Trinaest godina nakon prvog i neuspjelog pokušaja da se na Mars postavi ‘rover’, Europa ulazi u ključnu fazu svoje misije ExoMars 2016 (Exobiology on Mars) u suradnji s Rusijom, kako bi pretražila Crveni planet u potrazi za znakovima života, javljaju agencije.

Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu u kojoj će na Crveni planet pokušati spustiti ‘lander’ Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.

Misiju ExoMars čine oko tri tone teška sonda ‘Trace Gas Orbiter’ (TGO) i modul za “ulazak, spuštanje i ateriranje” (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije danas će pokušati EDM odvojiti od sonde kako bi se tri dana nakon toga spustio na hladnu i suhu površinu Marsa.

Jedina svrha Schiaparellija, koji će zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom.

“Naš je cilj dokazati da možemo sletjeti na površinu, istraživati, uzeti podatke”, izjavio je znanstveni savjetnik Europske svemirske agencije (ESA) Mark McCaughrean pred početak manevriranja. Slijetanje na Mars, Zemljin susjed udaljen 56 milijuna kilometara, iznimno je težak zadatak. SAD trenutno na Marsu ima svoja dva rovera – Curiosity i Opportunity.

Modul za slijetanje Schiaparelli i TGO – koji će ući u Marsovu orbitu u potrazi za plinovima u atmosferi koje ispuštaju živi organizmi – predstavljaju prvu fazu misije ExoMars. Drugu fazu predstavlja ExoMars rover koji bi se trebao lansirati 2020. godine.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto “kuha” dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

“Nešto mora proizvoditi metan”, tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.

Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.

Sad prvo treba pričekati da se Schiaparelli odvoji od TGO-a u ranijim poslijepodnevnim satima, oko 14,30 po GMT-u, na oko milijun kilometara od Crvenog planeta. U atmosferu Marsa bi trebao ući u srijedu na visini od 121 kilometra i pri brzini od skoro 21.000 km/h. Vrući i “drmusavi” put kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta. Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h, otvorit će se supersonični padobran, priopćila je ESA.

Kada dođe na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar ‘landera’.

Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi, gustoći i električnim svojstvima.