara, ali, još bitnije, kao osobu. Svaki put kad se ponadam da se lagano odmičemo od priča o ratu, razočaram se iznova. Francuska i Njemačka su 6 godina nakon rata uspješno surađivale u preteči Europske unije, a mi 30 godina nakon našega vodimo polemike je li ispravno osuditi huškačke izjave ratnog zločinca i navesti obrazloženje zašto smo to učinili. Nestvarno.

NACIONAL: Glasanje o amandmanu iznijelo je na vidjelo važne i zanimljive činjenice: prvu, da čak sedmoro od 12 hrvatskih eurozastupnika ne osuđuju Kordićevu izjavu, a s njom očigledno ni hrvatske ratne zločine u BiH; i drugu, prema kojoj sličan stav ima više od stotinu zastupnika EP-a jer je njih 43 glasalo protiv amandmana, a čak 62 bila su suzdržana. Iz kojih su stranačkih klubova ti zastupnici? Što sve to govori o stanju duhova u političkoj eliti današnje Hrvatske, ali i Europe?

Broj zastupnika koji su glasali protiv, njih 43, apsolutno je zanemariv broj, imajući na umu tko sve sjedi u Europskom parlamentu, i s kakvim razmišljanjima. Drago mi je da većina zastupnika nema iskrivljen pogled na ono što je rečeno i da se slažu kako takve izjave moraju biti osuđene. Svi koji pažljivije prate hrvatsku politiku, moći će primijetiti da su HDZ-ovcima puna usta o tome kako počinitelji ratnih zločina trebaju odgovarati bez obzira na nacionalnost počinitelja ili žrtve, kako očekuju od pravosuđa da odradi svoj posao i da bi svatko normalan trebao pozdraviti takav pristup i poticati sve nadležne službe na nastavak odgovornog rada u pronalasku, procesuiranju i kažnjavanju ratnih zločinaca. Realnost je nešto drugačija: kada je vrijeme za učiniti moralni i ljudski potez, kao što je osuda, budite sigurni da će se HDZ po pravilu uvijek svrstati na krivu stranu. Riječ je isključivo o neprincipijelnosti i licemjerju.

NACIONAL: Kako ste, kao branitelj Vukovara, doživjeli zločin u Ahmićima? Kako, iz iste pozicije, komentirate javno ponašanje Darija Kordića nakon što je pušten iz zatvora?

U svakoj prilici ističem da postoji ogromna razlika između sudjelovanja u ratu i počinjenja ratnih zločina. Nažalost, ali nekad i na sreću, u ljudskoj je prirodi da u ratnim okolnostima sve najbolje i najgore osobine ljudi izađu na površinu. Ovakve maliciozne izjave najgore utječu na obitelji žrtava kojima se nemoguće pomiriti s činjenicom da njihovih najmilijih više nema. Negiranje i umanjivanje počinjenih ratnih zločina je jasan oblik uvrede žrtvama i preživjelima, a na nama je da kao društvo radimo na tome da se ovakvo što nikada više ne ponovi. Često kažem da je 100 godina pregovora uvijek bolje od jednog dana rata.

NACIONAL: Amandman o Kordiću predložili su nizozemska zastupnica Zelenih Tineke Strik, Nijemac Dietmar Koster iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), kojemu pripada i SDP, te slovenski liberal Klemen Grošelj. Kako su objasnili taj svoj prijedlog?

Sama činjenica da su amandman podnijele tri političke grupe govori o njegovoj važnosti i nužnosti. Navedene zastupnice i zastupnici radili su na ovom izvješću i kada ulažu amandman, u ovakvim slučajevima ne predstavljaju samo svoje stavove, već stav cijele grupe koju predstavljaju, a o tome se ovdje upravo radi. Svrha ovog amandmana je jasno i nedvojbeno osuditi ratne zločine, klasificirati ovaj na području Lašvanske doline kao etničko čišćenje te pozvati političke elite, a posebice predstavnike vlasti u BiH, da osude i distanciraju se od Kordićeve izjave, ali i poduzmu odgovarajuće pravne lijekove.

NACIONAL: Amandman je podnesen u sklopu rasprave o izvještaju o BiH, koji je sastavio portugalski zastupnik Europske pučke stranke Paul Rengel. Hrvatska je javnost slabo upoznata s tim izvještajem, kao i sa zaključcima EP-a o njemu. Kako biste vi opisali atmosferu koja u EP-u vlada prema BiH, pola godine nakon što je EU odobrio BiH kandidatski status?

Politička situacija u BiH najbolji je pokazatelj da napretka ne može biti bez konsenzusa i bez poštovanja ustavnog uređenja. Bosna i Hercegovina mora što prije ispuniti glavni dio svojih obveza prema Europskoj uniji kako bi pokazala pozitivne pomake i dala jasan signal kako radi na ispunjavanju kriterija prema članstvu u Uniji. Narod Bosne i Hercegovine je više puta pokazao svoju opredijeljenost za europsku budućnost. Dodjeljivanje statusa kandidata jasno je priznanje za njihov neprestani rad na preobrazbi zemlje, ali, još bitnije, poziv političkom vodstvu zemlje da se odmakne od vlastitog interesa i počne raditi za dobrobit svih građana i građanki. Ne bih rekao da se nešto značajno promijenilo u pola godine. BiH u meni ima velikog prijatelja i želja mi je da što prije uđu u EU. No prije svega, volio bih da postane funkcionalna zemlja.