Sudionici trilaterateralnog samita Otvoreni Balkan pozvali su u utorak iz Tirane Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo da se pridruže toj regionalnoj inicijativi koju vode Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija u namjeri da osnaže regionalnu suradnju.

Cilj Otvorenog Balkana je da se suradnja u regiji uspostavi na načelima Europske unije o slobodnom protoku ljudi, roba, usluga i kapitala, uz povećanje trgovine, unapređenje ekonomske suradnje i poboljšanja međusobnih bilateralnih odnosa.

Inicijativu – u početku nazvanu Mali Šengen – pokrenuli su u listopadu 2019. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev, a u srpnju ove godine u Skoplju su joj promjenili ime u Open Balkan (Otvoreni Balkan).

Vučić, Rama i Zaev poručili u utorak iz Tirane da je Otvoreni Balkan “inicijativa koje će promijeniti lice Balkana”, te da to “nije teorija zavjere, već proces koji oslobađa i pruža olakšice” i “reakcija tri zemlje na nesposobnost i neuspjeh Europske unije da se suoči s vlastitim izazovima”.

Govoreći u kontekstu različitih pogleda na status Kosova i pridruživanje inicijativi, srbijanski predsjednik je rekao kako to “nije razlog” da se ne razgovara o potrebi i da Kosovo bude dio Otvorenog Balkana.

“Mi možemo govoriti o prijelazima, a vi o granici između Srbije i Kosova, ali pričajmo o biti – bi li Albancima i Srbima bilo lakše da nema takvih linija i da ljudi slobodno prolaze, bez zaustavljanja, maltretiranja i zapreka? Mislim da bi i da nema čovjeka ni u Prištini, niti u Mitrovici, Beogradu i Tirani, koji se s tim ne bi suglasio”, rekao je Vučić na pitanje bi li mu smetalo da Kosovo sa svojom zastavom sjedi za stolom inicijative Otvoreni Balkan.

Nekadašnja autonomna pokrajina u sastavu Srbije, Kosovo je 2008. jednostrano proglasilo neovisnost koju Beograd službeno ne priznaje, premda politički predstavnici Srba sudjeluju u kosovskoj vladi, dok Beograd i Priština u dijalogu pod pokroviteljstvom EU-a i Briselskim sporazumom iz 2013. nastoje normalizirati odnose.

“Za politička i statusna pitanja je nadležan Bruxelles kroz dijalog koji se tamo vodi, ali o ovim pitanjima smo spremni razgovarati i raditi zajedno”, poručio je Vučić.

On je poziv da se pridruže inicijativi uputio i Podgorici i Sarajevu, ocijenivši da će “samo izgubiti vrijeme oni koji se na vrijeme ne uključe”.

Rama je naglasio da Otvoreni Balkan “nije teorija zavjere, već proces koji oslobađa i pruža olakšice”, navodeći da svi sporazumi unutar te inicijative “stupaju na snagu odmah”, dok u okviru CEFTA sporazuma “treba šest mjeseci da ih se provede, jer je potreban konsenzus svih članica”.

Rama je najavio i da će na sastanke Otvorenog Balkana biti pozvani i predstavnici Italije, Grčke i Mađarske, kako bi se razgovaralo “o ubrzanju protoka roba s tim članicam EU-a”.

Albanski premijer je naglasio da je i europski povjerenik Oliver Varhely rekao da Europska komisija podržava Otvoreni Balkan i pozvao preostale tri zemlje da se priključe.

Odlazeći makedonski premijer, čija ostavka uskoro stupa na snagu ali je osigurao kontinuitet potpore inicijativi, rekao je da Otvoreni Balkan predstavlja “reakciju tri zemlje na nesposobnost i neuspjeh EU-a da se suoči s vlastitim izazovima”.

“Tri su uvijek bolji od jednog, šest je bolje od tri. Otvoreni Balkan je otvorena inicijativa”, poručio je Zaev ocijenivši da  “Otvoreni Balkan nije zamjena za EU, već pomaže da se europske ideje bolje razumiju i primijene na Balkanu”.

Sudionici samita u Tirani potpisali su u utorak sporazume kojima se omogućuje ubrzani proces prolaska kamiona preko granica i brži prekogranični protok robe, te uvode jednostavnije carinske procedure.

Ti sporazumi stupit će na snagu početkom 2022. godine, a domaćin narednog sastanka inicijative Otvoreni Balkan u veljači bit će Sjeverna Makedonija.