Objavljeno u Nacionalu br. 643, 2008-03-10

SAMANTHA POWER (37), glavna suradnica američkog predsjedničkog kandidata Baracka Obame, ekspertica za vanjsku politiku, morala je napustiti njegov stožer nakon što su novine prenijele njezinu izjavu da je Hillary Clinton ‘monstrum’

Predsjednička kampanja demokratskog senatora iz Illinoisa Baracka Obame upala je u prvi veći skandal, koji će mu višestruko štetiti jer je zbog njega izgubio vrijednu savjetnicu, koju su politički analitičari već vidjeli na visokom vanjskopolitičkom položaju u Bijeloj kući ako on pobijedi na izborima u studenome. To je Samantha Power, najpoznatija od njegovih suradnika, 37-godišnja bivša novinarka i kolumnistica Timea, podrijetlom iz Irske, sada američka sveučilišna nastavnica.

Došla je u Britaniju promovirati svoju knjigu koje je tema dužnosnik Ujedinjenih naroda Sérgio Vieira de Mello koji je poginuo 2003. u Iraku. U londonskom hotelu Waldorf Hilton dala je nekoliko intervjua britanskim novinama. Razgovarala je i s Gerrijem Peevom, političkim novinarom škotskog dnevnog lista Scotsman. Kako je savjetnica Baracka Obame, pitao ju je i o Obaminim izbornim izgledima i njegovim stajalištima. Intervju je vođen neposredno nakon što su stigle vijesti da je na primarnim izborima Ohiu i Teksasu izgubio od Hillary Clinton. Tijekom intervjua razgovarala je o tome telefonom s nekim ljudima iz Obamina stožera, pa je u razgovoru sa škotskim novinarom bila pod dojmom vijesti o porazu. Peevu je rekla: “Zajebali smo u Ohiu, gdje su opsjednuti problemom radnih mjesta. Hillary je snažno agitirala znajući da samo tamo može pobijediti. Ona je monstrum – nemojte to napisati – jer je spremna na sve. Ondje žive siromašni ljudi i ona je pričala da će im Obama oduzeti radna mjesta. Količina laži koje je ona spremna izreći zaista je strašna.“

Novinar je to objavio, iako mu je ona rekla da to ne čini. Ali u britanskom je novinarstvu običaj da se u dogovorenom intervjuu može objaviti sve što sugovornik kaže, čak ako i zatraži da novinar nešto ne objavi. Ona je prije objavljivanja intervjua shvatila da bi te njezine riječi mogle izazvati buru, pa je zamolila urednika Scotsmana, Mikea Gilsona, da taj dio ne objavi, ali se on na to nije obazirao. Nadala se da nitko neće zamijetiti njezin intervju u škotskom listu, ali ga je prenio najpoznatiji američki internetski novinar Matt Drudge, a potom i drugi američki mediji, pa je nastao skandal.

Hillary Clinton i Barack Obama veliki su suparnici pa je već bilo grubih riječi među njima. Ali u prosincu su se dogovorili da će oni sami i njihovi timovi izbjegavati uzajamna vrijeđanja i podmetanja. Kad su nedavno objavljene fotografije snimljene prije dvije godine u Keniji na kojima Obama odijeva muslimansku nošnju, tvrdilo se da su ih u medije plasirali suradnici Hillary Clinton i umalo je nastao skandal. Ona je to energično demantirala pa se bura smirila.

Sada je dogovor prekršila Samantka Power, a njezine grube ocjene da je “monstrum“ izazvale su ogorčene proteste izbornog stožera Hillary Clinton. Četvorica demokratskih kongresnika na konferenciji za tisak tražili su ne samo ispriku, nego i ostavku Samanthe Power. To je zatražio čak i sam Barack Obama, jer mu je posebno stalo da se dvije strane ne nabacuju uvredama i podmetanjima. U Chicagu počinje suđenje poslovnom čovjeku sumnjive kriminalne prošlosti s kojim je Obama bio u financijskim odnosima pa mu nipošto ne odgovara da se sad svađa produbi.

Samantna Power odmah je podnijela ostavku i ispričala se: “S dubokim žaljenjem dajem ostavku na svoj položaj savjetnice u Obaminoj kampanji. Izrekla sam neoprostive ocjene koje su suprotne mom divljenju senatorici Hillary Clinton, ali i duhu, tonu i cilju Obamine kampanje. Najdublje se ispričavam senatorici Clinton, senatoru Obami i njegovu iznimnom timu u kojem sam radila posljednjih 14 mjeseci.“

U raznim izjavama dodala je da je to bio“trenutak nepažnje zbog umora od dugog puta preko oceana“, a za Hillary Clinton rekla je da joj je uvijek bila uzor. To joj ipak nije pomoglo da zadrži posao kod Obame, čiji je savjetnik rekao da “Obama osuđuje takav rječnik za koji nema mjesta u njegovoj kampanji“.

Prema informacijama iz njegova stožera, Obama se nije lako lišio usluga Samanthe Power, jer je ona počela imati sve važniju ulogu u njegovoj kampanji. Kako su rasli Obamini izgledi na predsjedničkim izborima, raslo je i zanimanje za njegova vanjskopolitička stajališta, posebno izvan SAD-a, jer mnoge političare u svijetu i medije zanima kakvu bi vanjsku politiku Obama vodio ako postane predsjednik. Analitičari diljem svijeta tražili su Obamine izjave o vanjskopolitičkim temama, ali su razočarano morali konstatirati da se svjetskom politikom kao senator malo bavio. Zna se da se u Senatu 2003. usprotivio američkoj invaziji na Irak, a nešto se moglo nazreti i u rijetkim priopćenjima tog predsjedničkog kandidata o pojedinim pitanjima. Tako je prije nekoliko dana pozdravio neovisnost Kosova.

Ali uporni istraživači otkrili su da mu je glavni vanjskopolitički savjetnik Samantha Power, mlada žena osebujne i uspješne karijere, koja je već dobila Pulitzerovu nagradu, najveću američku novinarsku nagradu. Posljednjih godina ponajviše se zanimala za odnos SAD-a prema genocidu u novijoj povijesti. Snažno zagovara zapadni intervencionizam u krizama koje ugrožavaju temeljna ljudska prava. Sada pokreće inicijativa da Zapad što prije intervenira u sudanskoj pokrajini Darfur. Takav stav izgradila je zgrožena pasivnošću SAD-a i ostalih zapadnih zemalja dok je kao mlada reporterka od 1993. do 1996. iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine izvještavala o ratnim strahotama, a 1999. i s Kosova.

Rodila se 1970. u Irskoj, a s devet godina preselila se u SAD jer se njezina majka, liječnica, zaljubila u Amerikanca i ostavila oca, od kojeg se zbog irskih zakona nije mogla razvesti, kako bi s ljubavnikom živjela u Massachusettsu. Samantha Power se školovala, upoznala političku baštinu obitelji Kennedy, predsjednik John Kennedy postao joj je politički uzor, kojem je čak i izgledom slična. Nakon što je studirala na Yaleu i diplomirala pravo na Harvardu, kao novinarka je izvještavala iz Hrvatske i BiH, a potom i iz drugih dijelova svijeta, za razne američke listove – U.S. News & World Report, Boston Globe, Economist, New Republic. Tako je upoznala je mnoge poznate ljude, stvorila dobre veze i stekla ugled i izvan novinarske sredine. Zatim je vrlo mlada postala nastavnica političkih znanosti na sveučilištu Harvard.

Objavila je 2003. opsežnu knjigu “Pakleni problem: Amerika u doba genocida“, u kojoj je na 500 stranica analizirala odnos američkih vlada prema genocidu, od stradanja Armenaca u Turskoj za I. svjetskog rata, preko holokausta Židova u II. svjetskom ratu do strašnih događanja u novije doba u Kambodži, na području nekadašnje Jugoslavije, u Ruandi. Pritom je kritizirala sporost američkih vlada, smatrajući da su i one krive za teška stradanja cijelih naroda. Neki ljevičari kritizirali su je da ne spominje i odgovornost SAD-a za grozna stradanja civilnog stanovništva, npr. u Vijetnamu, ali ipak su prevladavale pohvale pa je sa samo 33 godine dobila Pulitzerovu nagradu.

Vrlo je kritično pisala o srpskoj politici 90-ih, posebno o etničkom čišćenju u Bosni. Smatra da su zapadne zemlje presporo reagirale na te događaje i da su suodgovorne za pokolj u Srebrenici. Hrvatskom se malo bavila, ali je na 428. stranici knjige napisala odlomak o operaciji “Oluja“: “Hrvatski uspjeh u toj operaciji pokazao je da su tobožnji srpski junaci zapravo tigrovi od papira, što je bila vitalna spoznaja za one u američkoj administraciji koji su kritizirali Pentagon jer je tvrdio da bi Amerikanci, ako se sukobe sa Srbima, imali velike gubitke. Ta je operacija pokazala još jednu važnu stvar, da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević spreman prepustiti Srbe u Hrvatskoj i Bosni njihovoj sudbini. To je značilo da bi se NATO u slučaju svoje akcije u Bosni suočio samo s vojskom bosanskih Srba, ali ne i jugoslavenskom.“

Tu je knjigu, koja uvjerljivo objašnjava što se događalo na području nekadašnje Jugoslavije, zapazio i Obama, vanjskopolitički neiskusan kad je 2004. izabran u Senat, i Samanthi Power ponudio je da mu postane savjetnica za vanjsku politiku. Ona se u prvi tren nije bila sklona sa sveučilišta preseliti u stožer mladog senatora, ali ju je on u tri sata razgovora uvjerio da je ozbiljan i zainteresiran za svjetske događaje, ali da mu treba pomoć da razumije svjetske probleme. Tako je postala njegovom savjetnicom za vanjsku politiku i u njegovu stožeru radila do 2006. kad se vratila na sveučilište kako bi napisala još jednu knjigu, o brazilskom diplomatu u UN-u Sérgiu Vieiri de Mellu, kojeg je upoznala sredinom 90-ih u Hrvatskoj, a 2003. poginuo je u bombaškom napadu u Bagdadu. Njegov humani pristup svjetskim problemima i njegovo uvjerenje da međunarodna zajednica ima obveze prema ljudskim patnjama svuda u svijetu smatra primjerom koji treba slijediti. U knjizi je potanko opisala svoj prvi sastanak s Vieirom u zagrebačkom restoranu i vidi se da je dobro upoznala Hrvatsku.

Kad je dovršila tu knjigu, počela je pisati kolumne za Time i ponovno se angažirala kao savjetnica Baracka Obame, za kojeg je u sve brojnijim intervjuima tvrdila da i on ima takav odnos suosjećanja i solidarnosti. Ako je ono što ona tvrdi točno, treba očekivati da će Obama, pobijedi li na predsjedničkim izborima, biti sasvim drukčiji od sadašnjeg predsjednika Busha.

PULITZEROVA NAGRADA

Samantha Power radila je kao novinarka i sveučilišna profesorica, a najveću je pažnju privukla svojom knjigom ‘Pakleni problem: Amerika u doba genocida’ u kojoj je kritizirala pasivan stav SAD-a prema genocu u 20. stoljeću. U knjizi, za koju je dobila i Pulitzerovu nagradu, vrlo je kritično pisala o etničkom čišćenju u Bosni.

MOĆ MEDIJA

Samantha Power predstavljala je u Škotskoj svoju novu knjigu i baš kad je davala intervju novinaru Gerriju Peevu dobila je vijest da je Hillary Clinton pobijedila Baracka Obamu u Ohiu i Teksasu. Pred Peevom je rekla da je Hillary Clinton monstrum, ali ga je odmah zamolila da to ne objavi. On je nije poslušao, a intervju je prenio internetski novinar Matt Drudge i tako je nastao skandal. Samantha Power odmah je dala ostavku na svoj položaj u Obaminu timu i ispričala se Hillary Clinton. Obama zbog toga nije sretan, ali nije imao izbora.

MORALNA POLITIKA

Samantha Power godinama je savjetovala Baracka Obamu u pitanjima vanjske politike za koju se on nije smatrao dovoljno stručnim. Ona je pak zagovornica amaeričkog intervencionizma – odnosno obveze da SAD intervenira gdje god su masovno ugrožena ljudska prava i gdje se nad nedužnima provodi genocid, kao što je to trenutačno slučaj u sudanskoj pokarajini Darfur koja je vrlo bogata naftom.