Akademkinja Nina Hruščova, čiji je pradjed bio vođa Sovjetskog Saveza tijekom kubanske raketne krize 1962., upozorila je da je rat u Ukrajini opasniji od te krize jer se čini da se nijedna strana ne želi povući.

Hruščova je rekla da su i američki predsjednik John F. Kennedy i Hruščov pristali na deeskalaciju čim je nuklearni rat postao stvarna prijetnja.

Hruščova, profesorica međunarodnih odnosa na The New School u New Yorku, rekla je o krizi 1962.: “Ono što je doista spasilo svijet u to vrijeme bilo je to što i Hruščov i Kennedy, što god mislili o ideologiji onih drugih i ne slagali se s njom pa nisu htjeli popustiti i prvi trepnuti, ali kad se pojavila prijetnja potencijalnog sukoba bilo koje vrste, odmah su odustali”.

“Ukrajina u određenoj mjeri pijun”

Hruščova navodi da je jasno kako je trenutni sukob proxy rat između Zapada i Rusije u kojem je “Ukrajina u određenoj mjeri pijun”, piše The Guardian.

“Bliži smo priči o nuklearnom ratu nego ikad ranije, jer vidim da se nijedna strana, posebno ruska, ne povlači, i to je ono što me stvarno najviše plaši”, dodala je.

“Bilo je jasno 24. veljače da je to proxy rat nakon pregovora Ukrajine sa Sjedinjenim Državama, a zatim s NATO-om i da je Ukrajina u određenoj mjeri pijun u ovom odnosu”, zaključila je Hruščova.

Najintenzivnije razdoblje Hladnog rata

Kubansku raketnu krizu mnogi smatraju najintenzivnijim razdobljem Hladnog rata. U listopadu 1962., Sjedinjene Države i SSSR bili su najbliže nuklearnom ratu, no na sreću nije došlo do izravnog sukoba, s iznimkom rušenja američkog izvidničkog zrakoplova pri čemu je poginuo njegov pilot.

Sovjeti su tijekom tih događaja na teritorij svoje saveznice Kube prenijeli 64 nuklearnih raketa, ali i 42 tisuća vojnika.

Kriza je završila kad je američki predsjednik John F. Kennedy obećao da neće napasti Kubu nakon čega je sovjetski čelnik Nikita Hruščov naredio uklanjanje raketa s tog karipskog otoka.

Čeličana Azovstalj gotovo je uništena, u tijeku je granatiranje Donjecka