“Sat će biti skuplji i profitirat će oni ljudi koji su imali nižu satnicu. Razlika je sigurno nekih 40 posto u plaćanju satnice u Hrvatskoj i, recimo, Njemačkoj. To je s jedne strane dobro za ljude koji rade u inozemstvu, a s druge loše za sve one tvrtke koje su im dale niske satnice jer će ih sada morati dizati. Bit će nekonkurentni.”

Reakcija je to jednog od hrvatskih građevinara na prijedlog reforme Direktive o upućivanju radnika, oko kojeg je Hrvatska bila suzdržana, a koji kaže da upućeni i lokalni radnici moraju imati iste radne uvjete i istu plaću. Dakle, hrvatski građevinar ili instalater koji obavlja posao u Njemačkoj, treba imati istu plaću koju dobivaju njegovi kolege iz Njemačke.

Dosad je bilo moguće da tvrtke šalju radnike na posao u druge zemlje, a da im visina plaće bude kao u domovini. No, Bruxelles odavno u tom području vidi potrebu reforme jer smatra da se radi o izigravanju tržišnog natjecanja te već više od dvije godine zemlje članice pokušavaju postići dogovor oko promjene Direktive koja je na snazi još od 1996. godine, piše Jutarnji list.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oštro se protivi donesenom prijedlogu te napominju da je sloboda pružanja usluga, uključujući i mogućnost slanja radnike u inozemstvo, važan dio jedinstvenog tržišta koji doprinosi povećanju konkurentnosti gospodarstva EU.

“Čini se da bi ta sloboda ovakvim postupanjem bila narušena”, mišljenje je HUP-a.

Smatraju, među ostalim, da predložene izmjene Direktive dodatno otežavaju poziciju poduzetnika koji posluju u manje i srednje razvijenim sustavima te dovode u pitanje njihovu konkurentnost u poslovanju u zemljama razvijenog zapada. S druge strane, razvijene zemlje zapada bi se na taj način zaštitile od konkurencije iz drugih zemalja te bi se otvorio i prostor za njihovu ekspanziju.

Slična upozorenja dolaze i od Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje vodi Marko Pavić te je i njihov stav da to može imati nepovoljan učinak na ekonomsku situaciju i stvaranje radnih mjesta. Struka se slaže, a građevinar s početka priče napominje da je najveći problem zapravo u onome što tvrtke moraju davati državi.