Reperi Snoop Dogg, Aloe Blacc i Matt Barnes, košarkaš Los Angeles Clippersa među brojnim su zabavljačima, sportašima i tehnološkim liderima koji podupiru pokret pod nazivom “#ImUnloading” koji poziva ljude da povuku svoj plan mirovinske štednje iz industrije oružjem.

Snoop Dogg i Aloe Blacc u kampanji protiv industrije oružja

Naime, u sklopu plana 401K mirovinske štednje, kompanija u ime djelatnika investira u određeni fond koji djelatnik sam odabere iz portfelja kompanije, a dobit iz tog fonda koja se akumulira isplaćuje se djelatniku prilikom odlaska u mirovinu.

Pokret “#ImUnloading” zapravo traži da kompanije ne stavljaju one koji se bave proizvodnjom oružja u svoj portfelj, to jest da ne ulažu u njih za mirovinsku štednju za svoje djelatnike.

Dvadesetoro djece u Americi svaki dan završava u bolnicama s prostrijelnim ranama. Cilj kampanje koja je partnerstvo između “Unload Your 401K” i pokreta protiv nasilja “No Guns Allowed”, jest da osobe povlačenjem uloga iz industrije oružja “udare tu industriju tamo gdje najviše boli – po novčaniku”.

“Način na koji sam godinama bio pod udarom oružanog nasilja jest kroz smrt prijatelja, članova obitelji i suradnika”, govori Snoop Dogg u spotu kampanje “#ImUnloading”. Barnes, Blacc i drugi također su podijelili svoje osobne priče o nasilju oružjem, potičući tako gledatelje da podijele svoja iskustva i podignu svijest koristeći hashtag #ImUnloading.

Opasnost od oružanog nasilja

“Svaki Amerikanac je u opasnosti od oružanog nasilja, no svi zajedno možemo biti dio rješenja”, rekao je Ron Conway, jedan od najpoznatijih investitora u Silicijskoj dolini i čovjek koji je među prvima uložio u Google i PayPal. “Pokušavam utjecati na cjelokupnu mrežu kako bih potaknuo kompanije da prestanu ulagati mirovinske portfelje u industriju oružja.

Izvršni direktor pokreta “Campaign to Unload” naglasio je da postoji jasna linija od ulaganja u industriju oružja do profita te industrije pa sve do financiranja američkog Nacionalnog udruženja za naoružanje (National Rifle Association, NRA).

“Pola vrijednosti tih kompanija proizlazi iz uzajamnih fondova, a većina “investitora” u ovim fondovima nema pojma da su nehotice dio problema. Sada mogu biti dio rješenja”, poručio je.