Objavljeno u Nacionalu br. 1005, 25. srpanj 2017.

Nacional otkriva da je u pozadini sukoba predsjednice i ministra obrane pitanje tko će kontrolirati kupnju borbenih aviona, posao vrijedan do milijardu eura

Hoće li možda gospodin Krstičević da ga kanoniziramo dok je živ? Pa postoji osim njega još popriličan broj živih heroja rata koji se smatraju podjednako zaslužnima, koji ga od sredine prošlog tjedna zasad potiho ogovaraju jer smatraju da se neprimjereno stavlja u prvi plan i posredno destabilizira Vladu. Čak i ne ulazeći u procjene što se događalo u požaru na pragu Splita, može se sa sigurnošću tvrditi da se Krstičević pokazao kao visoko emotivno nestabilna osoba. Nije ovo prvi put da je tako reagirao. Gotovo poput malog djeteta, ako netko poželi njegovu igračku, odmah reagira prijetnjom ostavke. Unatoč tomu što on ima i svojih izvrsnih strana, prošlotjedna zbivanja pokazuju da su mu kapaciteti manji od ambicija, iako se u političkom smislu već itekako realizirao”, izgovorio je to u dahu za Nacional izvor blizak predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

S druge strane, dva izvora bliska ministru Damiru Krstičeviću sumnjaju kako postoji dublja pozadina iza izjave Kolinde Grabar Kitarović da je vojska trebala ranije reagirati u slučaju požara nadomak Splita, što je dovelo do Krstičevićeve ostavke i potresa kako u Vladi, tako i u odnosima između predsjednice i premijera.

“Postoji interesna grupacija koja na zagonetan način utječe na Kolindu Grabar Kitarović. Ta interesna grupacija prvenstveno želi politički destabilizirati premijera Plenkovića, ali i ojačati utjecaj Kolinde Grabar Kitarović na zbivanja u HDZ-u. Pa sada želi iskoristiti situaciju nastalu nakon drame s požarom u Splitu kako bi stvorila napetosti između Krstičevića i Plenkovića. A zapravo im Krstičević prvenstveno smeta jer žele nametnuti svoje favorite u natječaju za kupovinu ratnog zrakoplovstva”, izjavio je izvor blizak Krstičeviću.

I drugi izvor koji kontaktira s Krstičevićem ispričao je Nacionalu da postoji grupacija sa snažnim utjecajem na Kolindu Grabar Kitarović. “Možda baš utjecaju tih pojedinaca Kolinda Grabar Kitarović može zahvaliti neke od ključnih bisera iz svog dosadašnjeg mandata. Izgleda da su joj baš oni sugerirali da uskrati povjerenje Draganu Lozančiću na čelu SOA-e, da dio navijača hrvatske nogometne reprezentacije tijekom europskog prvenstva u Francuskoj nazove orjunašima, da promašeno reagira nakon što je otkrila da je dubrovačkoj djeci podijelila božićne poklone sa slatkišima proizvedenima u Srbiji ili da se objavi interna depeša hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu kako bi joj se pokušala popraviti reputacijska šteta nakon njenog neobičnog posjeta SAD-u s prijelaza iz 2016. na 2017. Drugo je pitanje što je veže s tim pojedincima ili su svi ti propusti zapravo nastupili isključivo kao posljedica njenih autonomnih političkih odluka”, izjavio je za Nacional izvor koji kontaktira s Krstičevićem.

Sve to pokazuje da se ne nazire kraj napetostima između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića.

“Ovo je sada slučaj Damira Krstičevića”, izjavio je za Nacional izvor blizak predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Isti taj izvor navodi da je predsjednica usred krize zbog požara u Splitu dala jednu emotivnu, ali činjenično točnu izjavu. “Pokazalo se da je bila u pravu. To su na koncu potvrdili i Krstičević i vatrogasni zapovjednici, a i sam Dragan Lozančić iz Državne uprave za spašavanje priznao je da je bilo propusta u komunikaciji. Potom je predsjednica priznala svoju grešku i izjavila da u trenutku davanja za Krstičevića sporne izjave ona nije znala razmjere požara te je na koncu rekla da bi u Split otišla ranije da je to znala. Sve to nakon svega u prvom planu ostavlja Krstičevića i otvara pitanje malo dublje analize njegove reakcije, i to ne samo s pozicije ministra obrane, već i potpredsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost. Nije ona htjela napasti vojsku – pa tko bi to htio napraviti?” tvrdi izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović.

Dijelom upravo zato što ni Krstičeviću nije jasno zašto bi netko napao vojsku u situaciji u kojoj on smatra da je pokazao zapovjedni i vojnički refleks, jača njegova sumnja da je netko savjetovao predsjednicu baš tako da ga isprovocira na davanje ostavke.

“To rade oni koji Krstičevića doživljavaju kao smetnju ambicijama jednog od kandidata za prodaju ratnih zrakoplova Hrvatskoj vojsci. Krstičevića je posebno zasmetalo kada je objavljeno da je on izjavio kako je najavom ostavke samo htio prodrmati sustav. Kada je to pročitao, pukao je kao kokica. To su neistine i manipulacije, a rekonstruiralo se i iz kog smjera se to radi. Krstičević jako dobro zna s kime je i o čemu tih dana diskutirao. Zato sada sumnja da ga se tim manipulacijama želi gurnuti u provaliju i učiniti neozbiljnim”, kaže izvor blizak Krstičeviću.

Taj izvor navodi da je Krstičević emotivno reagirao na primjedbu Kolinde Grabar Kitarović vjerojatno i jer se na požarište u Splitu zaputio neoporavljen od jet lega, izravno nakon službenog posjeta SAD-u. Pet dana prije izbijanja dramatičnog požara u Splitu, Krstičević se u Washingtonu, u Pentagonu, susreo s američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom. Među ostalim, on i Mattis razgovarali su o “doprinosu međunarodnoj sigurnosti, terorizmu, NATO-u, političkoj sigurnosnoj situaciji u okruženju Hrvatske, u jugoistočnoj Europi, jačanju obrambene suradnje te američkoj potpori razvoju hrvatske vojske”. Jedna od tema razgovora s Mattisom bila je i borbeno zrakoplovstvo, a Krstičević je tijekom drugog dana službenog posjeta SAD-u 13. srpnja posjetio i sjedište proizvođača zrakoplova Lockheed Martin. S predstavnicima te tvrtke razgovarao je o dosadašnjim zajedničkim projektima i mogućnostima buduće suradnje.

Ministarstvo obrane toga dana izdalo je i posebno priopćenje vezano uz nabavku borbenih zrakoplova. U njemu se prenosi sljedeća Krstičevićeva izjava: “Korak smo bliže odluci o kupnji borbenog aviona, odabirući najbolju opciju za Republiku Hrvatsku, koja god to opcija bude. Upoznao sam ministra Mattisa s našim namjerama donošenja odluke o nabavi novog borbenog zrakoplova. Moja je zadaća kao ministra obnavljanje sposobnosti borbenog zrakoplovstva. U razgovorima koje smo vodili s američkom stranom, naišli smo na puno razumijevanje i potporu američkog ministra obrane”, rekao je Krstičević.
Izvori bliski Krstičeviću navode da je priopćenje s takvom njegovom izjavom objavljeno kako bi se preciziralo da ministar obrane nije svojom izjavom za HRT sugerirao da je Hrvatska korak bliže nabavci američkih zrakoplova, što je proizlazilo iz onoga kako su taj njegov razgovor za HRT interpretirali neki drugi mediji.

Koncem ožujka predsjednica Kolinda Grabar Kitarović provela je pet dana u posjetu Švedskoj. U medijima se tih dana povela rasprava o tome je li to putovanje bilo predugo. Među ostalim, najavljen je tom prilikom i njen susret s Marcusom Wallenbergom, suvlasnikom više velikih tvrtki, među kojima je i SAAB. Čini se da je on tražio taj susret. Suradnici predsjednice tom su prilikom izjavili da tema njihovih razgovora nisu bili borbeni zrakoplovi Gripen, koje proizvodi Saab, a spominju se kao jedna od opcija za modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Godinu dana ranije, u travnju 2016. Kolinda Grabar Kitarović također se sastala s predstavnicima švedske tvrtke SAAB koje je tada vodio Magnus Lewis Olsson, voditelj za tržište Europe, Bliskog istoka i Afrike. Tada se razgovaralo o zrakoplovima Gripen. U izjavi za HRT ona je izjavila da je bolje osloniti se na novije zrakoplove i zapadnu tehnologiju. “Bilo je riječi općenito o Gripenima, a ne o kupovini jer to nije moja odluka bez obzira na to što sam vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. To je odluka koju moramo donijeti svi u Hrvatskoj. Voljela bih da se razvije javna rasprava o tome što i kako zadržati naše borbeno zrakoplovstvo”, izjavila je tada Kolinda Grabar Kitarović.

Petnaest mjeseci kasnije, u četvrtak, 20. srpnja 2017., Ministarstvo obrane uručilo je zahtjev za ponudu (Request for Proposal, RfP) za višenamjenski borbeni avion na adrese pet država – Grčke (F-16), Izraela (F-16), Južne Koreje (FA-50), Švedske (Gripen JAS-39) i SAD-a (F-16). Zahtjev je uručen preko veleposlanstava tih država, a rok za odgovor na ponudu je 75 dana. Kad stignu, u sljedećih nekoliko mjeseci dostavljene ponude detaljno će se analizirati. Ključni parametri u odabiru, osim karakteristika i sposobnosti aviona, bit će tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje.

Istoga dana kada je Ministarstvo obrane objavilo da je zatražilo ponude od pet zemalja za ratne zrakoplove, objavljen je jedan članak koji je privukao pozornost bliskih suradnika Damira Krstičevića. Radi se o nepotpisanom redakcijskom komentaru na specijaliziranom portalu Defender.hr.

Naslov tog komentara implicira da je Krstičević podnio ostavku i burno reagirao prvenstveno jer je bio nezadovoljan mlakim ponašanjem premijera Plenkovića te da su izjave Kolinde Grabar Kitarović bile samo ulje na vatru. Jedan od oglašivača koji se reklamiraju na tom portalu je Gripen.

Nakon što su pročitali taj komentar, Krstičevićevi suradnici počeli su sumnjati u to da se Krstičevića objavom takvog teksta želi posvađati s premijerom. “Time se posredno želi stvoriti ozračje koje bi trebalo pripomoći tome da se Plenković Krstičeviću zahvali na dosadašnjoj suradnji i prihvati njegovu ostavku. Očito da Krstičević nekome smeta zbog nekih sasvim opipljivih razloga”, izjavio je za Nacional izvor blizak ministru obrane.

Na istom je tragu bio i komentar koji je za nedjeljno izdanje Večernjeg lista napisao Davor Ivanković. “Tko ne voli Damira? Oni koji bi proviziju za ratnu eskadrilu”, naslov je njegove kolumne. U njoj je ustvrdio da se u poslu nabave ratnih zrakoplova koji može vrijediti između 500 milijuna i milijardu eura, Krstičević zamjera onima kojima smeta to što se taj posao treba odviti izravno između dviju država, bez posrednika.

Izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović navodi da su posve deplasirane tvrdnje o neprimjerenim lobiranjima i pritiscima na Krstičevića zbog nabave ratnog zrakoplovstva.

“Nema o tome ni govora. To su spinovi koji dolaze iz dijela generalskih krugova koji samo prividno podržavaju Krstičevića”, tvrdi isti izvor pridodajući kako Krstičević ima razne repove iz dijela svoje karijere u kojem se bavio savjetovanjem pri prodaji informatičke opreme.

“Čak je moguće da je njegovim tadašnjim suradnicima više nego Krstičeviću samome bilo stalo da ga se imenuje na visoku funkciju u izvršnoj vlasti. Međutim, postalo je također vidljivo da se Krstičević ne libi lobirati prilikom kadroviranja u drugim resorima i ministarstvima. To drugi ministri baš i ne vole, pa se sve češće pitaju postoje li to dvije kategorije ministara u istoj Vladi’, tvrdi izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović.

Međutim, isti taj izvor navodi kako je neprijeporno da je Krstičević u političkom smislu jedan od utjecajnijih ministara u Vladi. “On je upravo zbog svog karaktera i biografije profil osobe s kojom se biračko tijelo, naročito u desetoj izbornoj jedinici, lako identificira. To najbolje pokazuju izborni rezultati. Nema puno ministara u Vladi s takvom političkom težinom. Tako da Plenković ni zbog toga nije htio prihvatiti Krstičevićevu ostavku. Međutim, zbog njegova karaktera nad Vladom je i dalje sjena nestabilnosti. Za razliku od nekih njegovih kolega koji danima obilaze teren, Krstičević se odmara s obitelji i razmišlja o tome hoće li ostati u Vladi. Pitanje je do kada to može trajati i kako će se ta situacija zapravo okončati”, tvrdi izvor iz Ureda predsjednice.

Čini se da i Krstičević postaje svjestan toga da je već u više navrata nudio svoju ostavku te da više to ne može činiti. Drugo je pitanje može li svoj karakter prilagoditi toj spoznaji te kako će se to odraziti na zbivanja u Vladi, ali i HDZ-u.