Vrhovni sud trebao saslušati usmene argumente o dva slučaja koji bi mogli značajno preoblikovati online govor i moderiranje sadržaja.

Ishod usmenih argumenata mogao bi odrediti mogu li se tehnološke platforme i tvrtke društvenih medija tužiti za preporuku sadržaja svojim korisnicima ili za podržavanje djela međunarodnog terorizma hostingom terorističkog sadržaja. To je prva SCOTUS-ova revizija aktualnog saveznog zakona koji uvelike štiti web stranice od tužbi zbog sadržaja koji generiraju korisnici.

Prvi u utorak je slučaj Gonzalez protiv Googlea. U središtu pravne bitke je odjeljak 230 Zakona o pristojnosti u komunikacijama, gotovo 30 godina star savezni zakon za koji su sudovi opetovano tvrdili da pruža široku zaštitu tehnološkim platformama, ali je od tada pod lupom zajedno sa sve većim kritikama moderiranja sadržaja Big Tech-a odluke.

Slučaj koji uključuje Google bavi se pitanjem može li se tužiti zbog algoritamske promocije terorističkih videa na svojoj platformi njegove podružnice YouTube.

Prema tužiteljima u slučaju – obitelji Nohemija Gonzaleza, koji je ubijen u napadu ISIS-a u Parizu 2015. – ciljane preporuke YouTubea prekršile su američki zakon o borbi protiv terorizma pomažući radikalizirati gledatelje i promovirati svjetonazor ISIS-a.

Optužba nastoji izdvojiti preporuke sadržaja tako da ne dobiju zaštitu prema Odjeljku 230, potencijalno izlažući tehnološke platforme većoj odgovornosti za način na koji pokreću svoje usluge.

Google i druge tehnološke tvrtke rekle su da bi tumačenje Članka 230 povećalo pravne rizike povezane s rangiranjem, sortiranjem i vođenjem online sadržaja, osnovnom značajkom modernog interneta. Google je tvrdio da bi u takvom scenariju web-mjesta nastojala igrati na sigurno uklanjanjem mnogo više sadržaja nego što je potrebno ili potpunim odustajanjem od moderiranja sadržaja i dopuštanjem još štetnijeg materijala na svojim platformama.

Podnesci prijatelja suda od strane Craigslista, Microsofta, Yelpa i drugih sugeriraju da ulozi nisu ograničeni na algoritme i također bi mogli utjecati na gotovo sve na webu što bi se moglo protumačiti kao davanje preporuke. To bi moglo značiti da bi se čak i prosječni korisnici interneta koji volontiraju kao moderatori na raznim stranicama mogli suočiti s pravnim rizicima, prema podnesku Reddita i nekoliko dobrovoljnih moderatora Reddita. Demokratski senator iz Oregona Ron Wyden i bivši kalifornijski republikanski zastupnik Chris Cox — izvorni koautori Odjeljka 230 — tvrdili su sudu da je namjera Kongresa pri donošenju zakona bila dati web stranicama široku diskreciju za moderiranje sadržaja prema njihovom mišljenju.

Bidenova administracija također se uključila u slučaj. U podnesku podnesenom u prosincu, tvrdi se da odjeljak 230 štiti Google i YouTube od tužbi “zato što nisu uklonili sadržaj treće strane, uključujući sadržaj koji su preporučili”. No, tvrdi se u vladinom podnesku, te se zaštite ne protežu na Googleove algoritme jer oni predstavljaju vlastiti govor tvrtke, a ne tuđi.

Vrhovni sud će u srijedu saslušati usmene argumente o drugom slučaju, Twitter protiv Taamneha, koji će odlučiti mogu li se tvrtke društvenih medija tužiti za pomaganje i podržavanje određenog čina međunarodnog terorizma kada su platforme ugostile korisnički sadržaj koji izražava opću potporu skupina koja stoji iza nasilja bez upućivanja na konkretan teroristički čin o kojem je riječ.

Kongres, Bijela kuća, a sada i Vrhovni sud SAD-a, usmjeravaju svoju pozornost na savezni zakon koji je dugo služio kao pravni štit za online platforme.

Vrhovni sud trebao bi saslušati usmene argumente o dva ključna slučaja koji se bave internetskim govorom i moderiranjem sadržaja. Središnji dio argumenata je Odjeljak 230, savezni zakon koji su oštro kritizirali i republikanci i demokrati iz različitih razloga, ali koji su tehnološke tvrtke i grupe za digitalna prava branile kao ključan za funkcioniranje interneta.

Tehnološke tvrtke uključene u parnicu navele su statut star 27 godina kao dio argumenta zašto se ne bi trebale suočiti s tužbama koje navode da su svjesno pružile značajnu pomoć terorističkim činovima hostingom ili algoritamskim preporučivanjem terorističkog sadržaja, izvještava CNN.

Evo ključnih stvari koje treba znati o Zakonu i članku 230

Usvojen 1996. u ranim danima World Wide Weba, odjeljak 230 Zakona o pristojnosti u komunikaciji trebao je njegovati startupove i poduzetnike. U tekstu zakona priznaje se da je internet u povojima i postoji opasnost da će biti ugušen ako se vlasnici web stranica mogu tužiti za stvari koje su drugi ljudi objavili.
Prema Odjeljku 230, web-mjesta uživaju imunitet za moderiranje sadržaja na način koji smatraju prikladnim – ne prema tuđim preferencijama – iako savezna vlada i dalje može tužiti platforme za kršenje kaznenih zakona ili zakona o intelektualnom vlasništvu.
Suprotno onome što su neki političari tvrdili, zaštita Odjeljka 230 ne ovisi o tome da je platforma politički ili ideološki neutralna. Zakon također ne zahtijeva da web mjesto bude klasificirano kao izdavač kako bi se “kvalificiralo” za zaštitu od odgovornosti. Osim ispunjavanja definicije “interaktivne računalne usluge”, web-mjesta ne moraju učiniti ništa da bi stekla pogodnosti iz članka 230 – primjenjuju se automatski.

Središnja odredba zakona kaže da se web stranice (i njihovi korisnici) ne mogu pravno tretirati kao izdavači ili govornici tuđeg sadržaja. Na jednostavnom engleskom jeziku, to znači da svaka pravna odgovornost povezana s objavljivanjem određenog sadržaja završava na osobi ili entitetu koji ga je stvorio, a ne na platformama na kojima se sadržaj dijeli ili korisnicima koji ga ponovno dijele.
Naizgled jednostavan jezik članka 230 opovrgava njegov sveobuhvatan utjecaj. Sudovi su opetovano prihvaćali članak 230 kao obranu od tužbi za klevetu, nemara i drugih optužbi. U prošlosti je štitio AOL, Craigslist, Google i Yahoo, izgrađujući tako širok i utjecajan zakon da se smatra stupom današnjeg interneta. Međutim, posljednjih su godina kritičari članka 230. sve više dovodili u pitanje opseg zakona i predlagali ograničenja okolnosti u kojima se web stranice mogu pozvati na pravni štit.