Apelacijski sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota koja ih tereti za ratni zločin nad civilima tijekom akcije “Oluja”, čime su se stekli uvjeti za početak procesa koji bi, vjerojatno, mogao biti vođen u Beogradu u odsutnosti optuženih, a sugovornici Hine smatraju da to nije pametno rješenje.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine (TZRZ) optužilo je 31. ožujka pripadnike Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Vladimira Mikca (67) iz Ptuja, Zdenka Radulja (69) iz Osijeka, Željka Jelenića (69) iz Pule i Danijela Borovića (64) iz Varaždina da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada (prije Bosanski Novi). Smatra ih se odgovornim za kazneno djelo ratnog zločina u supočiniteljstvu.U tim je napadima identificirano 13 poginulih, od kojih šestero djece, te 24 ranjenih.

Odlukom Apelacijskog suda o potvrđivanju optužnice stekli su se uvjeti da pred Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu može biti zakazano suđenje optuženicima, suglasni su sugovornici Hine, ali u pogledu formalno-procesnih radnji ukazuju na to da suđenje u odsutnosti ne bi bilo dobro prihvaćeno ni u bilateralnim odnosima niti u međunarodnom kontekstu.

“Premda srbijansko pravosuđe ima institut suđenja u odsutnosti, ta se praksa svodi skoro na slučajeve presedana, tim prije jer sve zemlje u regiji, a ponajprije Hrvatska, BiH i Srbija, zakonom isključuju mogućnost izručenja svojih državljana, što u konkretnom slučaju znači da Hrvatska to svakako neće učiniti. Zagreb je već poslao poruku o nepriznavanju jurisdikcije Srbije u slučaju pilota”, kaže za Hinu odvjetnica u Fondu za humanitrarno pravo Marina Kljajić.

Ona je uvjerena da će, “ma koliko slučaj optužnice treba promatrati u ravni prava i kaznenih zakonika”, slučaj optužice protiv hrvatskih pilota biti sveden na razinu politike.

“Nažalost, ovo će biti samo još jedan kamen spoticanja u bilateralnim odnosima dviju država, iako postoje pravne razine da se, uz obostrani dobru volju, dođe do prihvatljivog pravnog rješenja”, kaže Kljajić.

Beogradski odvjetnik Vlastimir Janković naglašava da ne postoji propisani niti uvjetovani zakonski rokovi za zakazivanje sudskog procesa, obzirom na to da za kaznena djela ranog zločina u formalno-procesnom pogledu nema zastare.

Janković, međutim, podsjeća na ocjenu zagrebačkog kolege Ante Nobila, da bi Hrvatska mogla i trebala drukčije reagirati i da bi to pomoglo u rješavanju spornog slučaja optužnice protiv četvorice pilota.

“Nobilo je, ako se ne varam, ocijenio da će u Srbiji nekog suđenja svakako biti, a da bi za Hrvatsku najbolje bilo da bilateralno zatraži od Srbije preuzimanje tog postupka i da se taj slučaj završi pravomoćnom presudom”, rekao je Hini Janković.

Zagrebački odvjetnik Anto Nobilo je, komentirajući optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota, u lipnju rekao kako bi “u ovom slučaju trebalo zatražiti da se predmet ustupi Hrvatskoj, a onda da se ide u međudržavni sporazum, da se ide u ustupanje predmeta”.

“Ovako ćemo svako malo imati napetosti između dvije države”, rekao je Nobilo.

Obrazloženjem u optužnici navedeno je kako vrijeme proteklo od počinjenih kaznenih djela “daje dovoljno razloga za sumnju” da niti Hrvatska niti Bosna i Hercegovina neće pokrenuti kaznene postupke nakon što to do sada nisu učinile.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u lipnju je, reagirajući na tadašnje rješenje o potvrđivanju optužnice, odbacio utemeljenost srbijanskih optužbi protiv hrvatskih pilota.

Plenković je, odbacujući i srbijansku regionalnu jurisdikciju, rekao da je Hrvatska dogovorom htjela riješiti taj problem, ali su se sa srbijanske strane na to oglušile.

Komentirajući Plenkovićeve ocjene, srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, poručio je kako bi “da vlada Hrvatske nije već 17 godina odbijala suradnju s tužiteljstvom BiH u slučaju granatiranja izbjegličke kolone, Srbija možda mogla povjerovati da će Hrvatska, ipak, jednom suditi za zločine počinjene nad Srbima”.

Viši sud u Beogradu 3. lipnja rješenjem je potvrdio optužnicu, odvjetnici optuženih uložili su žalbe, ali ih je Odjel za ratne zločine Apelacijskog suda u Beogradu rješenjem od 11. kolovoza 2022. godine odbio kao neutemeljene.

U obrazloženju te odluke, objavljenom na službenoj internetskoj stranici Apelacijskog suda, navodi se kako je taj sud našao kako je “prvostupanjski sud pravilno zaključio da u konkretnom slučaju ima dovoljno dokaza da se osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva… podigne na razinu opravdane sumnje koja je neophodni uvjet za podizanje optužnice”.

Dalje se navodi da “dokazi prikupljeni u dosadašnjem tijeku postupka po svojoj kvaliteti daju osnova za zaključak da su okrivljeni opravdano sumnjivi za kazneno djelo koje je predmet optužbe”.

To je dovoljno “za zaključak o postojanju opravdane sumnje neophodne za iznošenje ove kaznenopravne stvari pred sud”, istaknuto je u obrazloženju.