Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak reagirajući u subotu na medijske napise o stanju u osječkom Centar za pružanje usluga u zajednici Ja kao i Ti, istaknula je kako je pravo na život u zajednici i uključenost u društvo ljudsko pravo svakog čovjeka pa tako i svih osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu ili težinu njihovog oštećenja.

Podsjeća kako je Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek transformiran u Centar za pružanje usluga u zajednici Ja kao i Ti, a gotovo svi korisnici ustanove sada žive u stambenim zajednicama u Osijeku, uz osiguranu podršku.

Centar je u suradnji s državom, lokalnom samoupravom i uz korištenje europskih fondova uspio osigurati stanove za sve, što je u drugim ustanovama jedna od prepreka za transformaciju. Time je tim osobama vraćeno njihovo pravo na dostojanstven život. Neki su korisnici u ustanovi proveli po 10, 20 ili više godina i time izgubili svaki kontakt s okolinom i smislom života – beživotni programi rehabilitacije nisu im omogućavali autonomiju, osobne izbore i ljudsko dostojanstvo, navodi Slonjšak.

Realizacija obveza iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Provođenje procesa transformacije ustanova ne smije biti ostavljeno samo u nadležnost jedne ustanove, ravnatelja niti zaposlenika, niti je moguće zbog neriješenih problema zastati u ostvarivanju naših obaveza, naglašava Slonjšak. Tvrdi kako bi o svim izazovima u toj ustanovi trebalo bi otvoreno razgovarati sa svim dionicima, uključujući i sindikat, ne zaboravljajući da stacionar doma treba imati sve potrebne uvjete za kvalitetnu skrb o korisnicima, ali ne može biti niti rezervna varijanta za djelatnike koji odbijaju ponuđene poslove za kojima postoji potreba.

Slonjšak poručuje kako sva nadležna tijela trebaju preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju problema koji su poznati duže vrijeme u provođenju procesa deinstitucionalizacije ne samo u navedenom slučaju, već diljem Hrvatske s ciljem ostvarenja dvaju najznačajnijih zadataka – realizacije obveza iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i brigu za dobrobit svih korisnika.

Izdvajanje osoba u izolirane, zatvorene institucije, gdje žive bez prava na privatnost i sve osobne izbore, jer im društvo nije osiguralo odgovarajuću podršku za život u zajednici samo iz razloga postojanja invaliditeta, predstavlja povredu njihovih ljudskih prava i diskriminaciju s osnove invaliditeta, naglašava Slonjšak.

Podsjeća kako se Hrvatska potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom obvezala na ostvarivanje prava na život u zajednici za više od 6000 osoba koje i dalje žive u domovima socijalne skrbi. Stoga je Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb donijelo 2010. Nacionalni plan transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u RH za razdoblje od 2011. do 2016. (2018.), a s ciljem zatvaranja velikih ustanova za stalni smještaj osoba s invaliditetom i njihov povratak životu u zajednici.

Međutim, do danas je priliku da žive u stanovima uz podršku dobilo svega oko 1000 osoba, upozorava Slonjšak. “Tvrditi da su osobe sa ‘intelektualnim teškoćama’ i ‘psihički bolesne odrasle osobe’ ‘najzahtjevnija grupa korisnika’“, kako se to navodi u Jutarnjem listu od 9. veljače, predstavlja štetnu predrasudu prema toj kategoriji osoba s invaliditetom te upravo pokazuje zabrinjavajuću razinu njihove stigmatizacije čak i od strane osoba koje o njima svakodnevno brinu”, ocjenjuje Slonjšak.

Upozorava kako su “izrečena mišljenja da deinstitucionalizacija nije za svakoga diskriminatorna i potiču segregaciju osoba samo zbog vrste njihova invaliditeta. Za ostvarenje temeljnog ljudskog prava osoba s invaliditetom da žive u zajednici ne treba utvrđivati njihovu podobnost niti sposobnost kako se to pokušava implicirati u članku”, tvrdi Slonjšak.

Isticanje problema otpora djelatnika koji ne prihvaćaju drugačiju organizaciju i način rada kao jedan od razloga sporosti tih procesa nije prihvatljivo, smatra Slonjšak i dodaje kako je taj otpor je očekivan i predviđen samim planom transformacije kao i aktivnosti za prevladavanje otpora. Taj proces, navela je, podrazumijeva nove i drugačije radne uloge zaposlenika kao nositelja kvalitetne podrške, ali neki od njih nisu spremni odbaciti institucionalnu kulturu odnosa prema korisniku.

Inspekcija u osječkom Centru

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izjavila je u petak kako je, čim je dobila slike objavljene u medijima, poslala inspekciju u osječki Centar za pružanje usluga u zajednici JA kao i TI.

“Upozorila sam ravnatelja o čemu se radi kako bi mogao i prije rješenja inspekcije djelovati. Nažalost, inspekcija je pronašla puno nepravilnosti u radu, naredila je određene mjere u otklanjanju tih nepravilnosti te određene rokove. Međutim, danas sam dobila pisanim putem izvješće predsjednice Upravnog vijeća Centra da se ravnatelj, unatoč tomu što je primio rješenje inspekcije, ne pojavljuje na poslu i ne postoje nikakve aktivnosti koje bi upućivale na to da se prihvatio otklanjanja onih nepravilnosti koje su nužne, hitne kako bi se osigurao  dostojanstven život korisnika i štićenika u tom centru”, izjavila je ministrica.
Potvrdila je da će se pokrenuti odgovornost ravnatelja te hitno poduzeti aktivnosti kako bi korisnici imali adekvatnu njegu i skrb.

U dnevnim novinama objavljene su fotografije o nehumanim i nehigijenskim uvjetima života korisnika stacionara u Centru za pružanje usluga u zajednici u Osijeku.