Sve je izvjesnije da će skandalozna pravnička prepucavanja koja su na zadarskom sudu pratila tzv. slučaj Daruvarac, a zapanjila su i ogorčila najširu javnost, imati važne i dalekosežne posljedice po procesno pravo u Hrvatskoj, naravno, ako sami pravnički krugovi braneći sadašnju svoju nedodirljivu poziciju ne budu to spriječili. Naime, i nakon nepravomoćne presude Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac, osuđenom na pet godina zatvora zbog brutalnog premlaćivanja i prijetnji osamnaestogodišnjoj Zadranki Loreni G., rukavci tog slučaja nastavili su potresati pravosudne krugove. U novom obračunu glavni akteri su Općinski sud u Zadru i njegova sutkinja Mitra Meštrović, koja je Daruvarca i osudila, te njegov bivši odvjetnik Andrej Korljan, na čiju su stranu stali tamošnji Županijski sud te Hrvatska odvjetnička komora. U suštini spora jest serija Korljanovih manevara koja je u prosincu dovela do Kovačevićeva izlaska iz pritvora nakon izdržavanja maksimalnih šest mjeseci iza rešetaka, što je skandaliziralo javnost toliko da su na razvoj događaja reagirali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Niz zahtjeva za izuzećem sudaca i predsjednika sudova, zatim zahtjev za promjenom mjesta nadležnosti, a na koncu i otkazivanje odvjetničke punomoći, doveli su do značajnog odugovlačenja cijelog postupka, što je u javnosti proglašeno pravnim prljavštinama i smicalicama te izazvalo prosvjed nekoliko stotina Zadrana.

Darko Kovačević Daruvarac pred sudom je u ponovljenom suđenju priznao divljački nasrtaj na mladu djevojku i ipak je osuđen, i to u ekspresnom postupku koji je trajao ukupno tek nešto više od 24 sata, te mu je izrečena zatvorska kazna zbog koje je ponovno smješten u zatvor, no obračun se nastavio u pozadini. Kako je potvrđeno Nacionalu, ista sutkinja donijela je 20. prosinca – dakle, nekoliko dana nakon Kovačevićeva izlaska iz pritvora koji je uzbunio javnost – rješenje kojim je odvjetnika Korljana kaznila s ukupno 50 tisuća kuna zbog neodazivanja na prethodna dva ročišta. Riječ je o rijetko viđenom potezu koji bi se također mogao proglasiti neuobičajenim pravnim manevrom, pogotovo stoga što je donesen neposredno nakon javnih kritika nositelja vlasti i javnosti. Potom je, kako je doznao Nacional, Korljan uložio žalbu i u roku od dva tjedna Županijski sud stao je na njegovu stranu, ukinuvši odluku sutkinje Meštrović. Paralelno se protiv zadarskog odvjetnika vodio postupak i pred disciplinskim tužiteljstvom Hrvatske odvjetničke komore, no i ondje su u kratkom roku odbačene sve optužbe protiv njega i donesena je odluka o obustavi postupka.

Predsjednica Općinskog suda u Zadru Ana Mišlov potvrdila je te informacije Nacionala i kazala da je sud doista koncem prosinca donio rješenje o novčanom kažnjavanju odvjetnika Andreja Korljana, no i da je vijeće Županijskog suda 22. siječnja prihvatilo njegovu žalbu i ukinulo prvotno rješenje. Također, potvrdila je i da je isti sud upoznat s odlukom Disciplinskog tužiteljstva Hrvatske odvjetničke komore, odnosno da mu je ona „dostavljena na znanje“. Sam odvjetnik Andrej Korljan Nacionalu je kazao da smatra kako uopće nije bilo povoda i osnove za njegovo kažnjavanje te da je sutkinja Mitra Meštrović pored toga rješenje donijela nakon održanih ročišta i izvan glavne rasprave pa ono ni u formalnom smislu nije moglo biti pravno utemeljeno. „Kratko i jasno, sutkinja koja je postupala nezakonito pokušala je post festum kazniti odvjetnika koji je postupao zakonito, profesionalno, odgovorno i u interesu svog branjenika“, rekao je Korljan.

Ovaj slučaj mogao bi imati dalekosežne posljedice na hrvatsko pravosuđe, posebno zakone koji se bave kaznenim postupkom, jer je pravomoćnim odlukama utvrđeno da je praksa koja omogućava beskrajno rastezanje procesa, sabotažu sudskih rasprava i koja bi se mogla opisati gotovo kao zloupotreba procesnih prava – zakonita. Dodatno, opširno rješenje Hrvatske odvjetničke komore koje Nacional posjeduje, dokazuje i da je takvo ponašanje, budući da je u skladu sa zakonom, istovremeno i potpuno u skladu s odvjetničkom etikom. Na strani odvjetnika Korljana jest i dosadašnja praksa Vrhovnog suda koja mu de facto odobrava neodazivanje na ročišta za koja je on smatrao da su nezakonito sazvana, što se kasnije potvrdilo odlukama višeg suda. „Po toj praksi, ako bih se odazvao takvim ročištima, prešutno bih pristao na njihovu zakonitost i time ne bih postupao u najboljem interesu svog klijenta. Te nezakonitosti naknadno su se pokušale prevaliti na mene kao odvjetnika okrivljenog, premda sam i nedolazak na takva ročišta uredno opravdao. Odluka o novčanom kažnjavanju donesena je naknadno i izvanraspravno, post festum, i to nakon što je u nizu televizijskih emisija propitivano zašto nisam kažnjen. Dakle, donesena je nezakonito i pod javnim pritiskom pa je logično da je ukinuta“, dodao je Korljan.

Suđenje Darku Kovačeviću zvanom Daruvarac stoga je postalo svojevrsni presedan, no istodobno i povod za ozbiljno preispitivanje zakonskih rješenja koja reguliraju procesno pravo i trajanje kaznenog postupka. U jeku afere oko njegova izlaska iz pritvora čak i prije izricanja presude, to je na sjednici Vlade osobno najavio premijer Andrej Plenković, no dosad nije poznato da je učinjen ijedan konkretan korak u tom smjeru.

Odvjetnik Andrej Korljan u ovom procesu doista je do krajnjih mogućnosti rastegao proceduru i postigao da njegov klijent iziđe iz istražnog zatvora nakon što je odslužio maksimalno mogućih šest mjeseci, a prije nego što mu je izrečena presuda. Dan uoči prve rasprave koju je trebao voditi sudac Tomislav Šimić, on je zatražio odgodu ročišta jer je istoga dana podnio prijedlog za delegaciju, odnosno tražio je da Vrhovni sud prebaci suđenje u Šibenik. Međutim, sudac Šimić odbio je istoga dana prijedlog za odgodu i odlučio je započeti raspravu, kopirati spis i njegov prijedlog za delegaciju poslati na Vrhovni sud dok traje rasprava. Kada Korljanu nije uspjela odgoda na tako zamišljen način, dan kasnije na raspravi je podnio zahtjev za izuzećem suca Šimića, ali i predsjednice Općinskog suda u Zadru, njene zamjenice i predsjednika Županijskog suda. Sudac Šimić očitovao se u ekspresnom roku na zapisnik predsjednici Općinskog suda te naveo da obrana time zloupotrebljava procesna prava, a cilj joj je bio odugovlačenje postupka kako bi optuženik izišao na slobodu prije 14. prosinca, kada mu je isteklo maksimalno trajanje istražnog zatvora. Zbog čak četiriju zahtjeva za izuzećem koji su predani u spis, suđenje je moralo stati dok se ne odluči o svim izuzećima pa tako rasprava nije mogla početi. Spis se potom 2. studenoga vratio sucu Šimiću, nakon što su odbijena sva izuzeća i delegacija. Istog dana Šimić je rješenjem odredio medicinsko vještačenje ozljeda i Daruvarčevo vještačenje ubrojivosti „tempore criminis“, i to usmeno iznošenje nalaza kako bi se ubrzao postupak. Sudac Šimić zatim je promptno zakazao raspravu u trima terminima, 13., 15. i 16. studenoga. Potom se tijek postupka dodatno zakomplicirao jer je sudac Šimić istoga dana poslao Korljanu pozive i naloge za vještačenje, i to po dostavljaču na adresu Korljanova ureda, a zatim imenovao drugog branitelja po službenoj dužnosti. Korljan je odgovorio drugim zahtjevom za izuzećem, temeljenim na činjenici da je podnio kaznenu privatnu tužbu na Općinskom sudu u Zadru protiv suca Šimića zbog klevete, jer je sudac u očitovanju na prvi zahtjev za izuzećem naveo da obrana zloupotrebljava procesna ovlaštenja zbog odugovlačenja postupka, kako bi optuženik izašao na slobodu prije 14. prosinca. Daruvarčev odvjetnik nakon svega tražio je i od Državnog sudbenog vijeća da sucu Šimiću skine imunitet, što je DSV odbio.

Sudac Šimić kasnije se razbolio i imenovana je nova sutkinja Mitra Meštrović, no Korljan je zatražio i njeno izuzeće zato što u drugom predmetu zastupa njezina supruga, a izuzeća je ponovno zatražio i za predsjednicu Općinskog suda Anu Mišlov i zamjenicu Ivanu Klišmanić, kao i predsjednika Županijskog suda Borisa Babića. Njegovi zahtjevi odbijani su ekspresnom brzinom, no to nije bilo dovoljno da se nova glavna rasprava održi na vrijeme kako Kovačević ne bi izašao iz pritvora; novoimenovana sutkinja Mitra Mitrović, kako se pokazalo kasnijim odlukama, pogriješila je jer nije ostavila minimalnih osam dana za pripremu obrane, nego je ročišta sazivala na osmi dan, što je Korljan vješto iskoristio, kao i svoj potez otkazivanja punomoći vlastitom klijentu.

Svi ti pravni manevri zakonom su dopušteni, no istovremeno je na snazi praksa Vrhovnog suda kojom je sudovima dopušteno uskratiti pojedina procesna prava strankama ako procijene da su očigledno usmjerene odugovlačenju procesa – no samo ako je to učinjeno zakonito i s jasnom svrhom. Na javnosti je da ocijeni je li odvjetnik Korljan zbilja postupao s namjerom odugovlačenja ili je tek vješto koristio sve pravne alate koji su mu stajali na raspolaganju, no Županijski sud u Zadru i Hrvatska odvjetnička komora stali su na njegovu stranu, premda je veliki dio javnosti imao sasvim suprotna stajališta.