Izvori iz vrha SDP-a suglasni su da će Siniša Hajdaš Dončić gotovo sigurno biti izabran za novog šefa SDP-a, ali tvrde i da bi izbor članova Predsjedništva mogao odrediti način njegove vladavine

Iako je gotovo sigurno da će Siniša Hajdaš Dončić biti idući predsjednik SDP-a s obzirom na to da ga nijedan od četvero preostalih kandidata nema pretjerane šanse pobijediti na izborima koji će se održati sredinom rujna, izvori iz SDP-a tvrde da će se prava bitka voditi za četiri potpredsjednička mjesta. O tome tko će biti potpredsjednik SDP-a u iduće četiri godine ovisi i kakav će mandat imati Siniša Hajdaš Dončić kao predsjednik stranke, odnosno, koliko će imati odriješene ruke u vođenju stranke do idućih parlamentarnih izbora. Izvor iz vrha SDP-a za Nacional je rekao kako u slučaju da za potpredsjednike stranke budu izabrani Mirela Ahmetović, Ivan Račan, Sabina Glasovac ili Mišel Jakšić, Siniša Hajdaš Dončić praktički i neće imati neku opoziciju unutar stranke te će slobodno moći donositi odluke koje želi.

“Iako će u Predsjedništvo biti izabrano puno više kandidata, dosta toga ovisi o tome tko će biti među četvero kandidata s najviše glasova i tko će biti potpredsjednik. Vidjeli ste i u Grbinovom mandatu da su te četiri osobe njemu praktički cijelo vrijeme držale leđa te je i zahvaljujući njima odradio cijeli mandat bez nekih većih unutarstranačkih prijepora. Čak su i u onom slučaju s Bernardićem svi stali na njegovu stranu. Tako da i Hajdašu puno toga ovisi o sastavu Predsjedništva i o tome tko će biti potpredsjednik”, izjavio je za Nacional izvor iz samog vrha stranke.

Isti je izvor dodao da ako za potpredsjednike budu izabrani ljudi poput gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja, sada već bivšeg gradonačelnika Ploča Miše Krstičevića ili gradonačelnice Siska Kristine Ikić-Baniček, situacija može biti potpuno drugačija i Siniša Hajdaš Dončić mogao bi imati problema u vođenju SDP-a.

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj kandidirao se za Predsjedništvo SDP-a. FOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

“Ako bi netko od njih bio izabran, moglo bi se očekivati da unutar SDP-a ojača struja lokalno moćnih političara koji će se zalagati za jačanje lokalnih organizacija i slabljenje utjecaja Iblerova trga na SDP. To bi možda u konačnici za SDP bilo i najbolje jer bi se stranka napokon pomakla s mrtve točke te bi neka nova lica preuzela odgovornost za budućnost stranke. S druge strane, daleko najgora solucija bi bila da među potpredsjednicima budu lica poput Tonina Picule, Zlatka Komadine ili Branka Grčića, jer bi to značilo pobjedu birokratizirane struje SDP-a koja bi stranku vratila deset godina unazad. Zato se nadam da je ovoga puta vrijeme za neke nove ljude u samom vrhu stranke, kada to već nije slučaj na samoj poziciji predsjednika”, kazao je izvor iz vrha SDP-a.

Kao što je poznato, među objavljenim kandidaturama za nasljednika ili nasljednicu Peđe Grbina na čelnom mjestu SDP-a su Siniša Hajdaš Dončić, Mladen Kešer, Sanja Major, Mirando Mrsić i Ranko Ostojić. No istovremeno će SDP-ovci birati i članove Predsjedništva stranke, a četvero kandidata s najviše glasova bit će potpredsjednici stranke u iduće četiri godine. Svoje kandidature za članove Predsjedništva kandidati su objavili preko svojih matičnih organizacija pa su tako kandidati iz zagrebačke jedinice, između ostalog, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović, europarlamentarac Tonino Picula i Ivan Račan. U drugoj područnoj jedinici, koja obuhvaća Zagrebačku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, na popisu su se našli sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i saborski zastupnik iz Jastrebarskog Mihael Zmajlović.

Na sjeveru Hrvatske najpoznatiji kandidati su gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić i gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj. U slavonskoj izbornoj jedinici najpoznatije lice je europarlamentarka Biljana Borzan. Glavni kandidati s Kvarnera su Mirela Ahmetović, Željko Jovanović i Zlatko Komadina, a iz Dalmacije Sabina Glasovac, Branko Grčić i Mišo Krstičević. Potonji je već najavio i svoj odlazak s funkcije gradonačelnika Ploča što znači da će se usredotočiti na rad u Saboru i u samoj stranci, a tu odluku neki tumače i kao jasan znak da se Krstičević već na sljedećim izborima vidi kao jedan od kandidata za predsjednika stranke.