Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak zatražila je u četvrtak od Vlade da donese dugo očekivane zakone o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku kako bi se zajamčilo pružanje osnovnih usluga osobama s invaliditetom.

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, pravobraniteljica u partnerstvu sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, u priopćenju je također zatražila da bude osigurana radna snaga na poslovima pružanja podrške osobama s invaliditetom.

Iako su naknade na osnovi invaliditeta povećane tijekom 2022., pravobraniteljica navodi da su zbog poskupljenja proizvoda i usluga, kao i zbog rastuće inflacije, te usluge praktički neutralizirane.

Upozorava kako na osobe s invaliditetom posebno utječu rastući troškovi goriva jer javni prijevoz nije dovoljno prilagođen njihovom kretanju.

Velike teškoće u svakodnevnom životu osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su to osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi, navodi Slonjšak.

Uz to postoji i značajan nedostatak radne snage pogotovo vezano uz pružatelje usluga kao što su pomoć u kući, njegovatelja, medicinskih sestara, liječnika te stručnih suradnika.

Pravobraniteljica također ocjenjuje da je usmjerenost na krizu ponovno stavila u drugi plan pitanje razvoja sustava rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj te apelira da se kriza ne koristi kao izgovor.

U situaciji u kojoj sustavno financiranje nije još riješeno, pojavljuje se pitanje održivosti reprezentativnih udruga osoba s invaliditetom koje su u mnogim sredinama i jedini pružatelji različitih socijalnih usluga.

Pravobraniteljica iznosi da bi se danas, kada u Hrvatskoj nedostaje radne snage, između 624.019 osoba s invaliditetom od čega su u radno aktivnoj dobi njih 268.911 zasigurno našla radna mjesta za njih na kojima bi mogli pokazati svoje vještine i znanje.

“Kao država i poslodavci ne smijemo dozvoliti da osobe s invaliditetom guramo u socijalne naknade i mirovine, a istovremeno ih potičemo da steknu što veća znanja i vještine na visokoj razini, ne pružajući im potrebnu podršku i prilagodbu te usmjeravajući ih na srednje škole i fakultete ne prema afinitetima već prema pristupačnosti.” poručila je pravobraniteljica.