Izložba „Ivan Meštrović (1883. – 1962.): Kipar i građanin svijeta“, koja istražuje umjetnikovu poziciju u kontekstu srednjoeuropskog kiparstva početkom 20. stoljeća te njegovih veza s češkim političarima i umjetnicima, otvara se 23. studenog u Galeriji grada Praga.

Autorice i kustosice izložbe su Sandra Baborovská i Barbara Vujanović, a partneri Galerija grada Praga i Muzeji Ivana Meštrovića.

Susreti s češkim suvremenicima izdvajaju se iz Meštrovićeve bogate mreže kontakata, a i Prag je bio prvo mjesto gdje se predstavio izvan domovine i Beča, 1903., na X. izložbi umjetničkoga udruženja Mánes.

Zahvaljujući zalaganju svog prijatelja, kipara  Bohumila Kafke, 1929.  jepostao počasni član Češke akademije znanosti i umjetnosti.

Meštrović je bio osobito povezan sa slikaricom i kiparicom Růženom Zátkovom, što je opisao u autobiografskom romanu “Vatra i opekline”, a 1914. je prema narudžbi njezina supruga napravio njezin monumentalni portret.

Portretirao je i čehoslovačkoga predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka, njegovu suprugu Charlotte i kćer Alice.

Meštrović i Masaryk upoznali su se u Rimu početkom Prvoga svjetskog rata, a te je susrete i razgovore o političkoj situaciji opisao u memoarima “Uspomene na političke ljude i događaje”.

Masaryk je kiparu ukazao čast pokroviteljstvom praške izložbe 1933., koja je bila jedan od vrhunaca njegove međunarodne karijere, ali i kruna prisutnosti na češkoj kulturnoj sceni.

Kako se ističe u najavi, izložba je koncipirana kao karta Europe u okviru koje je Meštrović izlagao i stvarao  – Prag, Beč, Pariz, Cannes, London, Ženeva, Bern, Rim, Venecija, Zagreb, Beograd, Split, Cavtat, Dubrovnik, Knin, Bukurešt, Krakov, Varšava.

Obuhvaća 166 izložaka, od čega 43 iz hrvatskih zbirki, 18 iz čeških, a pridružena su im i djela Augustea Rodina, koji je znatno utjecao na tu sredinu, posuđena iz Musée Rodin u Parizu, te djela čeških umjetnika.

Izložba će biti otvorena do 26. veljače i prati ju dvojezični, češko-engleski katalog s tekstovima čeških, francuskih i hrvatskih autora.