Poslovanje Ivića Pašalića u drvnoj industriji obilježile su brojne netransparentne aktivnosti, sumnjivi bankarski krediti, još sumnjivije pozajmice iz poreznih oaza, a potom i velika svađa s bratom Zdravkom

Poslovnoj afirmaciji Ivića Pašalića u miljeu drvno-prerađivačke industrije koja se dogodila tijekom proteklog tjedna, prethodile su brojne netransparentne aktivnosti, sumnjivi bankarski krediti, još sumnjivije pozajmice iz poreznih oaza, a potom i velika svađa s bratom Zdravkom. Taj čudnovati i kontroverzni poslovni put Pašalića je tijekom proteklog tjedna doveo do središnjih informativnih emisija na televizijama s nacionalnom koncesijom. “Ne vraćam se u politiku, ona mi je samo hobi, moj fokus je gospodarstvo. Pratim politiku i smatram da nam može biti bolje. Svi se trebaju koncentrirati na stvaranje radnih mjesta”, rekao je Ivić Pašalić gostujući u Dnevniku 3 HTV-a prošloga tjedna, dan nakon što je izabran za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore. Potez koji su mnogi protumačili kao povratak na političku scenu nekada najmoćnijeg hrvatskog političara nije prošao glatko. Pašaliću su na izbornoj skupštini vikali “ajde, dosta više, nalagao si se već 30 godina i još ti nije dosta”, ali to nije spriječilo većinu prisutnih da bivšeg savjetnika Franje Tuđmana za unutarnju politiku izaberu za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije.

PAŠALIĆ JE NA TU POZICIJU izabran u istom tjednu kada se ponovno počela spominjati njegova veza s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Nacional je još početkom ožujka prvi otkrio da u HDZ-u postoji sumnja da iza poteza premijera Oreškovića stoji Pašalić. Njih dvojica navodno su se zbližila preko crkvenih krugova, u vremenima kada se Orešković zbog posla u Plivi s obitelji iz Kanade privremeno vratio u Zagreb, a njegova supruga se ponovno aktivirala u župi u Remetama, gdje su aktivni i supružnici Pašalić. Ove navode proteklog je tjedna ponovno aktualizirao i Večernji list, a tvrdi se da u HDZ-u sumnjaju kako upravo Pašalić stoji iza prijedloga da Daniel Markić postane novi ravnatelj SOA-e. Baš zbog toga Pašalićev izbor u Hrvatskoj gospodarskoj komori mnogi vide kao prvi korak u političkoj rehabilitaciji nekada moćnog, po mnogima najmračnijeg hrvatskog političara.

Međutim, veliki problem u tome Pašaliću bi mogla predstavljati optužnica koja je prošloga tjedna potvrđena na Zemaljskom sudu u Klagenfurtu. Radi se o slučaju nazvanom Hilltop, po istoimenoj tvrtki u Lihtenštajnu preko koje su tadašnji šefovi koruške Hypo banke obavili spornu kupoprodaju zemljišta u Šimunima na otoku Pagu s ciljem da, kako je navedeno u optužnici, svom VIP klijentu Misteru P., odnosno Iviću Pašaliću, pomognu da svježim novcem vrati likvidnost svojim poduzećima. Nacional je o optužnici pisao još u travnju prošle godine, a tužiteljica državnog odvjetništva u Klagenfurtu Sandra Agnoli prošlog je tjedna potvrdila za Jutarnji list da je optužnica protiv Pašalića podignuta 17. prosinca 2015. Optužnicom su obuhvaćena još dvojica hrvatskih državljana, Milan Lučić i Igor Mlinar, kao i nekadašnji šefovi Hypo banke Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger.

Kako proizlazi iz optužnice, Striedinger je uz Kultererov “blagoslov” koncem 2002. odlučio izići u susret trojici klijenata Hypo banke, čije su poslovne grupacije već imale velika zaduženja u njihovoj banci, a nalazili su se u financijskim poteškoćama. Ali pomoć je uslijedila na štetu banke. Prema optužbi, ilegalno su izvukli čak 32 milijuna eura. Skrivajući se iza tvrtki u Lihtenštajnu, Pašalić, Lučić i Mlinar su u rujnu 2003. uz pomoć kredita Hypo banke kupili 143 hektara pašnjaka u Šimunima na Pagu za oko 4,5 milijuna eura. Svega dva mjeseca kasnije, na temelju višestruko napuhane procjene vrijednosti, isto zemljište prodali su tvrtki kćeri Hypa za čak 37,2 milijuna eura. Pritom je Pašalić, prema navodima optužnice, dodatno tražio da mu se hitno isplati i posrednička provizija od 1,8 milijuna eura. Austrijski istražitelji precizno su utvrdili da je podijeljen novac od preprodaje zemljišta. Navodi se da je najviše sredstava, čak 23 milijuna eura, otišlo u Pašalićevu drvoprerađivačku grupaciju Zagrebdrvo i Adriadrvo.

Upravo su tvrtke Zagrebdrvo i Adriadrvo bile početak Pašalićeva poslovanja u drvnoj industriji. Pašalić se po povlačenju iz politike nakon 2000. uključio u poslove svog brata Zdravka koji je otprije bio poduzetnik u drvnoj industriji. Međutim, njihovi zajednički poslovi ubrzo su doživjeli propast, uvelike zbog ekonomske krize koja vlada u Hrvatskoj, a ta je poslovna drama dovela i do raspada obiteljskih odnosa, o čemu je Nacional prvi pisao još 2010. Zdravko Pašalić je tijekom 90-ih kontrolirao tvrtku Zagrebdrvo, ali upućeni u obiteljska zbivanja tvrde da Zdravko nije bio previše talentiran za posao pa je često upadao u poslovne probleme. Kada bi se to dogodilo, brat Ivić bi mu pomagao koristeći svoj veliki politički utjecaj. Tako je tijekom 90-ih tvrtku Zagrebdrvo obilato kreditirala Privredna banka Zagreb, a ti krediti uglavnom su poslije bili otpisani.

Pašalić se tijekom 90-ih nije trudio skrivati svoj politički utjecaj, ali je pomno pazio da prikrije stvarnu vrijednost svoje imovine. Još od 1998., otkad je zakonski propisana obveza dužnosnika da javno predoče svoju imovinu, Pašalić se uporno trudio prikriti koliko je, kao savjetnik od najvećeg Tuđmanova povjerenja, zapravo profitirao. U svojim imovinskim karticama više puta je manipulirao podacima, obmanjujući javnost i stranačke kolege, te nastojao prikazati da ne živi raskošno. Taj privid, uz sitna odstupanja, održavao je sve do sredine prošlog desetljeća. Nakon što ga je Ivo Sanader porazio u borbi za HDZ, Pašalić je osnovao vlastitu stranku, ali je ubrzo zbog svoje loše reputacije doživio debakl na izborima i odustao od politike. Međutim, Pašalić je potom krenuo u poslovne vode, i to kroz suradnju sa svojim bratom Zdravkom Pašalićem.

• U PONOVNOJ POSLOVNOJ afirmaciji Iviću Pašaliću bi veliki problem mogla predstavljati optužnica u aferi u kojoj su tadašnji šefovi koruške Hypo banke obavili spornu kupoprodaju Pašalićeva zemljišta na otoku Pagu

Ivić Pašalić tada je uskrsnuo kao uspješan poduzetnik, nominalno kao partner tajnovitih stranih ulagača koji u tvrtke koje kontrolira ulažu desetke milijuna eura. Tako je Pašalić postao direktor tvrtke Adriadrvo koja je zapravo preuzela poslove Zagrebdrva. Za potrebe javnosti Pašalić se tada predstavio kao potentni građevinski investitor koji kreditima namjerava graditi naselje od 300 stanova za tisuću stanovnika u Odri, prigradskom zagrebačkom naselju.

NEKOLIKO GODINA KASNIJE, netransparentna suradnja Ivića i Zdravka Pašalića zbog recesije je doživjela debakl i izazvala obiteljski raskol. Do debakla je najvjerojatnije došlo zbog propasti građevinske investicije Ivica Pašalića u Odri. Kako ne bi narušio ugled kod Hypo Alpe Adria banke koja je financirala taj projekt, Pašalić je dio dugova prebio tako da je banci prebacio vlasništvo nad imovinom tvrtke Adriadrvo. To se Zdravku Pašaliću nikako nije svidjelo, jer je i on bio suvlasnik te tvrtke. Braća su se toliko razišla da je Zdravko Pašalić sredinom 2010. podnio i kaznenu prijavu protiv Ivica Pašalića.

Poslovne veze i odnosi Zdravka i Ivica Pašalića vrlo su složeni, a ponajprije se trebaju gledati upravo kroz tvrtku Adriadrvo koja je preuzela poslovanje Zagrebdrva. Pašalić je u Adriadrvu formalno bio tek direktor, a vjerojatno vlasništvo prikrivali su mu zastupnici iz Vaduza u Lihtenštajnu. Nije slučajno što je Pašalić vrlo brzo pokazao interes upravo za Zagrebdrvo. Zagrebdrvo je u prošlom desetljeću kontrolirao njegov brat Zdravko. Tu je tvrtku tada, najvjerojatnije zbog političkog utjecaja Ivica Pašalića, Privredna banka Zagreb unosno kreditirala s oko 22 milijuna maraka kredita. Većinu tih kredita PBZ je u nikad posve razjašnjenim okolnostima otpisao. Dugove obitelji Pašalić PBZ je otpisao samo šest dana prije konstituiranja koalicijske Račanove vlade 2000. Pašalić je nakon objavljivanja tih informacija u proljeće 2000. reagirao nemušto i mijenjao objašnjenja javnosti. Prvo je rekao da s poslovima svog brata i oca nema nikakve veze, a nekoliko dana poslije demantirao je da je itko od njegove obitelji dobio kredite PBZ-a. Na kraju nitko nije odgovarao za ono što se dogodilo.

BANKARI SU UKLONILI TRAGOVE nepodmirenih potraživanja, a građani su podmirili dubioze PBZ-a koji je poslije prodan Talijanima. Nekoliko godina kasnije Zagrebdrvo se preoblikovalo u dioničko društvo te je počelo surađivati s Adriadrvom. Ta tvrtka, u kojoj je jedno vrijeme direktor bio Ivić Pašalić, osnovana je u Zagrebu 2002. s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna. Formalno ga je osnovala tvrtka Siidost Holz Beteiligung (Jugoistočno drvo holding).

Zapravo je Adriadrvo počelo formalno preuzimati Zagrebdrvo i u Hrvatsku unositi 22 milijuna eura sumnjiva porijekla koji su nakon više netransparentnih transakcija završili kao temeljni kapital tvrtke, u kojoj je direktor jedno vrijeme bio Ivić Pašalić. Najvjerojatnije se radilo o novcu koji preko fantomskih zaklada kontrolira upravo Pašalić. Kada je završio tu operaciju, Pašalić je počeo investicije u građevinske projekte. Nekoliko godina kasnije ti su se projekti zbog recesije zakomplicirali, pa je dugove u koje je upao Pašalić htio posredno podmiriti imovinom tvrtke Adriadrvo. Danas se Pašalić ponovno predstavlja kao uspješan poslovni čovjek i stao je na čelo sektora koji ima izrazitu perspektivu u Hrvatskoj te koji nekoliko posljednjih godina bilježi stalni rast. Pitanje je koliko daljnjem usponu ovog sektora može pomoći čovjek koji iza sebe ima niz propalih projekata, a odnedavno i optužnicu za poslovni kriminal u Austriji.