Stanje na tržištima rada širom svijeta znatno će se pogoršati pred kraj godine zbog previranja u gospodarstvu koja je izazvao rat u Ukrajini i utjecaja strože monetarne politike na potrošnju, procjenjuje Međunarodna organizacija za rad (ILO).

Već su se pojavile naznake da je oporavak broja radnih sati početkom godine izbrisan u drugom i trećem tromjesečju, upozorio je ILO u izvješću o tržištima rada, objavljenom u ponedjeljak.

Tako je od srpnja do rujna bilo 40 milijuna manje radnih mjesta s punim radnim vremenom nego u četvrtom tromjesečju 2019. godine, koje se koristi kao referentno pretpandemijsko razdoblje, naglašavaju.

Pogoršanje na sredini godine ILO pripisuje opetovanom uvođenju epidemioloških mjera i posljedičnim poremećajima na kineskom tržištu rada, kao i sukobu u Ukrajini i inflatornim pritiscima koje su stvorili poremećaji u izvozu energije i hrane.

Pogoršanje na tržištu rada utječe na stvaranje novih radnih mjesta i na kvalitetu posla,

“Sudeći po sadašnjim trendovima, broj slobodnih radnih mjesta smanjit će se a rast broja zaposlenih u svijetu značajno oslabiti u četvrtom tromjesečju 2022.”, procjenjuje ILO.

Nezaposlenost bi pak trebala porasti, dodaju, napominjući da su se u razvijenim gospodarstvima već pojavile naznake osjetnog ‘hlađenja’ tržišta rada.

Prertjerano pooštravanje monetarne politike moglo bi također nanijeti ogromnu štetu radnim mjestima i prihodima, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, upozorava ILO.

Vlade bi zato trebale usvojiti niz mjera potpore najranjivijim skupinama građana i kompanijama, što bi moglo uključivati ​​usmjeravanje ekstraprofita u zapošljavanje ili dodatke na plaću, rekao je glavni direktor ILO-a Gilbert Houngbo.

“Ne možemo dovoljno naglasiti da treba (usvojiti) socijalne pakete i voditi računa o tome da zaoštravanje monetarne politike radi suzbijanja inflacije bude dopunjeno socijalnim mjerama”, rekao je Houngbo na brifingu za novinare u Ženevi.