Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić intenzivirao je dosad najosjetljiviji angažman DORH-a koji bi ponovno u fokus javnosti mogao staviti ulogu skupine Borg i pojedinih tada visokih dužnosnika Vlade, a potencijalno i samog premijera Andreja Plenkovića, u aferi Agrokor.

Te aktivnosti inicirao je ni manje ni više nego bivši gazda Agrokora Ivica Todorić, kaznenom prijavom koju je još u prosincu 2022. podnio protiv bivše županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić, današnje europske tužiteljice u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu, jer je upravo ona potpisala sporno vještačenje u predmetu Veliki Agrokor koje je proglašeno nezakonitim dokazom na sudu – a to se pretvorilo u glavni razlog zbog kojeg optužnica protiv Ivice Todorića ni sedam godina od izbijanja krize u Agrokoru nije podignuta i što se sada, nakon tolikog proteka vremena, moralo ugovoriti novo vještačenje.

Todorić je tada prijavio i dvoje tužitelja koji su neposredno radili na predmetu, ali i bivšu glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek, i to zato što je ignorirala saznanja o spornom načinu ugovaranja vještačenja. Iako Todorić u svojoj prijavi nije imenovao Dinka Cvitana, koji je bio na funkciji glavnog državnog odvjetnika u vrijeme potpisivanja spornog ugovora s tvrtkom KPMG Poljska, to ne priječi DORH to jest USKOK koji formalno provodi istragu da svojim aktivnostima obuhvati i Cvitana, bez čijeg znanja i odobrenja Sani Ljubičić ne bi mogla potpisati takav značajan ugovor.

Doznao je to Nacional od visokih pravosudnih izvora nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić i službeno potvrdio, gostujući prošloga tjedna u središnjem Dnevniku HRT-a, da se intenzivno bavi proučavanjem dokumentacije i svih okolnosti koje su dovele do ugovaranja najskupljeg vještačenja u povijesti DORH-a.

Nakon što je DORH početkom srpnja odabrao novog vještaka u predmetu Agrokor, austrijskog stručnjaka, sudskog vještaka za računovodstvo Karla Hengstbergera, čije će vještačenje stajati 650 tisuća eura, Turudić je paralelno pokrenuo izvide kako bi unutar DORH-a pronašao krivce koji su proizveli oko 1,5 milijuna eura visoku štetu državnom proračunu ugovaranjem prethodnog vještačenja za predmet Veliki Agrokor s tvrtkom KPMG Poljska iako su bili svjesni da zbog veza čelnika te tvrtke Ismeta Kamala s tvrtkom KPMG Zagreb, koju je angažirao kao podizvođača, u tom slučaju postoji neodrživi sukob interesa.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić i službeno je potvrdio, gostujući prošloga tjedna u središnjem Dnevniku HRT-a, da se intenzivno bavi proučavanjem dokumentacije i svih okolnosti koje su dovele do ugovaranja te je znakovito dao do znanja da je na stolu imao kaznenu prijavu protiv nekoliko zamjenika glavnog državnog odvjetnika.

Todorić je prijavio i dvoje tužitelja koji su neposredno radili na predmetu, ali i bivšu glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek, jer je ignorirala saznanja o načinu ugovaranja vještačenja.

Tportal je prenio sadržaj Turudićeva gostovanja pod naslovom „Podigao sam kaznenu prijavu protiv nekoliko zamjenika DORH-a“. Iako taj naslov nije precizan, Nacional je od visokih pravosudnih izvora doznao kako je točno da nije riječ o Turudićevoj, već o Todorićevoj kaznenoj prijavi, koju DORH sada ponovno proučava jer je u vrijeme bivše glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek ta prijava, kao i cijela istraga oko ugovaranja vještačenja, gurnuta u ladicu, i to iako je sama Zlata Hrvoj-Šipek javno izjavila da će pokrenuti istragu ako vještačenje padne na sudu. Odgovarajući na pitanje o napretku istrage oko nezakonitog vještačenja u slučaju Veliki Agrokor, Turudić je na HRT-u sada rekao da tu nije riječ o istrazi u smislu Zakona o kaznenom postupku.

„Kada sam stupio na dužnost, rekao sam da ću se time pozabaviti i da ću pokušati dokučiti zašto je vještačenje dano vještaku koji zapravo nije zadovoljavao uvjete da bi bio vještak. Pročitao sam svu moguću dokumentaciju. Pred nadležnim državnim odvjetništvom je kaznena prijava protiv nekoliko zamjenika glavnog državnog odvjetnika. To nadležno odvjetništvo postupat će u sklopu svojih ovlasti i vidjet ćemo je li počinjeno eventualno kazneno djelo, je li počinjeno stegovno djelo. Uglavnom, otkrit ćemo zašto i kako je došlo do toga da se predmet dao vještaku koji nije ispunjavao temeljne uvjete“, rekao je Turudić u središnjem Dnevniku HRT-a 4. rujna.

Među dokumentacijom koju Turudić proučava morale bi biti i promemorije to jest pismena upozorenja koja su svojim nadređenima slali tužitelji koji su neposredno radili na predmetu Veliki Agrokor.

Sud u Washingtonu prihvatio je krajem prošle godine Todorićevu tužbu protiv Republike Hrvatske zbog načina na koji mu je otet Agrokor FOTO: PIXSELL

Nacional je još koncem prosinca 2021. godine otkrio da su tužitelji u spisu afere Agrokor pismenim putem upozorili šefa DORH-a da će sporno vještačenje KPMG-a pasti na sudu. Troje istražitelja Državnog odvjetništva koji su operativno radili na procesuiranju i pripremi optužnice u aferi Agrokor – Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić – u više su navrata, otkrio je Nacional, pismeno upozoravali svoje neposredno nadređene unutar DORH-a na pravno neodržive nepravilnosti u radu na tom slučaju.

Oni su ta svoja upozorenja sastavili u pisanoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka. Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja nadređeni na više sastanaka potpuno ignorirali. Prvo upozorenje uložili su u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom sastanku prisustvovali su njihovi tada neposredno nadređeni kolege – Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije nadređeni ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik.

‘Ako i kad nadležni sud utvrdi da je vještačenje nezakonito, onda ću ja poduzeti što treba da utvrdim tko je za to odgovoran’, izjavila je Zlata Hrvoj-Šipek 2022., ali kasnije nije poduzela gotovo ništa.

Bilo je to u vrijeme kada su istražitelji doznali da je nalog za sporno vještačenje već bio donesen, ali samo vještačenje još nije bilo provedeno. Što znači da su istražitelji koji su operativno bili angažirani na tom slučaju, upozoravali vrh DORH-a da sporni vještaci nisu ni smjeli biti angažirani. Postavili su im više legitimnih pitanja kakva su znali da tijekom suđenja ima pravo postavljati i obrana Ivice Todorića.

Međutim, odgovore na ta pitanja od svojih nadređenih nisu dobili. Ali ni to nije sve. Ne samo da su ih nadređeni ignorirali, nego im je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek zaprijetila pokretanjem stegovnog postupka ako ne podignu optužnicu, unatoč svim detektiranim nepravilnostima u postupanju samoga DORH-a. Moguće je to jedan od razloga što je kasnije Zlata Hrvoj-Šipek uporno opstruirala aktivnosti s ciljem rasvjetljavanja okolnosti ugovaranja spornog vještačenja.

“Ako i kad nadležni sud utvrdi da je vještačenje nezakonito, onda ću ja poduzeti što treba da utvrdim tko je za to odgovoran“, izjavila je Zlata Hrvoj-Šipek krajem 2022., ali nakon što je vještačenje proglašeno nezakonitim dokazom, nije poduzela gotovo ništa da se slučaj procesuira. Možda zato što je morala biti svjesna i vlastite odgovornosti zbog pritisaka na tužitelje tijekom rada na optužnici.

Sani Ljubičić, bivša šefica ŽDO-a u Zagrebu, dogovarala je sve detalje oko vještačenja izravno s Ismetom Kamalom iz KPMG-a. FOTO: Rpbert Anić/PIXSELL

Nacional je još u prosincu 2021. objavio kako je jedna od tužiteljica u tom predmetu, Mirela Alerić Puklin, koja se i sama našla na udaru istrage zbog sumnje da je povjerljive informacije iz spisa odavala Piruški Canjugi, planirala reći istražiteljima sve što zna.

Mirela Alerić Puklin sa svojim bivšim suprugom Goranom Puklinom, poznatim iz afere Janaf, bila je uhićena pod sumnjom da je bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi odavala tajne iz spisa, ali više pravosudnih izvora Nacionalu je reklo da se tim uhićenjem samo željelo skrenuti pažnju javnosti s činjenice da je DORH istoga tog dana, 16. studenoga 2021. godine, bio prisiljen povući optužnicu protiv Ivice Todorića i ostalih. Mirela Alerić Puklin ispitana je odmah na dan uhićenja, 16. studenoga, a njezini odvjetnici izjavili su da je zanijekala krivnju. Međutim, Nacional je već u tom razdoblju objavio kratak, ali važan dio tog iskaza.

Na kraju samog ispitivanja, u kojem je bivša tužiteljica zanijekala optužbe da je bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi odavala tajne iz spisa, Mireli Alerić Puklin postavljeno je pitanje: “Imate li ikakvih saznanja o tome kako je došlo do okončanja predmeta u takozvanoj aferi Borg?”

To pitanje postavila joj je jedna od njezinih dviju odvjetnica Kristina Malinarić, a ona je na to odgovorila: “Imam.”

Međutim, umjesto da se dalje uključi s novim pitanjima, Krešimir Ostrogonac, jedan od istražitelja koji su vodili ispitivanje, na to je rekao “To je to” – i prekinuo videosnimanje.

Mirela Alerić Puklin zato je očito posumnjala da ništa u predmetu Agrokor nije bilo slučajno, pa ni pritisci tadašnje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek na nju i njezine kolege koji su upozoravali da će vještačenje Ismeta Kamala i KPMG-a pasti na sudu.

“Mirela Alerić Puklin prozvat će glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek za odgovornost jer je od nje i njezinih dvoje kolega istražitelja koji su radili na spisu, Danijele Paić i Ivana Glavića, pod prijetnjom stegovnog postupka zatražila da preinače i dovrše optužnicu protiv Ivice Todorića unatoč tome što su istražitelji od početka, još od vremena bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, upozoravali na to da Ismet Kamal i KPMG Poljska nisu ni smjeli biti angažirani i da će vještačenje koje je DORH platio 11 milijuna kuna pasti na sudu. Zlata Hrvoj-Šipek izdala je nalog za stegovni postupak istražiteljima kako bi postupili točno onako kako je ona od njih tražila i time je preuzela na sebe odgovornost i za propuste koje su napravili njezin prethodnik Dražen Jelenić i tadašnja šefica ŽDO-a Sani Ljubičić, jer u spisu je sve bilo crno na bijelo”, rekao je za Nacional visoki pravosudni izvor.

No visoki pravosudni izvori vrlo jasno su dali do znanja da je glavna osoba koja je dogovarala sve detalje oko vještačenja izravno s Ismetom Kamalom, bila Sani Ljubičić, bivša šefica Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, koje je formalno vodilo predmet Veliki Agrokor.

“To je njezin spis i njezin proizvod. A ona je sada europska tužiteljica. Prvo su na spisu radile Mirela Alerić Puklin i Danijela Paić, onda se kasnije priključio Ivan Glavić i njih troje su radili na spisu kao zamjenici Sani Ljubičić, ali njih troje su bili potpuno isključeni iz odlučivanja o tome tko će raditi vještačenje. Do te mjere da nisu mogli ni prići tom dijelu podneska kad su dolazili raznorazni predstavnici. Znači, istražitelji koji su direktno radili na predmetu ne znaju ni je li bilo prikupljeno više ponuda ili je stigla samo jedna, KPMG-a Poljska. Tko je angažiran, saznali su tek kad su dobili nalog koji je izdala Sani Ljubičić, a potpisao Ivan Glavić i iz tog famoznog naloga vidjeli su tek ime Ismeta Kamala, šefa KPMG-a Poljska. Budući da nisu dobili nikakve druge informacije, počeli su ga guglati i u tom trenutku su shvatili tko je ta osoba, da je on u najgorim trenucima, kad Agrokor kreće u provaliju od tri i pol milijarde kuna, kad počinju ti IPO troškovi koje je Todorić skrivao, da je u tom trenutku Ismet Kamal bio čelna osoba KPMG-a Hrvatska. Ne da je radio tamo, već je bio direktor KPMG-a Hrvatska. Tada istražitelji shvaćaju da se ne mogu drugačije zaštititi nego da počnu ostavljati pisane tragove. I zato počinju stavljati upozorenja u spis. Ta upozorenja oni su poslali više puta, a prvi put u vrijeme Dražena Jelenića. Ali ugovor s KPMG-om Poljska već je bio potpisan”, rekao je visoki pravosudni izvor.

No brojne druge okolnosti, kao i svjedočenje samog Ismeta Kamala tijekom sudskog postupka, otvaraju pitanje kako je i po kojoj liniji on uopće angažiran.

U tom predmetu DORH predvođen Ivanom Turudićem smatra da je ključno utvrditi, kako doznaje Nacional iz visokih pravosudnih krugova, koja je bila uloga Ivane Matovine, nekadašnje vlasnice tvrtke Antares revizija koja je radila prvo preliminarno financijsko izvješće u predmetu Agrokor po narudžbi Sani Ljubičić, da bi se poslije zaposlila u Podravki kod Martine Dalić, bivše potpredsjednice Vlade i bivše ministrice gospodarstva koja je bila članica grupe Borg – tajne skupine koja je pripremala lex Agrokor, da bi poslije većina članova te skupine od toga profitirala kroz unosne ugovore s bivšom Privremenom upravom Agrokora.

Upravo je Ivana Matovina povezala Ismeta Kamala i Sani Ljubičić, što je Ismet Kamal i priznao na sudu.

Drugi fokus interesa DORH-a predvođenog Ivanom Turudićem bit će uloga Marka Vojkovića, neformalnog lobista za kojeg je Nacional još ranije otkrio da je u vrijeme ugovaranja spornog vještačenja iz nepoznatih razloga dolazio u DORH na sastanke.

Nacional je u travnju otkrio da su tadašnji čelni ljudi DORH-a, Dinko Cvitan i Sani Ljubičić, u najmanju ruku bili – izravno ili neizravno – pod utjecajem članova grupe Borg i s njima povezanim osobama.

Na udaru aktiviranog procesa koji Turudić planira pokrenuti mogao bi se naći i Dinko Cvitan, bivši glavni državni odvjetnik. FOTO: PETAR GLEBOV/PIXSELL

Kao posrednik u tim dogovorima spominje se i Marko Vojković, nekadašnji vlasnik tvrtki Emporion i Adriatica.net, koji je još od vremena takozvane operacije Juda 2011. imao intenzivne kontakte s Dinkom Cvitanom, ali i s Mladenom Bajićem, dvojicom bivših glavnih državnih odvjetnika. Toga puta Vojković je, kako su Nacionalu još ranije ustvrdili izvori bliski DORH-u, bio spona između glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i odvjetnika Privremene uprave Agrokora Mladena Prke.

Međutim, on nije bio jedina poveznica.

Europska tužiteljica Sani Ljubičić i sama je bila u teškom sukobu interesa u vrijeme kad je kao županijska državna odvjetnica u Zagrebu, 18. prosinca 2017., potpisala ugovor s KPMG-om Poljska o izradi spornog vještačenja u predmetu Veliki Agrokor. Dva mjeseca prije potpisivanja tog spornog ugovora, Laura Jurić, kći njezina partnera Željka Jurića, zaposlena je u tvrtki KPMG Hrvatska, istoj onoj koja je odradila najveći dio posla u tom vještačenju jer ju je kao podizvođača angažirao Ismet Kamal iz KPMG-a Poljska. Za to su iz Poljske naplatili 5,44 milijuna kuna. Iz analize utrošenih sati, za izradu vještačenja ukupno su utrošena 5362 sata, a od toga je društvo KPMG Hrvatska u izradi financijskog izvješća sudjelovalo s ukupno 4632 sata odnosno s udjelom od čak 86,39 posto.

Sani Ljubičić jako dobro je znala da će kao podizvođač biti angažiran KPMG Hrvatska jer je to navedeno i u samom ugovoru, koji je Nacional objavio još u prosincu 2022. godine, a koji je DORH mjesecima skrivao čak i od suda. Dodatno, o tome je na sudu svjedočio Ismet Kamal. Sada se čini kako DORH sumnja da su Ivana Matovina i Marko Vojković mogli biti osobe preko kojih je do Dinka Cvitana i Sani Ljubičić mogla doći preporuka da, bez ikakva istraživanja tržišta, angažiraju KPMG Poljska i Ismeta Kamala, koji su zbog višestrukog sukoba interesa doveli do propasti vještačenja kao dokaza, ali i ogromne štete za državni proračun.

Sve dosad prikupljene činjenice Turudić i njegovi suradnici morat će sada rekonstruirati kako bi potvrdili ili napokon otklonili sumnju da su nepoznati pojedinci iz Vlade premijera Andreja Plenkovića izvršili pritisak na Dražena Jelenića i Zlatu Hrvoj-Šipek, koji su obnašali funkciju glavnog državnog odvjetnika, s ciljem da tijekom rada Vlade na rješavanju krize u Agrokoru osnaže i ubrzaju pravni pritisak na njegove vodeće ljude. Vlada je, štoviše, angažman DORH-a na tom predmetu posebno dodatno financirala s pet milijuna kuna izravno iz državnog proračuna, mimo službenog godišnjeg budžeta.

Ishod istrage USKOK-a bit će zanimljiv i u kontekstu postupka koji je pred američkim sudom pokrenuo Ivica Todorić. Naime, sud u Washingtonu prihvatio je krajem prošle godine Todorićevu tužbu protiv Republike Hrvatske zbog načina na koji mu je otet Agrokor. Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) donio je 31. listopada 2023. službenu odluku o nadležnosti u sporu koji su protiv hrvatske vlade u Washingtonu pokrenule Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., dvije nizozemske kompanije bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića.

Kamal je prije savjetovao Todorića kako da si smanji i zamrači troškove

Nacional je još ranije otkrio i da je Ismet Kamal radio za Agrokor Ivice Todorića u ključnim godinama dok je Todorić isknjižavao troškove za IPO, što je najkontroverzniji dio Todorićevih makinacija obuhvaćenih aferom Veliki Agrokor. Procjenjuje se da je Todorić na ime priprema Agrokora za inicijalnu javnu ponudu svojih dionica i priprema za izlazak na Burzu, potrošio najmanje 3,5 milijardi kuna. Izvor blizak DORH-u navodi kako citirani pasus spomenute promemorije otkriva da je u sporno vrijeme Ismet Kamal praktički i troškove svog angažmana knjižio izvan bilance Agrokora te ih tako sakrio. Drugim riječima, Kamala je Todorić plaćao da bi ga ovaj savjetovao kako da si smanji i zamrači troškove, a Kamal je to iskoristio i da sakrije svoje troškove. Na koncu je još angažiran da sve to za DORH vještači.