Što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su se cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhale?

O svemu tome govorili su za HRT Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.

Mihaljinec Knežević je rekla kako na našoj obali izuzetno veliki postotak kupovanja nekretnina otpada na strane kupce.

“Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan”, govori Mihaljinec Knežević.

Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima na obali koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.

“Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu”, rekla je.

Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi, naglašava.

‘NE ČUDI ME!’ U istarskoj općini lani prodani najskuplji stambeni kvadrati u zemlji

Tržište prije i poslije COVID-a

“Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji, povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio”, govori Mihaljinec Knežević.

Papeš ističe kako je jasno da postojalo tržište prije i da postoji ono nakon COVID-a.

“Prije COVID-a udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto“, kaže Papeš.

Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.

PRAVI HIT Europljani se pomamili za nekretninama na hrvatskoj obali

Zadar apsolutno najskuplji

“Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako bi mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano 19,6, te Beograd s 19,4″, istaknuo je.

Mihaljinec Knežević je rekla kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.

“Ne vidimo drastični pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno“, govori.

Dodaje kako se potrošio fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena”, naglasila je.

“Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava“, ističe.

Kako regulirati prekomjerno ulaganje u nekretnine? Ekonomski analitičar: Ovo je jedini alat…

Država stoji sa strane i zadovoljno trlja ruke

Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi građane od dizanja cijena nekretnina.

Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku.

Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u hrvatskoj, Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života i blizina europskih destinacija.

“Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija“, naglašava.

Papeš govori kako je izrađena analiza. Uzet je u obzir prosječni stan u Rijeci od 50 kvadrata, koji se 2004. godine mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se taj stan stavio u najam, moglo se zaraditi još 112 tisuća eura“, rekao je za HRT.

DIVLJANJE CIJENA Evo što ljudi misle o sve skupljem najmu i porezu o nekretninama