Ponekad se događa da i nakon smrti osobe njihovi profili na društvenim mrežama nastave virtualno živjeti. ukoliko netko od bližnjih ima pristupne podatke. Pravna situacija u takvim slučajevima je uglavnom nepoznata.

“Facebook i Gmail nude nekoliko mogućnosti koje će odrediti sudbinu profila nakon naše smrti, i to u dvije situacije – onoj u kojoj unaprijed ne zacrtamo što će s tim profilima biti, kao i onoj u kojoj sami unaprijed odaberemo neku od ponuđenih opcija”, objasnila je izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Osijeku Dubravka Klasiček za Jutarnji list.

Za početak je bitno reći da se obje opcije odnose na slučaj u kojemu društvena mreža ima saznanja da je osoba umrla, jer u slučaju da tu informaciju nema, posve je moguće da se netko tko ima pristup podacima za logiranje nastavi služiti tim profilima, iako je vrlo vjerojatno da će netko od bliskih osoba takvu situaciju prijaviti mrežama.

FACEBOOK HDZ blati oporbu nazivajući ih Putinovim mališanima, a Milanovića Grbinovim proruskim, antieuropskim stricem

Što su memorijalizirani profili?

U svakom slučaju, u trenutku kada dozna za smrt korisnika – ako on unaprijed nije odredio što će se dogoditi s njegovim profilom – Facebook će ga “memorijalizirati”, odnosno pored njegove profilne slike pojavit će se oznaka “remembering”, prijatelji će na takvom profilu moći dijeliti neke zajedničke uspomene ili stavljati obavijesti o komemoracijama i slično, ali se on više neće pojavljivati u tražilici niti će se netko u njega moći ulogirati.

U slučaju da obitelj smrt korisnika prijavi mreži, moći će birati između opcije brisanja računa ili memoralizacije, no situacija je drugačija ako je korisnik sam unaprijed odredio što želi da bude sudbina njegova profila.

Ovdje je mogao, recimo, odabrati neku osobu koja će biti njegov “pravni kontakt” te koja će se brinuti o memorijaliziranom profilu ili ga obrisati, ali je jednako tako s mrežom mogao unaprijed dogovoriti da se račun briše odmah nakon smrti, što će mreža i napraviti jednom kad dozna za takvu okolnost.

KRAĐA IDENTITETA Sabor: Jandroković nije dopustio da se njegova fotografija koristi za lažni oglas o PPD-u

Zabrana otkrivanja pristupnih podataka drugim osobama

Oporučno, pojašnjava Klasiček, nije moguće pristup računu ostaviti nekoj drugoj osobi jer i Facebook i Gmail zabranjuju otkrivanje pristupnih podataka drugim osobama, no zato je u slučaju Facebooka moguće oporučno odrediti takozvani “legacy contact”, koji onda može dalje skrbiti o memorijaliziranom računu, ako je preminuli tako odlučio.

Kod Gmaila postoje pak tri mogućnosti – ako korisnik umre, pojašnjava Klasiček, članovi obitelji mogu zatražiti zatvaranje računa, a iznimno će moći dobiti i pristup sadržaju, ali bez login-podataka.

Moguće je zatim i da članovi obitelji zatraže prijenos vlasništva nad domenom preminulog, što je zahtjev koji Google tek treba razmotriti, dok treća opcija podrazumijeva da je korisnik sam odabrao kakva će biti sudbina njegova računa.

“Svaki korisnik Googleova računa može u postavkama aktivirati Inactive Account Manager koji se aktivira nakon što prođe određeni vremenski period koji je sam odredio, a da na računu nije bilo nikakve aktivnosti“, tumači Klasiček te dodaje da profili u situacijama u kojima platforme nisu obaviještene o smrti ostaju aktivni te da je moguće da ih netko nastavi koristiti, sve dok to platforme ne doznaju.

Prema nekim procjenama, na Facebooku trenutačno postoji oko 30 milijuna profila osoba koje su preminule, a pretpostavka je da će u narednih 50 godina broj profila preminulih osoba prerasti broj živućih.