Grad Rijeka “apsolutno je najbolji primjer” kvalitetnog informiranja javnosti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (ZPPI), objavio je ured Povjerenika za informiranje.

Povjerenik za informiranje prati ispunjavaju li lokalne vlasti odredbe iz Zakona na pristup informacijama o aktivnom objavljivanju informacija, savjetovanju s javnošću i javnosti rada. Nakon što je provjerio lokalne vlasti Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije, analizirao je i 37 jedinica lokalne uprave s područja Primorsko-goranske županije.

One su “proaktivno objavile 60,8% praćenih informacija”, objavio je Povjerenik. “Pri tome se kao apsolutno najbolji primjer prakse ne samo među praćenim jedinicama s područja Primorsko-goranske županije, već i među svim ostalim dosad praćenim jedinicama s područja 17 županija u RH, predstavlja Grad Rijeka, s gotovo maksimalnim brojem bodova i isticanjem u svakom praćenom segmentu, odnosno svakoj pojedinoj kategoriji te načinu objave informacija, dokumenata i skupova podataka sukladno ZPPI-ju”, stojiu objavi.

“Rijeka ispunjava sve zakonske obveze te drugim jedinicama može poslužiti kao ogledni primjer u proaktivnoj objavi informacija, provedbi savjetovanja s javnošću na zasebnom portalu i osiguravanju javnosti sjednica, uključujući objavu informacija o javnim uslugama na zasebnom portalu, objavu skupova podataka pogodnih za ponovnu uporabu na posebnom portalu otvorenih podataka i objavu informacija u svrhu ostvarenja financijske transparentnosti”, naglašava Povjerenik za informiranje.

Druge jedinice koje su ostvarile visoke rezultate su Primorsko-goranska županija, općina Punat te Grad Crikvenica, s preko 80% objavljenih informacija, a još 11 lokalnih jedinica objavilo je između 70 i 80% praćenih informacija, “čime se županija u cjelini istaknula naspram nekih drugih praćenih županija, s čijeg je područja puno manji broj jedinica ostvario takve prosječne rezultate”.

No ima i lošijih primjera: općine Lokve, Mrkopalj i Brod Moravice objavile su samo petnaest posto informacija, a još devet jedinica lokalne samouprave objavilo ih je manje od pedeset posto. One “trebaju više napora usmjeriti na usklađivanje sa zakonskim obvezama i otvaranje prema korisnicima u smislu proaktivne transparentnosti putem internetskih stranica, koje su u suvremeno doba prvo polazište i izvor informacija za sve građane i pravne osobe”, napominju iz ureda Povjerenika za informiranje.