Pozivajući se na kolektivnu presudu Radovana Dobronića iz 2013. godine, Marijan Glavaš, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, prvostupanjskom presudom poništio je ugovor o eurskom kreditu podignutom u Zagrebačkoj banci 2004. godine. Nagovještava li ova presuda da je dolazak odnedavnog predsjednika Vrhovnog suda Dobronića na čelo sudbene vlasti u Hrvatskoj i spas za brojne oštećene i blokirane građane koji strepe nad svojim egzistencijama?

Kada je 25. listopada Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, javno najavio sastanak s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem, nije mogao znati da će samo dva dana kasnije, 27. listopada Marijan Glavaš, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, donijeti radikalniju presudu u korist potrošača. Radikalniju i od one Dobronićeve kolektivne presude za ugovore o kreditima u švicarskim francima. Doduše, i sudac Glavaš u ovoj svojoj odluci pozvao se na Dobronićevu kolektivnu presudu, ali ju je ovaj put proširio sa švicarskog franka i na kredite u eurima. Dakle, za razliku od Dobronića koji je 3. srpnja 2013., tada još kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, donio kolektivnu presudu u korist potrošača o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule za kredite u švicarskim francima, Glavaš je otišao korak dalje. Presudu je protegnuo i na one kredite u eurima, ali i s najčešće ugrađenom promjenjivom kamatnom stopom. Poništio je ne samo nepoštenu ugovornu odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi, nego je poništio i cijeli ugovor o kreditu. To je sigurno blagotvorno djelovalo i na desetke tisuća građana s blokiranim računima.

Premijer Plenković ključna je osoba u budućim zakonskim izmjenama koje bi trebale pomoći ili možda neće pomoći građanima s blokiranim računima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U očekivanju rezultata nedavnog konspirativnog sastanka ministra pravosuđa Ivana Malenice s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem, banke su već bile preventivno i žurno krenule u ovršni stampedo na potrošačke kredite. Bio je to pokušaje da ugrabe što više, prije no što Dobronić u potpunosti stabilizira svoju poziciju na Vrhovnom sudu. Neovisno o tom razgovoru i mogućem dogovoru dvojice nominalno najodgovornijih ljudi hrvatskog pravosuđa, ministra Malenice i čelne osobe sudbene vlasti u Hrvatskoj suca Dobronića, važnu će ulogu na kraju odigrati premijer Andrej Plenković, prokomentirano je u pravosudnim krugovima u Zagrebu. Premijer Plenković ključna je osoba, barem kada je riječ o budućim zakonskim izmjenama, koje bi trebale pomoći ili možda neće pomoći građanima s blokiranim računima kojima prijete ovrhe. Za to bi bilo dovoljno, kako je Dobronić već više puta javno ponovio, da se u Ovršni zakon doda samo jedna polurečenica, koja bi glasila da se „na temelju vjerodostojne isprave putem javnih bilježnika po postojećim pravilima ovrhe ne primjenjuje na potrošačke ugovore“. Ujednačavanje sudske prakse ostaje u rukama hrvatskih sudaca i njihove spremnosti da slijede preporuke suca Dobronića kao čelne osobe sudbene vlasti odgovorne i za ujednačavanje sudske prakse.

Upravo je sudac Marijan Glavaš slijedio preporuke Radovana Dobronića. Ali on je 27. listopada donio presudu o ništetnosti ne samo pojedenih odredbi ugovora o kreditu kao što je mijenjanje kamatne stope ekskluzivnom i samostalnom odlukom banke, nego je cijeli jedan ugovor proglasio ništetnim. I to, ne za kredit u „švicarcima“, nego ovaj put za kredit u eurima. Bila je to presuda u korist jednog komitenta Zagrebačke banke za ugovor o kreditu u eurima sklopljen 2004., točno 12. studenoga. Iako je ova presuda nagovještaj mogućeg općeg zaokreta u odlučivanju hrvatskih sudova u ovršnim postupcima, ili kako je to jednom prigodom rekao sudac Dobronić objašnjavajući tu situaciju u Nacionalu, da je „došlo do kopernikanskog obrata u sudskim postupcima ulaskom Hrvatske u Europsku uniju“. To se trebalo posebno odraziti na ovrhe jer su, kako je objašnjavao i u tim višekratnim razgovorima za Nacional, „hrvatski suci još od sredine srpnja 2013. kao europski suci bili dužni primjenjivati potrošačko pravo Europske unije“. Tako je sada na djelu bitka banaka da ugrabe što više kroz ovrhe prije nego što predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u potpunosti stabilizira svoju poziciju u hrvatskoj sudbenoj vlasti.

‘Banke ne smiju izdavati nikakve knjigovodstvene isprave o odredbama promjenjive kamatne stope i valutne klauzule koje su proglašene ništetnima’, rekao je Nacionalu Radovan Dobronić u doba dok je bio sudac Trgovačkog suda. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Pitanje je sada tko će biti brži. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić s pravnim tumačenjem na općoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda najavljene za konac ove ili početak sljedeće godine. Ili banke u nastojanju da iskoriste situaciju dok još mogu računati na dobru volju onih sudaca koji su i dosad sudili u korist banaka, a ne potrošača.

Pogledajmo kako je sudac Marijan Glavaš obrazložio svoju presudu u dvije točke u kojima navodi:

„1. Utvrđuje se ništavim Ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu br. Ugovora………kreditna partija…….sklopljen 12. studenoga 2004. između tužitelja B…………Š……….D……….i tuženika Zagrebačke banke d.d., te isti gubi učinak na u odnosu na tužitelja; 2. Odbija se zahtjev tuženika (op.p. Zagrebačke banke) za naknadu troškova“.

Evo i obrazloženja te presude: „Tužitelj u tužbi i tijekom postupka u bitnom navodi da je u svojstvu korisnika kredita 12.11.2004. s tuženikom kao kreditorom sklopio Ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu, kojim mu je tuženik stavio na raspolaganje iznos kunske protuvrijednosti od 15.200,00 eura obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Predmetni ugovor je ništetan (pravilno ništav) u cijelosti s obzirom na to da je sadržavao odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi u skladu s promjenama Odluke o kamatnim stopama kreditora, a što istu odredbu čini neodređenom i neodredivom jer ne sadrži objektivne podatke pomoću kojih bi se odredila obveza tužitelja. Isto tako, ugovorna odredba koja promjenu ugovorne kamate čini ovisnom isključivo o odluci jednog ugovaratelja, bez da se istovremeno precizno odrede uvjeti promjenjivosti i referentnu stopu za koju se veže promjena, uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Dolazi do situacije da vjerovnik jednostrano određuje obvezu dužnika, a koji promjenu ne može predvidjeti niti pravilnost promjene provjeriti. Sve navedeno utvrđeno je i presudama donesenim u kolektivnom sporu koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. S obzirom na to da kamate predstavljaju cijenu ugovora, dakle bitan sastojak ugovora, ništavost te odredbe ugovora čini ništavim cijeli ugovor. Slijedom toga, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da je gornji Ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu ništetan (pravilno ništavan)“. To je zaključak suca u prvoj točci obrazloženja o poništenju ovog ugovora o eurskom kreditu u prvostupanjskoj presudi, na koju je ovaj klijent Zagrebačke banke godinama čekao.

Za komentar ove neočekivane presude obratili smo se i osobama koje su u različitim razdobljima bile predvodnici bitke protiv banaka Udruge Franak zbog njihovih toksičnih proizvoda kao što su bili krediti u švicarskim francima: Denisu Smaji i Goranu Aleksiću. Denis Smajo bio je koordinator Udruge Franak u vrijeme kada je vlada Zorana Milanovića u pregovorima donijela zakonsku odredbu o konverziji u eure ugovora o kreditima u švicarskim francima. Tada je tečaj švicarskog franka u odnosu na kunu strahovito rastao dovodeći dužnike na rub suicida. ‘’Ova presuda suca Glavaša znači veliki korak prema potpunom obeštećenju korisnika kredita jer jedino apsolutna ništetnost ugovora dovodi poziciju potrošača u ravnotežu i istovremeno dovoljno jako kažnjava nepoštenu stranu u ugovoru, u ovom slučaju banku. Prije 10 godina tvrdili smo da su svi ugovori ništetni u kojima je kamata ništetna, bez obzira na valutu kredita. Tada su nam mnogi odvjetnici govorili da smo ludi, da to nikada nećemo dobiti na sudu. I evo, nakon puno vremena upornog rada udruga, inicijativa i pojedinaca te nakon što je predsjednik Vrhovnog suda postao stručnjak za slučaj Franak, napokon se nazire konačno svjetlo na kraju tunelu za oštećene korisnike kredita. U Hrvatskoj imamo jako puno dobrih sudaca, ali očito je našem pravosudnom sustavu trebao jedan novi predsjednik tog suda, bez dlake na jeziku koji će uvažavati praksu Suda EU-a i ohrabriti i ostale suce da sude po zakonu, bez obzira na to koliko veliki utjecaj imale strane banke u Hrvatskoj. Mislim da ljudi koji su oštećeni ugovaranjem nezakonitih kamata i nezakonite valutne klauzule u švicarcima te ljudi koji su posljedično pogođeni ovrhama nisu ni svjesni koliko je važno da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić“, rekao je za Nacional Denis Smajo.

Evo što o tome smatra Goran Aleksić, bivši saborski zastupnik i aktualni koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak. „Presuda suca Glavaša na Općinskom sudu u Zagrebu o ništetnosti ugovora u kreditu s valutnom klauzulom u euru zbog ništetne promjenjive kamatne stope u skladu je s odredbama članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima. Zakonom je propisano da neodrediva činidba uzrokuje ništetnost ugovora, ako se radi o bitnom sastojku ugovora. U konkretnom slučaju, neodredivost promjene kamatne stope uzrokuje ništetnost ugovora, jer se radi o bitnom sastojku ugovora“, objašnjava Aleksić.

‘Mislim da ljudi koji su posljedično pogođeni ovrhama nisu ni svjesni koliko je važno da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić’, rekao je za Nacional Denis Smajo, bivši koordinator udruge Franak. FOTO: Dino Stanin/PIXSELL

Evo kako je opisao što se, po njemu, može događati u budućim presudama hrvatskih sudova poslije ove presude suca Glavaša:

„Najčešća varijanta koja je prošla sve moguće revizije na Vrhovnom sudu jest varijanta u kojoj se dosuđuje razlika naplaćenih kamata i kamata po početnom otplatnom planu uz obračun zateznih kamata na svaku razliku. Druga varijanta jest varijanta za koju ima više pravomoćnih potvrda na županijskim sudovima, a to je varijanta u kojoj se za obračun razlika primjenjuje 1/4 zatezne kamate koja je propisana člankom 26. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima, za slučaj kada nije ugovorena kamatna stopa. Ta varijanta nije još uvijek razmatrana na Vrhovnom sudu. I konačno, treća varijanta jest ta prvostupanjska presuda suca Glavaša koja nije prošla provjeru niti na jednomu višem sudu. U skladu s presudama Suda Europske unije C-70/17 i C-269/19 ništetnu ugovornu odredbu mora se izostaviti u cijelosti iz ugovora, pa ako ugovor može opstati bez odredbe, isplaćuje se restitucija potrošaču i ugovor se nastavlja primjenjivati bez te ništetne odredbe ili je moguće eventualno odredbu zamijeniti zakonskom odredbom, kao što je to slučaj kod primjene članka 26. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima“. To je bilo pravno objašnjenje Gorana Aleksića.

U očekivanju rezultata nedavnog konspirativnog sastanka ministra pravosuđa Ivana Malenice s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem, banke su već žurno krenule u ovršni stampedo. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Aleksić na kraju zaključuje: „Potrebno je da Vrhovni sud RH donese svoje pravno shvaćanje koja je od tih triju varijanti primjenjiva, odnosno jesu li možda čak primjenjive sve tri varijante, i to u ovisnosti od postavljanja tužbenog zahtjeva“. I on, poput Denisa Smaje, „vjeruje da će sada kada je predsjedanje Vrhovnim sudom preuzeo sudac Radovan Dobronić takva i slična sustavna pitanja biti relativno brzo riješena, da nećemo dugo čekati na pravna shvaćanja koja su potrebna radi pravne sigurnosti tužitelja“.

„Ne želim prejudicirati odluku, ali sam naveo sve razloge zašto je koja varijanta primjenjiva, i u skladu s kojim se zakonskim i sudskim rješenjima može prihvatiti. I konačno, moram naglasiti da sve fizičke i pravne osobe imaju pravo na tužbe ako su prije 2013. ugovorile kredite s promjenjivom kamatnom stopom, koju je banka mijenjala svojom voljom, bez ugovorenih parametara, ili ako banka nije poštovala ugovorene parametre, jer joj to nije bilo financijski pogodno. Naravno, to se odnosi i na leasing ugovore“, rekao je Aleksić.

Evo i što je na tu temu govorio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u Nacionalu 20. srpnja ove godine, kada još nije bio nominiran kao Milanovićev kandidat za predsjednika Vrhovnog suda. Od kada je Hrvatska 1. srpnja 2013. postala članica Europske unije, a dva dana kasnije, 3. srpnja iste godine bila donijeta Dobronićeva kolektivna presuda o ništetnosti valutne klauzule i ništetnosti promjenjive kamatne stope u ugovorima o kreditima u švicarskim, hrvatski sudovi ne bi smjeli provoditi ovrhe. Posebno ne u slučajevima kada su klijenti banaka podnijeli tužbe protiv banaka zbog nepoštenih klauzula iz ugovora o kreditima prije nego što su bile pokrenute ovrhe. Tada je Nacional u svom internetskom izdanju prvi put i javno objavio njegovu kolektivnu presudu potkrijepljenu argumentima zasnovanim na svjetskim i europskim iskustvima i praksi. Evo kako je sudac Dobronić, govoreći načelno o tom pravnom problemu, objasnio zašto smatra da se banke u takvim ovršnim postupcima ponašaju protuzakonito:

„O samom predmetu ne mogu govoriti jer je postupak u tijeku, ali mogu govoriti o formalnoj strani priče. Ono što je nekada bila ovršna isprava ovjerena kod javnog bilježnika sa statusom solemniziranog ovršnog dokumenta, kod kredita u švicarskim francima postala je bezvrijedan komad papira. Izgubila je svojstvo ovršne isprave. Postala je običan komad papira koji nema nikakvog pravnog učinka i pravnu valjanost. I drugo, banke ne smiju izdavati nikakve knjigovodstvene isprave o odredbama promjenjive kamatne stope i valutne klauzule koje su proglašene ništetnima. Knjigovodstvena isprava izdana na bazi ništetnih odredbi utvrđenih kolektivnom presudom potpuno je nevaljana, odnosno nezakonita. To banke ne smiju raditi“.