Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kreće u političku operaciju s ciljem rušenja premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Da bi to učinio i potaknuo, Karamarko planira povratak na hrvatsku političku scenu i izlazak na sljedeće parlamentarne izbore. Karamarko to planira učiniti s nezavisnom listom koju će po svemu sudeći nazvati Domoljubni savez, čime bi aludirao na Domoljubnu koaliciju, koju je svojedobno uoči parlamentarnih izbora 2015. kao tadašnji šef HDZ-a formirao s nizom malih tvrdo desno orijentiranih političkih stranaka slabašnog dosega na političkoj sceni. Sastav spomenutog Domoljubnog saveza činila bi većina tih stranaka, ili ono što je od njih ostalo, potpomognuta s još nekoliko pojedinaca desnih političkih svjetonazora.

“Karamarko ih planira kontaktirati, sve povezati te pokušati napraviti pojačani sinergijski utjecaj na političkoj sceni”, rekao je za Nacional izvor blizak Karamarku.

Karamarko svoj politički iskorak planira sustavno, ali prilično oprezno. Već mjesecima osobno u brojnim razgovorima testira što pojedinci s hrvatske političke i medijske scene misle o mogućnostima da se vrati na političku pozornicu. On je nominalno i dalje član HDZ-a, pa moguće formiranje nezavisne liste za Karamarka može značiti samo jedno – da je ne može formirati kao član HDZ-a. To bi pak značilo da će ili sam istupiti iz HDZ-a, ili će ga iz stranke izbaciti. Prema tvrdnjama njemu bliskih izvora, njemu bi više odgovaralo da ga iz HDZ-a izbace.

Svoj politički iskorak Karamarko planira sustavno, ali prilično oprezno. Već mjesecima testira što pojedinci s hrvatske političke i medijske scene misle o mogućnostima da se vrati u politiku. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Karamarko je već povukao svoj prvi politički potez. Agencija za odnose s javnošću 2×1 komunikacije, koja se bavi istraživanjem javnog mnijenja u vlasništvu Roberta Bosaka, prošlog petka započela je istraživanje rejtinga stranaka i nezavisnih lista uoči parlamentarnih izbora. Među nezavisne liste ta je agencija uvrstila nezavisne liste poduzetnika Damira Vanđelića, europarlamentarca Mislava Kolakušića, saborske zastupnice Karoline Vidović Krišto, ali i nezavisnu listu Domoljubni savez – Tomislav Karamarko.

Nominalno se Karamarko ne namjerava ni o čemu javno izjašnjavati, niti potvrđivati, niti demantirati planove o mogućem političkom angažmanu. Jednako tako, prvi sljedeći korak planira povući tek ako bi rezultati provedene ankete pokazali da bi to imalo smisla. Pitanje koje je uvršteno u anketu koja bi se trebala bazirati na 1100 ispitanika glasi: podržavate li povratak Tomislava Karamarka na hrvatsku političku scenu, odnosno gledate li na njegov mogući povratak pozitivno ili negativno te biste li glasovali za njegovu nezavisnu listu.

Na parlamentarnim izborima 2015. ista agencija najavljivala je premoćnu pobjedu Domoljubne koalicije, što se nije dogodilo. Ali otad se u javnom prostoru provlači teza o bliskosti Bosaka i Karamarka. Što navodi na zaključak da uvođenje spomenutog anketnog pitanja u najnoviju anketu zapravo označava početak Karamarkove nove političke kampanje. Anketno pitanje bit će postavljeno samo biračima HDZ-a.

Karamarkov udar na Plenkovića njemu bliski izvori već su započeli, i to tvrdeći Nacionalu da je Plenković preko posrednika prije nekoliko tjedana nudio Karamarku sastanak, što je Karamarko, navodno, kategorički odbio. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Čime se ujedno pokušava testirati i koliko je nezadovoljstvo stranačkog članstva i simpatizera s politikom aktualnog vodstva na čelu s predsjednikom i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Ako će se to dogoditi, Karamarko bi se na parlamentarnim izborima kandidirao u devetoj izbornoj jedinici, gdje je svojedobno osvajao stotinjak tisuća glasova. Po vlastitim procjenama, koje bazira i na procjenama sebi bliskih pojedinaca, on vjeruje da bi ondje mogao osvojiti dva saborska mandata te da bi mu za to trebalo oko deset tisuća glasova.

Kao nositeljicu svoje nezavisne liste u šestoj izbornoj jedinici Karamarko svakako vidi Vlatku Vukelić, kontroverznu kandidatkinju za dekanicu Hrvatskih studija, sveučilišnu profesoricu povijesti, često ocrtavanu kao revizionisticu i negatoricu zločinačkog karaktera NDH, čije imenovanje na funkciju dekanice Hrvatskih studija Ivo Goldstein vidi kao civilizacijsku sramotu. U prvoj izbornoj jedinici Karamarko bi rado kao nositeljicu svoje izborne liste istaknuo Brunu Esih. Karamarko planira kontaktirati i Matu Palića, ustavnopravnog stručnjaka, te mu također ponuditi vodeće ili jedno od istaknutih mjesta na svojoj nezavisnoj listi u četvrtoj izbornoj jedinici. Nada se i mogućoj suradnji s Mirom Kovačem, danas u HDZ-u prilično marginaliziranim bivšim ministrom vanjskih poslova. Ako bi Kovač prihvatio, Karamarko ga vidi kao nositelja svoje nezavisne predizborne liste u desetoj izbornoj jedinici.

Agencija za odnose s javnošću 2×1 komunikacije u vlasništvu Roberta Bosaka, koja se bavi istraživanjem javnog mnijenja, u istraživanje je uvrstila nezavisne liste Damira Vanđelića, Karoline Vidović Krišto, Mislava Kolakušića, ali i nezavisnu listu Domoljubni savez – Tomislav Karamarko. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Patrik Macek, Igor Kralj/PIXSELL

Kao poželjnu istaknutu kandidatkinju na predizbornoj listi u sedmoj izbornoj jedinici Karamarko vidi i Nadu Šikić, bivšu ministricu rada i mirovinskog sustava u vladi Tihomira Oreškovića.

Ali u svom planiranom političkom povratku Karamarko ne vidi novu suradnju s Milijanom Brkićem, svojim dugogodišnjim suradnikom iz policijskog miljea, kojeg je promovirao u sam vrh HDZ-a, dok mu je bio na čelu, gdje se Brkić zadržao i nakon Karamarkova političkog sunovrata nedugo poslije Nacionalova otkrića afere Konzultantica.

Svojim novim političkim angažmanom Karamarko svakako planira otrgnuti značajan dio biračkog tijela na koje računa desno krilo HDZ-a, ali i Domovinski pokret. Svoju političku misiju vidi u potkopavanju i rušenju utjecaja aktualnog vodstva HDZ-a na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Potom bi svoje potencijalne saborske mandate ponudio za neku buduću suradnju s HDZ-om, ali uz uvjet da HDZ predvodi netko drugi, a ne Andrej Plenković.

Početak svog udara na Plenkovića njemu bliski izvori već su započeli i to tvrdeći Nacionalu da je Plenković preko posrednika prije par tjedana nudio Karamarku sastanak, što je Karamarko kategorički odbio. Što je lako moguće spin iz seta zamjena teza i prigodnih podvala Karamarkova miljea bez mogućeg stvarnog uporišta u realnosti.

Izvor blizak Karamarku za Nacional je izjavio kako je iz za njega relevantnih američkih konzervativnih političkih izvora Karamarko dobio signale da Plenković ne kotira najbolje u očima nekih istaknutih konzervativnih političara razvijenih zapadnih zemalja. Osim toga, isti izvor navodi kako je Karamarko upozoren i na još nešto – da bi krakovi nekih u zadnje vrijeme otkrivenih velikih korupcijskih afera povezanih s njegovim političkim suradnicima, mogli doseći i do samog Plenkovića.

Izvor iz najužeg Karamarkova kruga ovako je objasnio što ga je potaknulo da krene ponovo razmišljati o političkom angažmanu:

“To su prije svega tzv. ‘poguranci’ iz jednog dijela članstva HDZ-a, koji se istodobno boje da bi Karamarko mogao slomiti stranku iznutra. Karamarko je dobio više poticaja te vrste koji navode na zaključak da se već formirala mreža koordinatora unutar stranke spremnih uključiti se u rušenje Plenkovića. Hranidbeni lanac unutar HDZ-a je snažan, ali postoji dobar dio odbačenog članstva koji mu ne pripada i koji smatra da bi ih Karamarko mogao ujediniti. Međutim, čim se osjeti da bi Plenković mogao ući u bilo kakve probleme i padati, isti taj hranidbeni lanac će ga pregaziti i početi slijediti novog vođu, ili će proizvesti novog vođu. Karamarko smatra da ima odličnu podršku unutar dijela HDZ-a te da bi mogao vratiti u stranku dio Domovinskog pokreta. Duboko je uvjeren da će se malo toga oko Plenkovićeva statusa u stranci događati bez vanjskih utjecaja, a naročito smatra da je još uvijek otvoreno pitanje hoće li Plenković primiti poziv da u svojstvu svjedoka ispriča što zna o aferama čije su protagonistice Gabrijela Žalac i Josipa Rimac te gdje su granice njegova obraza da unatoč svim poveznicama s korumpiranim strukturama unutar HDZ-a ostane na čelu stranke.”

U svom planiranom političkom povratku Karamarko ne vidi novu suradnju s Milijanom Brkićem, svojim dugogodišnjim suradnikom iz policijskog miljea kojeg je promovirao u sam vrh HDZ-a. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Izvor blizak Karamarku navodi kako je nakon odlaska s čela HDZ-a Karamarko s Plenkovićem izravno komunicirao samo jednom i to tijekom 2017. Radilo se o temi povezanoj s austrijskom informatičkom tvrtkom, koja surađuje s Deutsche bankom i Lufthansom, koja se bavi pitanjima cyber sigurnosti i htjela je u to vrijeme početi surađivati s HEP-om. Karamarka su zamolili da ih poveže s predsjednikom Uprave Franom Barbarićem. Karamarko se zbog toga sastao s Barbarićem, ali neugodno se iznenadio kada se na tom sastanku, kako je rekao jednom svom prijatelju, Barbarić prema njemu ophodio poput faraona, a “trčao je za njim poput psića po Novom Zagrebu dok je Karamarko bio šef stranke”. Nakon tog neugodnog sastanka Karamarko je zamolio za sastanak i Plenkovića. Sastali su se, Karamarko ga je zamolio da pomogne da se realizira ta suradnja koja bi bila uvod u potencijalnu investiciju od 80 milijuna eura, ali Plenković mu nikada nije povratno odgovorio, niti je do te suradnje došlo.

Nakon toga Karamarka su iz HDZ-a kontaktirali dvaput. Prvi put pozvali su ga u proljeće prošle godine na službeno obilježavanje stogodišnjice rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Zvali su ga na središnji skup koji je održan u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Karamarka su smjestili u prvi red, a kada je u dvoranu ušao premijer i aktualni predsjednik stranke Andrej Plenković, on se i s Karamarkom pozdravio. Tom prilikom mu se zahvalio na tome što je došao, rekavši mu da to pokazuje da HDZ ima kontinuitet, a Karamarko mu se zahvalio na pozivu. Međutim, kada je Branko Uvodić predstavljao i pozdravljao istaknute pozvane goste, Karamarka nije spomenuo. Karamarku blizak izvor navodi kako Karamarko misli da to nije napravljeno kako ne bi riskirali da on dobije veliki aplauz.

Drugi put iz HDZ-a su ga zvali u proljeće ove godine, prilikom obilježavanja 25. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška. Tijekom komunikacije Karamarko se požalio kako ga godinu dana ranije na spomenutom događaju jedinog nisu predstavili, ali tada su mu putem e-maila poručili da ga mjesto svakako čeka. Tada se ipak odlučio odazvati i tom pozivu i tom prilikom ga je osobno Plenković i javno u svom govoru pozdravio i Karamarko je dobio pristojan aplauz. Odmah nakon njega Plenković je predstavio majku francuskog borca Jeana Michela Nicoliera poginulog u Vukovaru, koja je dobila puno veći aplauz.

Iako zasad tek zamišljen sastav nositelja njegovih predizbornih lista iznova jasno ocrtava i da bi se na scenu vratio s ciljem da provodi tvrdo desno orijentiranu politiku, Karamarko se i nedavno u svom užem društvu žalio kako mu je tvrdo desno orijentirana politika podmetnuta kao dio plana da ga se politički uništi. Izvor koji je prisustvovao tom razgovoru navodi kako je Karamarko tom prigodom izjavio da smisao njegova bavljenja politikom nikada nije bio jačanje proustaških stavova, ekstremno nacionalističkih ili klerikalnih stavova, nego stavljanje naglaska na gospodarski program koji je HDZ u to vrijeme kreirao u suradnji s IFO institutom.

Karamarko smatra da je naročito važno obratiti pažnju na povratak izraženijeg američkog utjecaja na području BiH. Karamarko smatra da BiH svakako treba očuvati cjelovitom te da Srbija treba imati granicu na Drini, što bi svakako ograničilo i ruski utjecaj u regiji. Ali njemu bliski izvori navode kako on opet najavljuje da bi se prvenstveno fokusirao na gospodarstvo te na to kako se otrgnuti od njemačkog i francuskog negativnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, jer smatra da je Hrvatska servis i špajza iz koje brojne članice EU-a crpe njene ljudske i druge resurse.

O tome taj izvor kaže: “Karamarko je govorio kako bi mu glavni fokus bio smanjenje izvoza, razvoj poljoprivrede i navodnjavanje u suradnji s izraelskim tvrtkama, oživljavanje srednjeg sloja na selu… U ideološkom smislu opet se predstavljao kao antifašist, antikomunist, ali prvenstveno kao antitotalitarist. Govorio je da mu je u fokusu ljudski život, da je uvijek bio za nezavisnost Hrvatske, ali da NDH nikada nije doživljavao kao ‘svoju’ državu i to ponajprije zbog rasnih zakona. Pričao je i kako mu je tijekom njegova političkog vrhunca naročito išlo na živce što praktički nije smio javno reći da je Josip Broz Tito politički odgovoran za više stotina jama širom bivše Jugoslavije s ubijenim partizanskim žrtvama.

Kad je Karamarko tražio sastanak sa šefom HEP-a Franom Barbarićem, neugodno se iznenadio jer se ‘Barbarić prema njemu ophodio poput faraona, a trčao je za njim poput psića dok je Karamarko bio šef’. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

On je jasno distanciranje od svih vrsta totalitarizama vidio kao početak gradnje nove budućnosti neopterećene ideologijama s poštovanjem različitosti.”

U mogući novi politički angažman Karamarko bio ušao iz statusa umirovljenika koji se povremeno bavi konzultantskim poslovima. Posljednjih mjeseci on pokušava pomoći jednom slovačkom investitoru da ishodi potrebne dozvole za energanu na području Dalmatinske zagore. Kćer mu studira u Engleskoj i ondje istodobno radi kako bi mogla financirati boravak u Londonu. Karamarko živi prvenstveno od mirovine od otprilike 12.500 kuna. Stan u Ulici Kneza Mislava u kojem je stanovao sa svojom drugom suprugom Anom prodali su jer nisu mogli servisirati kredit te već neko vrijeme stanuju u stanu koji je sa svojom bivšom suprugom Enisom planirao ostaviti sinu iz prvog braka, koji stanuje s djevojkom. Supruga Ana planira se u budućnosti profesionalno baviti trgovinom nekretninama.

Karamarka su i njemu vrlo bliski izvori upozorili na njegove tragično slabe komunikacijske sposobnosti u javnom prostoru te da bi mu to moglo značajno otežati bilo kakav ozbiljniji prodor na političku scenu. Unatoč tomu, on smatra da je u političkom smislu prvenstveno bio žrtva raznih urota, a ne ozbiljnog sukoba interesa zbog angažmana njegove druge supruge s mađarskim MOL-om. To je kontekst iz kojeg Karamarko najavljuje novi politički udar s ciljem slabljenja utjecaja premijera Andreja Plenkovića na hrvatskoj političkoj sceni.