Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i savjetnik poručio je da se hrvatski gospodarski rast temelji na svačem pomalo. Ističe da bogatije zemlje imaju razvijeni turizam, ali njegova je kontribucija manja nego u Hrvatskoj.
Naglasio je da turizam nije loš jer ima relativno značajan udio u BDP-u i još značajniji udio u medijskom prisustvu, a jedan dio turizma ima porezni tretman koji je diskriminatoran u odnosu na druge poduzetničke aktivnosti.
Turizam staviti u isti položaj kao i druge poduzetnike
“Turizam je jedini dio s aspekta makroekonomije, koji bi trebalo staviti u isti položaj kao i sve druge poduzetnike”, poručio je za HRT.
Podsjetio je da je porez na dobit u Hrvatskoj 18 posto za velike poduzetnike, 10 posto za male, a postoje djelatnosti koje plaćaju simbolični iznos razlike na svoje prihode i rashode. “Nisam za povećanje porezne presije, nego stavljanje svih u isti položaj. Država ne bi trebala nikoga, neovisno bavi li se turizmom ili nečim drugim, stavljati u povlašteni ili podređeni položaj”, smatra Grubišić.
Sklon je tome da svi, bilo čim da se bavimo, plaćamo porez od 10 posto. “U periodu od 2009. do 2014. godine hrvatsko privatno poduzetništvo ne da nije bilo rasterećeno, nego je bilo potopljeno i 200 tisuća ljudi u privatnom sektoru je dobilo otkaz i 2015. godine jedan dio tih ljudi sa svojim obiteljima je počelo napuštati Hrvatsku”, rekao je.
Istaknuo je da smo od 2009. do danas izgubili 400 tisuća ljudi. Javni i državni sektor je narastao za stotinjak tisuća zaposlenih, a to je otprilike pola milijuna ljudi. “To su makroekonomski pokazatelji gdje je privatno poduzetništvo jedini izvor hranjenja te administracije”, naglasio je i dodao da je bitan segment da između 2009. i 2014. godine nismo imali stranog novca u mjeri u kojoj ga imamo danas. Rezultat je bio šest godina mukotrpne recesije.
“Hrvatska se 2018. godine u realnim terminima vratila na gospodarstvo iz 2008.godine“, naglasio je Grubišić i dodao da se gospodarstvo u velikoj mjeri restrukturiralo u privatnom sektoru, a dobar dio gospodarstva danas jaše na valu tuđih novaca. “Mi u svom portfelju nemamo ni jednu proizvodnu kompaniju koja je u zadnjih pet godina investirala u dugotrajnu imovinu, da nije bar jedan dio svojih sredstava dobila iz Europskih fondova. Toga moramo biti svjesni”, rekao je.
POREZ NA NEKRETNINE Anka Mrak Taritaš: ‘Vlada je k’o guska u magli’
Porez na nekretnine atak na privatno vlasništvo
Najavljeni porez na nekretnine, smatra, atak je na privatno vlasništvo. “Hrvati imaju 40 milijardi eura u bankama, preko 20 milijardi u 2. mirovinskom stupu, u dionicama. Postoje brojne imovinske klase gdje se ne oporezuje sama činjenica da posjedujete tu imovinu. Postavlja se pitanje zašto ljudi koji su odlučili dio ili cijelu svoju imovinu držati u nekretninama”, naglasio je.
Država je, kaže, tiskala novac što je podiglo stopu inflacije i ljudi su se snalazili kako su mogli i kupovali su nekretnine. “Došlo je do neprirodnog segmenta traženja nekretnina što ne bi postojalo da nije bilo inflacije. Dakle, država je vjerojatno pridonijela tome, a sada te iste želi kazniti”, poručio je..
Smatra da APN nije imao učinke priuštivog stanovanja, već sasvim suprotno. “APN je dodatno podigao potražnju za nekretninama i cijene su porasle“, naglasio je i zapitao se koji to grad i država u svijetu koji ima porez na nekretnine ima priuštivije stanovanje. Ističe kako su nekretnine svugdje u svijetu skupe.
“Ljudi moraju biti spremni na kompromise. Ako svi žele živjeti u određenom području, a ono je ograničenih resursa s aspekta kvadrature, a gledaju se samo koristi od toga, onda se koristi trebaju sučeljavati s troškovima. Ako se maknete od bilo koje velike urbane sredine, stanovanje postaje priuštivije“, naglasio je Grubišić za HRT.
Dodao je kako priuštivost stanovanja ovisi i o dohotku, a na njega uvelike utječe država koja uzima nešto manje od 50 posto. Poručuje da se država odrekne dijela svog kolača i da to ide u džepove građana. “Loša je mjera povrat PDV-a zato što je to ponovno subvencioniranje potražnje“, rekao je.
Jedan od velikih generatora inflacije su državni postupci
Grubišić smatra kako su jedan od velikih generatora inflacije državni postupci. Jedan je tiskanje novaca, zatvaranje ekonomije tijekom COVID-a i na kraju, neki političari u državi koji imaju veliku arbitrarnu moć koji su odlučili ratovati s dijelom svijeta.
“Ništa nije pod kontrolom građana ili poduzetništva. Sve je pod kontrolom politike“, poručio je te zaključio: “Tržište je najbolja zaštita od tuđe pohlepe.”
Komentari