Prošloga tjedna u radnom posjetu Hrvatskoj boravio je  povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis. Tijekom dvaju dana održao je niz sastanaka s najvišim državnim dužnosnicima. Sastao se s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem i ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, kao i s predstavnicima saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku te Odbora za poljoprivredu. Članovima odbora pojasnio je poveznicu između zdravlja i zdravog gospodarstva, istaknuvši da se borba protiv loših zdravstvenih navika i visoke stope uporabe duhanskih proizvoda odvija primjenom instrumenata porezne politike, marketinga i obrazovanja. Povjerenik Andriukaitis s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem sudjelovao je u “Dijalogu s građanima” u Zagrebu. Očekivano, građani, predstavnici struke i nevladinih udruga bili su najviše zainteresirani za pitanja sigurnosti hrane i zdravstvenih politika. U tom kontekstu raspravljalo se o pojavi i utvrđivanju salmonele te europskoj regulativi zdravstvene sigurnosti hrane. Sudionici rasprave izrazili su nedoumice u vezi trgovinskih sporazuma Europske unije i moguće povezanosti sa snižavanjem standarda sigurnosti hrane, a također ih je zanimala mogućnost prebacivanja sjedišta Europske agencije za lijekove u Hrvatsku nakon Brexita, za što lobira i hrvatska vlada, ali i SDP. Andriukaitis je dao intervju Nacionalu nakon razgovora s hrvatskim građanima koji je trajao gotovo dva sata.

NACIONAL:  Javno zdravstvo bitno je pitanje ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europskoj uniji, a pravo na zdravstvenu zaštitu jedno je od temeljnih prava. Jesu li ona jednaka u svim zemljama Europske unije?

Općenito, slika javnog zdravlja u cijeloj Europskoj uniji je vrlo loša. Europska unija ima izvrsne mogućnosti da osigura najvišu moguću kvalitetu života, ne samo zdravlja. Međutim, od 500 milijuna stanovnika EU-a, njih 35 milijuna živi u siromaštvu. To znači da cijela jedna država unutar Europske unije živi ispod svakog europskog standarda. Javno zdravstvo je vrlo krhko u svim europskim zemljama. Vidljiva je i konstitutivna asimetrija u Lisabonskom sporazumu, kojim se reguliraju mnoga pitanja na zajedničkom tržištu, dok je javno zdravstvo u potpunosti u rukama zemalja članica. To nije samo asimetrija, već i kontroverza. Kada spomenete zdravstvo, svi odmah pomisle na bolnice, lijekove, doktore, sestre, a nitko ne govori o prevenciji i o javnom zdravstvu kao razini kvalitete života. Ima mnogo mogućnosti da se udruženim snagama unutar EU-a borimo za javno zdravlje, regulirajući prije svega faktore rizika. Među njima je sedam najvažnijih – duhan, alkohol, šećer, sol, masti, fizički stres i fizička neaktivnost. Ako ste proizvođač i svoje proizvode prodajete u svim zemljama EU-a, odgovorni ste ako izvozite na tržište neke od tih rizičnih faktora. Prevencija ne košta, dovoljna je politička volja da se neke mjere na terenu doista provedu.

NACIONAL: Imali ste priliku razgovarati s ministrom zdravstva i s predsjednicom, kao i s predstavnicima opozicije. Kakav je vaš dojam o hrvatskom zdravstvenom sustavu? Je li on ovakav održiv?

Što se tiče Hrvatske, nakon razgovora koje sam ovdje vodio mogu reći da su svi vrlo zabrinuti zbog bolničkog sektora, ali nisu svi razumjeli pojam javnog zdravlja. Rekao bih da je to drugo puno veći problem za Hrvatsku. Pogledajte neke konkretne primjere, recimo, kako stojite s provođenjem europskih direktiva – ona o duhanskim proizvodima još uvijek čeka implementaciju. U Europskoj uniji ta procedura privodi se kraju. U Hrvatskoj se ne ispunjavanju obveze iz te direktive koje se odnose na duhan i još nije donesen Zakon o duhanskim proizvodima. Što to znači? Da pitanja javnog zdravlja nisu na agendi hrvatskih vlasti? Pitao sam predsjednicu, premijera, ministre i saborske odbore zašto ne uvedu kazne zbog kršenja zabrana koje se odnose na duhan. Kao drugo, moram spomenuti trgovinski protokol koji Hrvatska još nije ratificirala. Sve sam ih pitao – zar podržavate krijumčarenje duhana? Pa zbog izbjegavanja plaćanja poreza najviše pate vaša ekonomija i vaš proračun! Na vama je da uvedete instrument kojim ćete se boriti protiv ilegalne trgovine cigaretama.

NACIONAL: Ne samo razina javnog zdravlja, već i usluge koje pruža sustav javnog zdravstva, uvelike ovise o ekonomskoj situaciji neke zemlje. Je li razina koju pruža Hrvatska održiva?

To prije svega ovisi o pozornosti koju pridajete javnom zdravstvu. Ako ne pridajete nikakvu pozornost, onda imate ogroman broj kroničnih bolesti, a da biste ih liječili, trebate ogromne količine javnog novca, za koje zemlje uglavnom nemaju ekonomskog kapaciteta. To je stvarno glupa situacija – slijepi smo na mjere koje bi spriječile obolijevanje ljudi i omogućile im da ostanu što zdraviji, što dulje i kako bismo reducirali broj kroničnih bolesti. No, kad smo već kod ekonomske situacije, meni je jasno zašto vaše vlasti toliko oklijevaju oko uvođenja kazni. Naime, turistička industrija je dominantna, dolaze mladi turisti koji puše i piju i ostavljaju veliki novac. Imate milijune turista i meni je jasno da im to ne želite zabraniti. No ja i za to nudim rješenje. Razgovarao sam s vašim dužnosnicima i pitao ih zašto Hrvatsku, umjesto kao turističku zemlju, ne predstavljate kao odredište zdravlja i rekreacije, koje na svojoj obali ima oaze zdravog načina života, u kojima ćete pomoći ljudima da obnove baterije zdravom hranom, fizikalnom i psihoterapijom i seminarima o nutricionizmu. To je biznis. I to dobar biznis, koji može zamijeniti dosadašnji nezdravi biznis.

NACIONAL: Vrlo ste kritični oko javnih kampanja kojima se nevladine udruge bore protiv obveznog cijepljenja protiv nekih teških zaraznih bolesti. Oštro ste reagirali na to pitanje i u raspravi s građanima. Zašto?

Kao prvo, želio bih napomenuti da sam po profesiji kardiokirurg. Svi kardiokirurzi kada se prijavljuju za posao u bolnici, da bi mogli operirati, moraju imati potvrdu da su se cijepili protiv svih zaraznih bolesti, kako svoje pacijente ne bi zarazili, na primjer, hepatitisom C. Volio bih pitati te pripadnike različitih kampanja – hoćete mi reći zašto sam obvezan cijepiti se? Pa zato što spašavam vaše živote. To je osnovni razlog. Naravno da cjepivo nekada izaziva određene popratne pojave, koje brzo prođu. Osobito je važno o tome informirati mladu generaciju, koja dolazi s takvim idejama. Mi smo generacija koja je 98 posto bila procijepljena i zato smo ostajali zdravi, jer je postojao taj kolektivni imunitet.

NACIONAL: Zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu Biljana Borzan vrlo je aktivna u borbi protiv GMO hrane, a angažirana je i u istraživanju kojim se želi dokazati da se u novim i starim zemljama članicama prodaje roba različite kvalitete. Slažete li se s tom tezom?

Apsolutno se slažem. Ako ste, na primjer, proizvođač Coca Cole, možete prikazati različit sastav tog pića u različitim zemljama. Uvijek imate taj čudan osjećaj da stavljaju različite količine šećera ili drugih sastojaka, za različita tržišta. To nije samo segregacija, to je neravnopravan odnos prema narodima unutar Europske unije. No sa zakonskog stajališta – oni su ispravni. Sigurnosni standardi se poštuju, njihova odluka da smanje količinu šećera je dobrovoljna, osim toga, ne postoji jedan zajednički, paneuropski pristup tom problemu. Ako će svi o tome šutjeti, promjena u politici velikih kompanija neće biti. Jer dok god su oni u okviru standarda sigurnosti, nema načina da ih se natjera da promjene svoj način rada. Za određena tržišta, uglavnom ona istočna, veliki proizvođači ne koriste samo različite sastojke, već i jeftinije tehnologije za jeftinije zemlje i skuplju tehnologiju – za razvijenije zemlje. Europska komisija nema sankcija za takve pojave, ali zato može razmatrati pojedinačno svaki slučaj i reagirati. Ako zemlje članice šute, nemate baš nikakav instrument da takve proizvođače kaznite. Za razliku od jasnih parametara o sigurnosti proizvoda, u slučajevima kada se radi o pogrešnim informacijama u deklaracijama o nekom proizvodu ili nepravednoj tržišnoj utakmici, to je u rukama svake zemlje članice. Proizvođači za takve optužbe imaju odličan argument – uvijek mogu reći da se prilagođavaju ukusu lokalnog stanovništva. Postoji samo jedan način da se borite protiv takvih pojava, a to je da javno postavljate ta pitanja. Morate biti glasni, kreirati javno mišljenje i natjerati institucije da o tome raspravljaju.

NACIONAL: Nedostatak sankcija vidljiv je i na jednom drugom planu koji predstavlja veliki problem za Europsku uniju, a to je izbjeglička kriza. Kako kazniti članice koje ne provode zajedničke odluke, poput sustava izbjegličkih kvota, i koje svojim politikama krše temeljne vrijednosti EU-a, poput Mađarske ili Poljske?

Iz takvih krugova uvijek možete čuti objašnjenje da svaka od zemalja koje postavljaju žicu ili ne prihvaćaju izbjeglice, zapravo štiti svoj suverenitet. Tako se brane postupci poljske ili mađarske vlade. Oni tvrde da su patrioti, dok briselski birokratski idioti žele uništiti suverenitet zemalja članica. Svi ti vođe igraju se s nacionalnim osjećajima. Nekada je neprijatelj bila Moskva, a danas je tu Bruxelles. Oni hrane takve osjećaje neprijateljstva prema institucijama EU-a i time pomažu populistima da ostanu na vlasti. Orbán igra takve igre na kartu nacionalnih osjećaja, kako bi ostao popularan. Mnogi ljudi to ne razumiju. Orbán tvrdi da su Mađari monokulturna nacija i da želi očuvati mađarski identitet. Što to znači, kada su svi europski narodi nastali miješanjem kultura? Europska unija nudi rješenja, ali prije toga trebali bismo postaviti pitanje: koliki postotak građana uopće razumije pojam ljudskih prava? Ako EU neće utjecati na javno mnijenje i formirati ga, bojim se kakva nas budućnost čeka.

NACIONAL: Socijaldemokrati, a vi pripadate njihovoj frakciji, imaju veliki problem unutar EU-a. Gube izbore, pa i u Hrvatskoj, a na tri ključne pozicije u Uniji – predsjednika Komisije, Vijeća i Parlamenta – sada su predstavnici Europske pučke stranke. Kako to promijeniti?

Da, imamo problem. Gubimo izbore od populista. Ja sam zapravo imao problem od samog početka; kada sam stigao na ovu dužnost, istog trena su me počeli predstavljati kao birokrata. Kakav sam ja birokrat? Ja sam liječnik, imam svoju profesiju, bio sam aktivist i izabran sam na ovu dužnost voljom birača koji su glasali za moju stranku na europskim izborima. Socijaldemokrati proživljavaju krizu jer su, nakon perioda od 1995. do 2003. kada su mogli sami formirati vlade, u posljednjih više od deset godina prisiljeni na koalicije, u kojima su izgubili svoj socijaldemokratski identitet. Izgubili smo obraz. Od tada nas ljudi doživljavaju kao menadžere kapitalizma i što je još gore, kroz vremena štednje uslijed ekonomske krize diljem EU-a, i Uniju doživljavaju kao “uniju štednje” kojom su upravljali upravo socijaldemokrati. Izgubili smo vjerodostojnost. Zato svi trebamo strahovati od rezultata izbora koji će se ove godine održati u Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj. Jako sam zabrinut za našu budućnost. Osobno sam vrlo aktivan i nastojim ohrabriti predstavnike socijaldemokrata u Europi da pokažu svoje pravo lice. Mi moramo opet progovoriti o demokratskom socijalizmu! Nemojte zaboraviti kome se obraćate! Ljudi žele vjerovati da netko brine o njihovu stvarnom životu. Mi moramo imati koncept uvođenja instrumenata kojim ćemo osigurati ljudska prava i bolje uvjete života svima, a osobito onima koji su najslabiji i najsiromašniji. Prestanimo prodavati apstraktne priče o boljim makroekonomskim uvjetima i okrenimo se ljudima sada i ovdje!

NACIONAL: Dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta, socijalist Martin Schultz, i službeno je kandidat SPD-a za njemačkog kancelara. Kakve su mu šanse i što bi njegova pobjeda značila za EU?

Schultz? Jako sam sretan zbog njega! Čak da i ne pobijedi, sigurno će promijeniti diskurs debata. U raspravama će bez sumnje predstaviti europski socijaldemokratski dijalog ne samo Nijemcima, već i svima nama. Želio bih mu da bude energičan, vrati vjeru u stvarnu socijaldemokraciju i pokaže naše pravo lice.

NACIONAL: Donald Trump ne prestaje šokirati svojim potezima. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker oštro je kritizirao zabranu ulaska muslimanima u SAD, a na neformalnom Summitu šefova vlada i država EU-a izjavio je da se boji da nova američka administracija ne poznaje dovoljno Europsku uniju. Treba li strahovati od nove američke politike?

Nema sumnje da trebamo strahovati. No, s druge strane, ja sam jako sretan što su Amerikanci izabrali Trumpa. Jer danas zbog toga EU ima odličnu priliku da se, unatoč svim teškoćama, čvršće ujedini i postane najveći politički igrač u svijetu. Sada moramo pokazati da smo odlučni i da ćemo, u skladu sa strategijom UN-a, snažno braniti ljudska prava i boriti se za sve ostale održive ciljeve, od klimatskih promjena do socijalne pravde. Sigurnost na cijelom planetu mora biti cilj kojem će težiti upravo Europska unija, koja drugim nacijama na svijetu mora pokazati da nije Amerika prva. Ljudi su prvi!