Čelnici država članica EU-a, koji su se u četvrtak okupili na samitu u Bruxellesu, raspravljat će među inim o rebalansu sedmogodišnjeg proračuna kako bi mogli financirati nove nepredviđene troškove.

U sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je 1100 milijardi eura, ali to neće biti dovoljno.

Treba osigurati sredstva za pomoć Ukrajini, financirati narasle troškove kamata na dug koji je EU podigla radi financiranja oporavka od pandemije, zatim narasle troškove upravljanja migracijama, te provedbu Zelenog plana, koji će pomoći da se lakše prekine s ovisnošću o ruskim fosilnim energentima.

Zbog klimatskih promjena potrebno je osigurati sredstva za odgovor na prirodne katastrofe. Tu je i potreba da se pomogne konkurentnost gospodarstva, poticanjem investicija novih tehnologija.

Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. godine koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, za upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.

Komisija je predložila uspostavu namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

Za upravljanje migracijama Komisija je zatražila dodatnih 15 milijardi eura te 10 milijardi za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

Kao i svaki put kada je riječ o proračunu, zemlje članice podijeljene su na one koje uplaćuju više nego dobiju natrag iz europskog proračuna i koje su uvijek protiv povećanja sredstava i na siromašnije zemlje koje zagovaraju veći proračun kako bi, među ostalim, mogle sustići one bogatije.

Na ovom samitu se ne očekuje dogovor, ali je cilj da se on postigne do kraja godine.

Njemački kancelar Olaf Scholz, čija je zemlja najveći uplatitelj u europski proračun, rekao da pregovori tek počinju i da su pozicije države dosta udaljene.

Scholz je rekao da se problem financiranja novih potreba treba riješiti preraspodjelom postojećih sredstava koja su namijenjena za manje bitne stvari, a ne traženjem dodatnih sredstava.

Sličnog je stajališta i belgijski premijer Alexander de Croo za kojeg je prijedlog Komisije potpuno neprihvatljiv.

“Ono što je na stolu za nas je potpuno neprihvatljivo. Tražimo od Komisije i ostalih institucija da pogledaju u svoje fondove koji su neiskorišteni umjesto da od država članica traži veće doprinose”, rekao je po dolasku na samit de Croo.

S tim pristupom se ne slaže predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

“Sada je vrijeme da stavimo novac tamo gdje je potreban”, rekla je Metsola, dodajući da je dogovor o reviziji proračuna hitno potreban jer su “postojeći resursi do kraja iscrpljeni”.

Razgovori o reviziji proračuna daju odličnu priliku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu da sve blokira dok ne dobije deblokadu europskih sredstava koja su zamrznuta zbog kršenja vladavine prava.

Orban je po dolasku na samit rekao da se protivi “davanju novaca za migracije, politiku integracije i za Ukrajince”.

“Ovaj prijedlog koji je pred nama neće proći. Mi ćemo ga odbiti i vidjet ćemo kako će biti u prosincu”, rekao je Orban.

Druga tema oko koje čelnici nastoje postići suglasnost jest kako se postaviti prema sukobu između Izraela i Hamasa. Cilj je poslati jednoglasnu poruku i pokazati jedinstvo iako ta poruka nema nikakvog utjecaja na te sukobe.

Svi čelnici osuđuju napad Hamasa na Izrael 7. listopada kada je, prema izraelskim izvorima, ubijeno najmanje 1400 ljudi i oteto preko 220, ali pritom jedni više ističu pravo Izraela na samoobranu, a drugi izražavaju zabrinutost za palestinske civile u Pojasu Gaze koji stradavaju u izraelskim udarima.

Već danima europski diplomati pokušavaju usuglasiti tekst zaključaka, koji bi predstavljali stajalište EU-a. Vodi se rasprava treba li u tekst staviti “humanitarna pauza” u jednini ili u množini “humanitarne pauze”. Prijedlog da se zatraži prekid vatre kako bi se stanovništvu Gaze dostavila pomoć nije prošao, jer dio članica smatra da bi bilo ograničeno pravo na obranu te da bi to dalo priliku za preraspodjelu snaga.

Umjesto toga predložen je izraz “humanitarna pauza”, privremeni prekid neprijateljstva radi dostave osnovnih životnih potrepština. No, ni to ide glatko pa je predložen izraz u množini, što bi trebalo značiti da bi se sukobi prekidali na vrlo kratka razdoblja samo kako bi se osigurao prolaz pomoći.

Prema zadnjem nacrtu tekstu, čelnici izražavaju “duboku zabrinutost zbog humanitarne situacije u Gazi” te se poziva na “kontinuirani, brzi i sigurni humanitarni pristup i pomoć onima kojima je potrebna svim potrebnim mjerama, uključujući humanitarne koridore i pauze”.

WHO traži hitno otvaranje humanitarnog koridora za Gazu