Pravilo o useljavanju za šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je početkom 2016. godine, između ostalog i zbog toga kako bi spriječilo praksu po kojoj žitelji ovih zemalja pokušavaju preko sustava za azil doći do radne dozvole za Njemačku.

Pravilo se produžuje za godinu dana, a kontingent udvostručuje

Pravilo se pokazalo kao pun pogodak: zainteresiranima je potrebno jamstvo poslodavca u Njemačkoj i preduvjet da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za vizom nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnositelji zahtjeva za azilom. Do sada je bilo predviđeno da preko ovog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku. Sada bi se, prema željama dijelova njemačke vlade, ova brojka trebala povećati na 50.000. Pravilo se do sada ograničavalo na godinu dana tako da ono istječe krajem ove godine.

U četvrtak (27. 4.) se u Bundestagu po prvi put raspravlja o prijedlogu novog zakona o useljavanju koji bi bolje regulirao priljev, Njemačkoj toliko potrebne, radne snage. Pravilo o zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona nego je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade. Prema informacijama DW-a, Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo donijeti odredbu po kojoj se pravilo o zapadnom Balkanu produljuje za godinu dana, a kontingent sa sadašnjih 25 po većava na 50 tisuća godišnje.

Ne Moldaviji i Tunisu

No sada se unutar vlade pojavio otpor ovom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona. „Naš cilj bi trebao biti da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike da pravila poput ovog o zapadnom Balkanu, postanu suvišna”, rekla je političarka stranke Zeleni zadužena za unutarnjopolitička pitanja Misbah Khan u razgovoru za agenciju dpa.

Njezin otpor je međutim prije svega uperen protiv ideje nekih dijelova vlade da se po uzoru na pravilo za zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje izvan Europske unije. Tu se prije svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.

Tijekom vladavine Angele Merkel unutar demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel su postojale dvojbe oko pravila o zapadnom Balkanu te se čak tražilo i njezino ukidanje. Tadašnji državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova iz redova Kršćansko-socijalne unije (CSU) Stephan Mayer rekao je 2019. u intervjuu za DW kako je na početku bilo pokušaja zloupotrebe ovog pravila. „Kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku je došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazni da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s mirovinom”, rekao je tada CSU-ov političar. To je uzrokovalo neke promjene koje se posebice odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u mirovinski sustav.