Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izjavila je u subotu da nasilje prema ženama, bilo ono fizičko ili verbalno, perpetuira nejednak odnos moći žena i muškaraca u društvu, ocijenivši zakonske promjene samo jednim od segmenata borbe protiv obiteljskog nasilja.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna, u spomen kada su 1999. godine  na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a sudska djelatnica teško ozlijeđena.

Ljubičić: Ne postoji jasna distinkcija između prekršajnog i kaznenog djela nasilja

Ljubičić se osvrnula na statističke pokazatelje o obiteljsko i nasilju prema ženama. Podatci pokazuju kako je u 2018. godini u Hrvatskoj zabilježeno 535 kaznenih dijela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja, dok je u prvih 8 mjeseci ove godine evidnentirano njih  639.

Ljubičić je usporedila broj kaznenih djela s prekršajnim djelima, kojih u Hrvatskoj godišnje ima više od 10 tisuća.

“Između prekršajnog i kaznenog djela obiteljskog nasilja ne postoji jasna distinkcija. Kroz 1200 presuda koje smo analizirali, prekršajnih i kaznenih djela, vidjeli smo da je zaista teško iščitati jednu ujednačenu sudsku praksu. Kroz nove izmjene  kaznenog zakona i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, tjelesno nasilje izuzeto je iz prekršajnih djela. Mislimo da će kroz praksu doći do nekih pomaka”, ocijenila je.

Ljubičić smatra i kako pitanje rješavanja obiteljskog nasilja nije jednodimenzionalno, te ukazala na nužnost uspostavljanja protokola postupanja svih dionika u postupku zaštite od obiteljskog nasilja.

Zakonske izmjene, istaknula je, samo su jedna sfera rješavanja obiteljskog nasilja. Napomenula je da, uz zakone, postoje i drugi vidovi zaštite i pružanja pomoći, poput psihološke podrške, skloništa te besplatne pravne pomoći.

Ocijenila je da za takav vid zaštite, većinu sredstava iz proračuna osigurava država.

“Lokalne zajednice, gdje su skloništa i savjetovališta teritorijalno raspoređena, trebale bi snositi, po našem mišljenju, također veliki dio sredstava. Do sada su izdvajale jedan posto za rodno budžetiranje, što je nedovoljno. Tu treba doći do sinergijskog odlučivanja na nacionalnoj i lokalnoj razini”, kazala je Ljubičić.

Ljubičić: Nasilje perpetuira nejednakost žena u društvu

Dodala je da se Hrvatska, u normativnom smislu, u posljednjih 20 godina odredila kao društvo nulte stope tolerancije na bilo koji oblik nasilja. Kazala je da, s druge strane, svakodnevni pojedinačni slučajevi nasilja, pa i seksističko i verbalno nasilje od strane osoba koje se bave javnom dužnošću i javnim politikama, perpetuiraju odnos nejednake moći muškaraca i žena u društvu”.

“Problem obiteljskog nasilja je samo jedan segment neravnopravih odnosa i podređene uloge odnosa i muškaraca i žena u društvu”, zaključila je.