Nordijci vjeruju da je sauna ključna za fizičko i emocionalno blagostanje

Uz porast popularnosti plivanja u hladnoj vodi, sada postoji obnovljeni entuzijazam za savršenom suprotnosti ledenom kupanju na otvorenom – vrućoj, znojnoj sauni. Diljem nordijske regije i šire otvaraju se nove javne i privatne saune, a postojeće saune preplavljene su posjetiteljima. Ovi prostori dolaze u svim oblicima i veličinama, od rustikalnih do deluxe, pa čak i high-tech.

Iako i dalje vlada veliki interes za saunu, smatra se da njeno porijeklo seže i deset tisuća godina unatrag. Njihova prva manifestacija bila je pit sauna, doslovno jama iskopana u zemlju, s hrpom kamenja na dnu, koja se zagrijavala logorskom vatrom. “Nakon što se kamenje zagrijalo, jama je bila prekrivena pleterom, slamom ili tresetom, a zatim je voda bačena na kamenje kako bi se stvorila para”, objašnjava Dalva Lamminmäki, folkloristica i doktorska istraživačica kulture sauna na Sveučilištu Istočne Finske .

Rane kuće za znojenje, koje datiraju iz brončanog doba, pronađene su diljem Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Saune i znojenice također su prevladavale u drevnom islamskom svijetu, kao i u domorodačkim kulturama Meksika i Sjeverne Amerike. Prema studiji Sveučilišta Harvard, indijanska tradicija kolibe za znojenje uključivala je ceremonije i rituale, uključujući “obrede pripreme, molitve i pročišćavanja”. U Japanu su se “prirodne špilje koristile kao kupke za znojenje, a one su evoluirale u kupke u hramovima i uz samostane”, objašnjava Emma O’Kelly u svojoj knjizi ‘Sauna – The Power of Deep Heat’.

Emma O’Kelly piše da je ‘svaka kultura, kroz svako doba, uživala u vlastitom obliku kupanja znojem. Od otomanskog hamama i majanskog temazcala do japanskog mushi-buroa i kama-buroa, od ruskih banja do sauna u Finskoj, toplinska terapija izdržala je test vremena, rastući i opadajući u popularnosti i prelazeći kontinente u raznim ponavljanjima’.

Uloga puno veća od osjećaja ugode

Mnogi ljudi ovih dana tretiraju saunu kao najnoviji dodatak svom nizu praksi samonjege – zajedno s jogom, masažom i tretmanima lica – savršenim protuotrovom za užurbani životni stil 21. stoljeća. Međutim, u prošlim stoljećima njihova je uloga išla puno dalje od stvaranja osjećaja ugode i mjesta za opuštanje. Osim kao mjesto za pranje, koristile su se za kuhanje, sušenje lana i raži, pravljenje sapuna, pranje rublja, njegovanje bolesnih, pranje mrtvih prije ukopa i rađanje, objašnjava Lamminmäki. “Sauna je također bila mjesto za spavanje i tajne sastanke, a uloga tjedne saune bila je očistiti ljude za crkvu i subotu te označiti promjenu jednog tjedna u drugi”, dodaje za BBC.

FOTO: Pixabay

Važan je bio duhovni aspekt saune. Emma O’Kelly u svojoj knjizi objašnjava da su drevni Finci, kao i Indijanci, tradicionalno obožavali četiri elementa – zrak, vodu, vatru, zemlju – u sauni: “Bio je to mikrokozmos triju razina svemira: gornjeg carstva, nebeskog svijeta; srednjeg carstva, Zemlje; i podzemnog svijeta mrtvih. Sva njegova temeljna simbolika replicirala je cikluse rasta, međusobnog povezivanja i simbioze, s krajnjim ciljem promijenjenih stanja, podignute svijesti i pomlađivanja.”

Važan dio narodnog liječenja

“Sauna u Finskoj bila je važan dio narodnog liječenja. Bila je sterilna, topla i privatna, a ljudi su vjerovali da je ‘napunjena’ snagom predaka i božanstava. Sauna nije bila samo zgrada, već bilo granično mjesto i prostor između ovog svijeta i drugog svijeta”, pojašnjava.

Velik dio mitologije o sauni pojavljuje se u Kalevali (finsko djelo epske poezije) i finskim runskim pjesmama. “Pjesma je stvorila trajni temelj za saunu kao ključni simbol finskog identiteta i nije neuobičajeno vidjeti bogove i božice Kalevale urezane u vrata i prozore saune”, navodi Emma O’Kelly.

Ideja o svijetu duhova proširila se na Saunatonttua, jednookog vilenjaka za kojeg se govorilo da provjerava ponašaju li se ljudi ispravno u sauni. “Djeca se uvijek moraju ponašati s poštovanjem u sauni kako ne bi uznemirila Saunatonttu”, objašnjeno je na web stranici This is Finland.

No dobrobiti saune nisu uvijek bile cijenjene. “Godine 1890. u Finskoj je narodno liječenje proglašeno nezakonitim, a govor o duhovnoj ili nadnaravnoj praksi saune postao je tabu. Mudrost se prenosila u tajnosti, usmenom predajom starijih kupačica, čuvarica liječenja”, navodi Emma O’Kelly.

Duhovno i praktično

Od tada, moderni Finci i drugi s duboko ukorijenjenom tradicijom sauna, poput skandinavskih susjeda, baltičkih naroda i Rusije, počinju cijeniti ovu kombinaciju duhovnog i praktičnog.

I premda se za finsku riječ sauna smatra da dolazi od saamske riječi ‘soudnje’, što znači “jama u zemlji”, sauna nije finska. Estonija, primjerice, ima svoje snažno saunsko nasljeđe. Godine 2013. estonska dimna sauna stavljena je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. To su obično drvene kolibe bez dimnjaka, gdje se stijene zagrijavaju otvorenom vatrom kako bi proizvele umirujuću aromu.

FOTO: Pixabay

U Finskoj je sauna “jedan od ključnih nacionalnih simbola”, kaže Lamminmäki, upravo zato što je to svakodnevni ritual za Fince, s 3,3 milijuna sauna u zemlji od 5,5 milijuna stanovnika. “Svakodnevne prakse relevantne su za nacionalni identitet i zato što s vremenom stvaraju široko zajedničko razumijevanje kulture i kako je to biti građanin neke zemlje. Rečeno je da sauna stvara osnovu za razumijevanje što je finsko“, dodala je.

Godine 2020. finska kultura sauna slijedila je Estoniju, dospjevši na UNESCO-ov popis. UNESCO opisuje da je ‘kultura saune sastavni dio života većine stanovništva, a većina ljudi svoje prvo iskustvo sa saunom doživi dok su još bebe’.

‘Sauna je mjesto jednakosti’

Tu je i 500 godina stara filozofija sisu, koju autorica iz Helsinkija Katja Pantzar opisuje u svojoj knjizi, ‘Finding Sisu’, kao ‘jedinstvenu finsku snagu volje, odlučnost da se ne odustane ili krene lakšim putem’. Ona smatra da je neslužbeni moto zemlje, ‘Sisu, sauna i Sibelius – namjera sažimanja suštine zemlje i njezinog identiteta’. Sibelius se poziva na Jana Sibeliusa, velikog skladatelja domoljubne Finske himne 20. stoljeća.

Sisu su 1917. prihvatile “nove vlasti kao finsku kvalitetu, nakon što je zemlja stekla neovisnost (nakon više od 100 godina ruske vladavine, kojoj je prethodilo šest stoljeća vladavine Švedske), i još se uvijek smatra ‘ društvenim ljepilom‘ koje drži finsko društvo na okupu”, piše Emma O’Kelly. Finci teže sisuu, osobini ličnosti koja dobro dođe kada živite u tako hladnoj klimi s dugim zimama.

Zbog novostečene popularnosti saune i plivanja u hladnoj vodi sauna turizam je snažno porastao u Finskoj. Löyly u Helsinkiju, koji je otvoren 2016., privlači više od 200.000 posjetitelja godišnje. No, ova renesansa saune ponekad zanemaruje jednu od najvažnijih kvaliteta iskustva saune – “Sauna je mjesto jednakosti. Pozdravljamo sve spolove i seksualnosti, sve vrste tijela. Sauna voli tijela s jednom grudi, tijela s jednom nogom, tijela koja su ostarjela. Sauna voli ljude koji su siromašni, ljude koji nemaju posao, ljude sa sedmero djece i ljude koji su tužni jer su bez djece. Sauna je mjesto za introverte – u redu je ako ne razgovarate – to je mjesto gdje usamljeni ljudi mogu imati društvo i to je mjesto gdje mogu imati vremena za sebe”, zaključuje Lamminmäki.

FOTO: Pixabay