Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom da pandemija koronavirusa posebno teško pogađa osobe s invaliditetom koje imaju velikih problema u pristupu zdravstvenoj zaštiti, terapiji i uslugama podrške.

Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom zatječe nas u situaciji pandemije koja teško pogađa čitavo društvo, ali ima još veće posljedice za osobe s invaliditetom, priopćila je u četvrtak Anka Slošnjak.

Zaraženo više od 10.000 osoba s invaliditetom

Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od početka izbijanja pandemije zaraženo 10.987 osoba s invaliditetom, od kojih je 446 umrlo.

Pritužbe koje joj pristižu ukazuju na velike teškoće na koje nailaze osobe s invaliditetom u pristupu zdravstvenoj zaštiti, terapijskim i rehabilitacijskim postupcima i dostupnosti asistencije i drugih usluga podrške.

Uz to, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju često imaju dodatne zdravstvene teškoće koje ih čine visoko rizičnom skupinom pa im je nametnuta stroga višemjesečna izolacija i povlačenje iz društvenog, radnog i obiteljskog života.

Sve to, zaključila je pravobraniteljica, za posljedicu ima pogoršanje mentalnog i fizičkog zdravlja pa se još jednom pokazalo koliko je nužno uspostaviti sustav u kojemu će zdravstvene, socijalne i druge usluge biti dostupne takvim osobama, bez obzira na vrstu invaliditeta i mjesto gdje žive.

Upozorila je također da platforme za učenje na daljinu često nisu bile pristupačne i učenicima s teškoćama u razvoju, posebice učenicima s komunikacijskim i senzoričkim teškoćama, te učenicima s autizmom i višestrukim teškoćama.

Na adresu pravobraniteljice stigli su brojni upiti i predstavke zaposlenih osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju i odrasle djece s invaliditetom, od kojih su mnogi samohrani roditelji, vezano za mogućnosti rada od kuće.

Pravobraniteljica je stoga uputila brojne preporuke nadležnim institucijama i poslodavcima za omogućavanje rada od kuće, no prilikom donošenja epidemioloških mjera nije se posebno vodilo računa o njihovim potrebama.

Slonjšak ističe da međunarodne institucije za zaštitu ljudskih prava osoba s invaliditetom upozoravaju na urušavanje dosegnute razine zaštite prava osoba s invaliditetom, koje se opet promatra kao žrtve koje treba zaštiti po cijenu narušavanja osnovne autonomije i dostojanstva, dok su zanemaruju partnerski odnos i njihovo uključivanje u procese.

Segregacija predstavlja teško kršenje ljudskih prava

Pandemija je potvrdila da segregiranje osoba s invaliditetom u ustanove predstavlja teško kršenje njihovih ljudskih prava jer su u ustanovama suočene s većim rizikom zaraze zbog nemogućnosti socijalnog distanciranja u skučenim prostorima.

Pravobraniteljica je upozorila da je ta populacija najteže pogođena rigoroznim ograničavanjem kretanja i zabranom napuštanja ustanove osim u iznimnim situacijama, dok je pandemija istodobno postala izgovor za odustajanje od prijeko potrebnih reformskih procesa.

Tako je zaustavljen rad na izradi zakonskih unaprjeđenja, a goruća pitanja osoba s invaliditetom ponovno su postala posve nevažna u atmosferi sveopće zdravstvene, društvene i gospodarske krize.

Pravobraniteljica smatra da pozitivni primjeri osiguranja razumne prilagodbe, posebice organizacije rada tijekom kriznog perioda, trebaju biti smjerokaz kako se i nakon pandemije osobama s invaliditetom može osigurati da ravnopravno sudjeluju u svakodnevnim životnim aktivnostima.

Poručuje da bi se mjerodavne institucije prilikom donošenja epidemioloških mjera trebale savjetovati s osobama s invaliditetom i njihovim predstavnicima.