Povjesničar Hrvoje Klasić gostovao je na N1 Televiziji gdje je govorio o procesu kanonizacije Alojzija Stepinca i istraživanju novootkrivenih pisama.

Klasić je podsjetio da je Papa Franjo prošle godine otvorio arhiv pape Pija XII, čiji je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine, što je, dakako, uključivalo i razdoblje Drugog svjetskog rata. Papu Pija XII, rođenog kao Eugenio Pacelli, povijest spominje kao osobu koja nije dovoljno učinila da zaštiti Židove od progona i masovnih stradanja u doba nacizma i fašizma. Pio XII je 1953. godine imenovao Alojzija Stepinca kardinalom.

“Niz je nepoznatih pisama, jer je arhiv Pape Pija bio zatvoren. Mi smo imali uvid imali u neka pisma, a neka druga pisma, čitav niz pisama od različitih pošiljatelja i primatelja nisu nam bila dostupna.

U svakoj skupini, s katoličke i pravoslavne strane, ima svećenika i povjesničara, a oni su angažirali još povjesničara da rade u arhivu u Rimu”, rekao je Hrvoje Klasić.

Što se tiče odluka komisije, o njima ne zna puno.

“Postoje još prijepori. SPC vidi probleme u činjenju i nečinjenju Alojzija Stepinca. No, vrh će Katoličke crkve odlučiti je li Stepinac svet ili nije”, rekao je Klasić.

Govoreći o intervjuu patrijarha Porfirija koji je bio prikazan na HRT-u, rekao je kako je to intervju koji bi svi trebali pogledati.

“Već dugo nisam vidio tako dobronamjeran, blag i iznijansiran intervju kakav je dao Porfirije – no to nije neočekivano za njega. On hvali papu, komisiju i o Stepincu kaže da postoje neka problematična mjesta, ali da je živio u teškom vremenu. On nije rekao da je Stepinac zločinac, kazao je kako u Stepinčevim izjavama ima spornih mjesta”, rekao je Klasić.

Ovaj proces, dodao je, nije povratak u devedesete nego četrdesete te je upozorio da treba paziti s pravima koja se daju braniteljima u odlučivanju u javnom životu.

“Kao povjesničar nisam se bavio Domovinskim ratom, ali bavio sam se boračkim udrugama u Drugom svjetskom ratu. I tada su neki ljudi svoj kredibilitet temeljili na sudjelovanju u ratu. Smije li Bajaga imati koncert, hoće li se prikazati film Čija je ovo država, pa cenzura govora – smije je li tko i o čemu govoriti.

Ako o ratu kažete nešto problematično, prema njihovom mišljenju, onda ste neprijatelj. No, članovi SUBNOR- a živjeli su u jednostranačkom okruženju, a mi smo danas u demokraciji i takvo se nešto ne bi smjelo tolerirati”, rekao je Klasić.

Smatra da utjecaj branitelja postoji.

“Takvi se trendovi gomilaju i vremenom postane normalni, ali javnost mora na to reagirati, kao i političari i novinari”, rekao je Klasić.

Stepinčeva pisma

Kazao je i kako u novim pismima nema ništa novo o Stepincu.

“Znamo da je pozdravio osnivanje NDH, s dužnosnicima ustaškog pokreta bio je u dobrom odnosu, pripadnicima katoličke crkve bio je naklonjeniji nego drugim građanima.

Ipak, pitanje je, je li normalno da Stepinac piše papi da je sa Slavkom Kvaternikom i Pavelićem razgovarao o projektu u kojem su Nijemci htjeli 200 tisuća Nijemaca iz Slovenije protjerati u Makedoniju. Pavelić je tada rekao da bi on te ljude u Hrvatsku uveo, a isti broj Srba protjerao. Stepinac mu je kazao da mu se to čini dobro, a nigdje pritom ne spominje Srbe, koji bi bili protjerani sa svojih ognjišta”, rekao je Klasić.

Klasić navodi primjer u kojem u lipnju 1941. godine Stepinac kaže “da vjeruje da bi Srbi, ukoliko bi 20 godina na čelu vlade ostao Pavelić, nestali iz Hrvatske”.

“Na današnjem bi se sudu to svakako označilo kao etničko čišćenje”, rekao je Klasić.

Da je Porfirije upotrijebio teže riječi, bilo bi razumljivo, dodao je Klasić.

“No, on je rekao da je problematično da je Stepinac rekao da se ili Srbi pokatoliče ili protjeraju”, kazao je.

Suočavanje s prošlošću je proces koji mora biti dosljedan, dugogodišnji, a ne da čelni ljudi države imaju po vikendicama Pavelićevu sliku, i da se 15. svibnja obilježava dan hrvatskih boraca za slobodu To ne može biti tako”, poručio je povjesničar za N1.

Porfirije: “Imam pisma Stepinca, neka mjesta su duboko problematična. Živio je u teškim vremenima”