Prema nekih istraživanjima, pretpostavlja se da je kuga nastala na današnji dan 20. ožujka 1345. godine, kada je zabilježen prvi slučaj javljanja simptoma bolesti. Kuga, poznata kao crna smrt, velikom se brzinom proširila diljem Europe, Bliskog Istoka i Azije tijekom 14. stoljeća, te je tijekom svoje pandemije ostavila preko 25 milijuna mrtvih. Znanstvenici su otkrili da kugu uzrokuje kratki bacil Yersinia pestis koji se uglavnom nalazi na buhama koje na sebi nose štakori, a bakterija se prenosi s glodavaca na ljude ugrizom inficirane buhe.

Bolest počinje naglo, često sa zimicama, a temperatura raste na 39,5 do 41 ˚C. Tipično je da su limfni čvorovi izuzetno osjetljivi i tvrdi, okruženi značajnim edemom. Bolesnik može biti nemiran, delirantan, konfuzan i nekoordiniran. Bolesnici se često žale i na jake glavobolje. Naposljetku na koži nastaju crne i ljubičaste mrlje, a smrt obično uslijedi u roku od tjedan dana kada dođe do sepse. Ovo je klinička slika tzv. bubonske kuge koja je nastala u srednjem vijeku. Postoji još jedan oblik kuge, tzv. pneumonijska ili plućna kuga, čiji se oblik razvio kasnije i koja je bila vrlo rijetka, no izrazito smrtonosna.