ACI Club, vodeća tvrtka u domaćem nautičkom turizmu koja upravlja s 22 marine u Hrvatskoj, u želji da nakon posustajanja pandemije nautičare što prije vrati u domaće marine pripremila je niz mjera da bi se potakao ovaj segment hrvatskog turizma koji je sve do ove godine donosio desetinu ukupnog prihoda od turizma u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave ACI Kristijan Pavić, svjestan činjenice da će ovogodišnja nautička sezona po mnogočemu biti drugačija od dosadašnjih, Nacionalu je potvrdio da je ova tvrtka već sada čarter kompanije, koje najmom vezova za svoja plovila donose značajan prihod, do daljnjega oslobodila plaćanja naknade za korištenje uredskih i skladišnih poslovnih prostora, a čarter plovila su oslobodili plaćanja čarter naknade. „Omogućili smo i obročno plaćanje godišnjeg veza bez dodatnih naknada, kao i dodatne pogodnosti za klijente čarter kompanija u vidu besplatnih vezova u ACI marinama, čime smo im dali snažan marketinško-prodajni alat koji ih sigurno stavlja u bolju poziciju u odnosu na konkurentne čarter kompanije“, objasnio je Pavić.

Mjere koje su poduzete ne odnose se samo na čarter kompanije i njihova plovila, već su, kazao je Pavić, proširene i na vlasnike privatnih brodica i jahti čiji su brodovi na vezu u ACI-jevim marinama, pa su tako vlasnicima ponudili besplatne dnevne vezove u svojim marinama. Prema njegovim riječima, zakup mjesečnih vezova u ovom trenu nije u opasnosti od značajnijih gubitaka, jer će se, kaže, plovila koja se nalaze na suhom vezu zimi u slučaju dolaska vlasnika spuštati u more na mjesečne vezove jednako kao i prijašnjih godina. Interes takvih vlasnika plovila govori da u tom segmentu poslovanja ne bi trebalo biti većih gubitaka. „Što se pak tiče dnevnih vezova prioritet je potaknuti nautičare na intenzivniju plovidbu kako bi i naše tranzitne marine zaživjele u svom punom obimu te smo se stoga i odlučili na dva besplatna dnevna veza po marini za vlasnike plovila na godišnjem vezu tijekom lipnja, a nakon toga će vjerojatno uslijediti i dodatne ciljane akcije kako bismo privukli što veći broj nautičara u ACI marine, potaknuli plovidbe i time ostvarili veće prihode u nautičkom turizmu“, kaže Pavić.

Određene pogodnosti neće biti ograničene samo na njihove klijente, odnosno vlasnike plovila u ACI marinama, već ih namjeravaju proširiti na sve nautičare u Hrvatskoj, pa će svim nautičarima koji njihove marine posjete u lipnju osiguran popust na uslugu dnevnog veza u ACI marinama u iznosu od 30 posto. Daljnje pogodnosti ovisit će o razvoju nautičke sezone. „Time bismo vlasnike potaknuli ne samo na dolazak u Hrvatsku, već i na intenzivniju plovidbu, od čega će neposrednu korist imati i vlasnici plovila i gospodarstva destinacija u kojima su smještene ACI marine. Ova pogodnost odnosi se i na čarter plovila i za sada je ograničena na lipanj, a daljnje pogodnosti donosit ćemo na vrijeme tijekom sezone, ovisno o razvoju nautičke sezone“, protumačio je naš sugovornik.

‘Čim su nedavno popustile mjere, Slovenci, Austrijanci i Nijemci su iskoristili priliku i došli na svoja plovila. Kolege iz marina svakodnevno me izvještavaju o velikom interesu vlasnika plovila za dolaskom u Hrvatsku’

Pavić naglašava da Hrvatska svakako treba iskoristiti povoljnu epidemiološku situaciju, zbog čega smo, kako navodi, poželjna destinacija i prvi odabir inozemnih nautičara. Nedavno je, objasnio je Pavić, u pravo u tom smjeru i u cilju poticanja obnove nautičkog turizma, ukinuta mjera zabrane prelaska hrvatskih graničnih prijelaza za strane državljane i članove njihovih obitelji koji u domaćim marinama imaju svoja plovila. Vlasnici mogu nesmetano, bez obavezne samoizolacije ili karantene, prijeći granicu uz dokaz o vlasništvu nad plovilom i predočenje ugovora o zakupu veza ili pak potvrde da je plovilo na vezu u marini ili luci nautičkog turizma. Ta bi mjera, vjeruje Pavić, trebala motivirati vlasnike plovila da svojim dolaskom u Hrvatsku dobrim dijelom poguraju nautičku sezonu koja je pred vratima.

Tijekom godina Hrvatska je postala vodeća čarter destinacija s najvećom flotom čarter plovila na svijetu. Razvedena obala, razvijena lučka infrastruktura, gotovo idealna klima, bogata kulturno-povijesna baština, uređeno zakonodavstvo, povoljan geografsko-prometni položaj, kao i opća percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije za odmor visoko su nas pozicionirali na svjetskoj nautičkoj karti, objašnjava Pavić. Danas tome još valja pridodati i povoljnu epidemiološku situaciju, a u prilog Hrvatskoj ide i činjenica da je Jadransko more duboko uvučeno u europsko kopno, vrlo blizu nama najvažnijih emitivnih zemalja poput Austrije, Njemačke, Slovenije ili Mađarske. Pavić vjeruje da bi upravo dostupnost automobilom mogla biti presudna prilikom odabira destinacije za odmor ove sezone. „U svakom slučaju smatram da smo u maloj prednosti u odnosu na konkurentne zemlje, što zbog epidemiološke situacije, što zbog prometne dostupnosti, uzimajući u obzir i ostale privlačne faktore“, kazao je.

ACI je, tvrdi Pavić, od prvog dana pratio i usvojio sve mjere, preporuke i upute Nacionalnog stožera civilne zaštite, baš kao i lokalnih i regionalnih stožera te ostalih nadležnih institucija.

„Vrlo brzo smo osigurali dovoljne količine zaštitnih sredstava i opreme za sve naše zaposlenike, brzo smo organizirali rad tako da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi širenje zaraze. Dodatno, naši djelatnici aktivno su sudjelovali i dalje sudjeluju u izradi mjera normalizacije poslovanja u marinama u suradnji sa strukovnim udruženjem i nadležnim službama i institucijama“, kaže Pavić.

Prioritet Uprave ACI-ja je svakako zaštita zdravlja djelatnika, partnera i klijenata, zbog čega su poduzeli sve uobičajene mjere zaštite, a uvedena je i digitalizacija poslovanja.

„Nakon što je počelo ublažavanje epidemioloških mjera nastavili smo privremeno usporene radove na pripremama marina za nautičku sezonu te smo ovih dana ponovno pokrenuli poslovanje u punom opsegu“, kazao nam je Pavić i istaknuo koje je sve mjere ACI poduzeo kako bi kroz zaštitu i očuvanje poslovanja svojih klijenata – a osim vlasnika privatnih plovila tu su i čarter agencije koje vezove u ACI-jevim marinama koriste za smještaj svojih plovila – posredno zaštitili i vlastito poslovanje.

Svjestan da značajan dio prihoda stiže i od najma vezova čarter agencijama koje su stup hrvatskog nautičkog turizma, ACI je, kaže Pavić, poduzeo mjere kako bi svojim partnerima olakšao teret globalne krize uzrokovane pandemijom.

„Od prvog smo trenutka promišljali dugoročno u cilju očuvanja poslovanja svih naših partnera, a takvih je u ACI-ju gotovo dvjesto. Čim su se pojavile prve naznake epidemije, a naročito kada smo vidjeli ozbiljnost situacije u nama bliskim zemljama poput Italije, poduzeli smo prve korake koji su prvenstveno bili usmjereni na dugoročno održavanje stabilnosti i kontinuiteta poslovanja, zaštitu zdravlja zaposlenika te podršku našim poslovnim partnerima. Zbog toga smo odmah na početku donijeli odluku o snažnoj racionalizaciji svih troškova poslovanja te o setu mjera usmjerenih prema našim poslovnim partnerima. Naime, svjesni smo da samo zajedno možemo pružati kvalitetne usluge nautičkog turizma i da pomaganjem našim partnerima pomažemo i ACI-ju i ukupnom nautičkom turizmu u Hrvatskoj. Našim poslovnim partnerima smo direktno pomogli iznosom od najmanje 15 milijuna kuna, čime smo dugoročno osigurali kontinuitet poslovanja i zadržali visoku kvalitetu pružanja usluga u svim ACI marinama“, objasnio je Pavić.

Prema njegovim riječima, ACI ima zaključene ugovore o poslovnoj suradnji s 200-tinjak pravnih i fizičkih osoba koji obavljaju sporedne djelatnosti u njihovim marinama. Brojni ugostitelji, serviseri plovila, trgovci, čarter kompanije, rent-a-car agencije i ostale uslužne djelatnosti koje se naslanjaju na poslovanje marina i s njima su direktno povezane krizom su ozbiljno pogođene, jer im je bio zabranjen ili onemogućen rad, zbog čega im je znatno pao promet. „O njima smo posebno vodili računa i pomogli im, s obzirom na to da nam je važno zadržati kvalitetu njihove usluge i kada kriza prođe“, kazao je Pavić i dodao da ACI stalno prati razvoj situacije na tržištu te će ovisno o razvoju situacije prilagođavati i daljnje odluke.

Na posve konkretno pitanje što očekuje od ovogodišnje nautičke sezone i može li se uopće išta očekivati i planirati u ovoj još uvijek neizvjesnoj situaciji, Pavić nam je odgovorio vrlo optimističnim riječima.

„U ovom trenutku vjerujem da je najcrnji scenarij iza nas te s blagim optimizmom očekujemo nautičku sezonu koja sigurno neće biti niti približno kao prošlogodišnja, ali će biti dostatna da prebrodimo ovu krizu. S obzirom na to da je teško procjenjivati tijek razvoja pandemije, rano je govoriti i o očekivanim financijskim postotcima i rezultatima na kraju godine, jer oni neće ovisiti o nama, već prvenstveno o daljnjem razvoju epidemiološke situacije, ne samo u Hrvatskoj, već i u našim emitivnim zemljama. ACI će svakako nastojati izaći u susret našim klijentima s raznim, ranije spomenutim pogodnostima.“

Njegov je optimizam utemeljen na činjenici da su prvi nautičari i vlasnici plovila iskoristivši popuštanje rigoroznih mjera i postupno otvaranje granica dijela europskih, pa i nama susjednih zemalja, sredinom svibnja već počeli pristizati u ACI-jeve marine. „Riječ je mahom o Slovencima, Austrijancima i Nijemcima koji su iskoristili prvu priliku i došli na svoja plovila. Kolege iz marina svakodnevno me izvještavaju o velikom interesu vlasnika plovila za dolaskom u Hrvatsku te sam uvjeren da ćemo ubrzo imati pune marine nautičara, koji će se, koristeći naše pogodnosti, raspršiti po cijeloj obali. Naravno, nautička sezona uvelike ovisi i o čarter gostima. Informacije koje do mene stižu govore da čarter sezona nije izgubljena te da bi čarter tijekom lipnja trebao krenuti s poslovanjem“, uvjeren je Pavić.

Zanimalo nas je i kakvu ulogu u konkretnoj obnovi nautičkog turizma može odigrati država i očekuju li kakvu pomoć i s te strane.

„Hrvatska vlada u više navrata donijela je različite pakete pomoći gospodarstvu, ali zbog izrazite specifičnosti poslovanja i sezonalnosti većina marina kratkoročno nije mogla ispuniti definirane uvjete i dobiti pomoć. Kako vrijeme prolazi, tako i negativne posljedice krize sve više pogađaju marine te u narednom razdoblju svakako očekujemo pomoć Vlade kako bismo lakše prebrodili ovu krizu. Oslobađanje od plaćanja koncesijske naknade bi nam značajno pomoglo i tu mjeru bismo zaista pozdravili“, rekao je.

‘Kako vrijeme prolazi, tako i negativne posljedice krize sve više pogađaju marine i u narednom razdoblju svakako očekujemo pomoć Vlade kako bismo lakše prebrodili ovu krizu zbog koronavirusa’

Trajanje koncesija za ACI-jeve marine istječe 2030. godine, što znači da do tada treba iznaći rješenje za njihovo produženje. No Pavić je i tom segmentu poslovanja ACI-ja optimističan i naglašava kako se na rješenju toga problema intenzivno radi.

„Rok trajanja koncesija za 22 ACI marine se bliži kraju, odnosno ostalo nam je još 10 godina za amortizaciju preostale imovine. Nadamo se da će ti rokovi biti produženi kako bismo, nakon privremenog razdoblja stagnacije, mogli pokrenuti novi val investicija. Vjerujemo da ćemo s Vladom naći zajednički jezik i razumijevanje za naša traženja, jer bismo time osigurali dugoročnu sigurnost ACI-ju, marinama i nautičkom turizmu Hrvatske“, objasnio je naš sugovornik.

Rješenje pitanja koncesija svakako je jedno od udarnih na kojima će ACI intenzivno raditi u narednim godinama kako bi se osiguralo neometano poslovanje u idućim desetljećima. No gospodarska kriza izazvana pandemijom koronavirusa neminovno će usporiti još jedan vrlo važan segment ACI-jevog poslovanja, a to je ulaganje u kapitalne investicije koje su mu trebale pomoći da ojača svoju poziciju na tržištu u odnosu na konkurentske marine.

Okolnosti u kojima se našao cijeli svijet utjecale su na realizaciju već usvojenih planova u svim gospodarskim sektorima, pa tako i u nautičkom sektoru, a posljedice će neminovno osjetiti i ACI. Pavić ističe da su od 2020. godine imali velika očekivanja i planove, no svi će ti planovi za sada ostati na čekanju nekih boljih i sigurnijih vremena. Ipak, kapitalne investicije poput rekonstrukcije lukobrana u ACI marini Korčula ili kompletne rekonstrukcije elektroenergetske, vodovodne i hidrantske mjere u ACI marini Dubrovnik, kaže, neće se odgađati jer bi time u budućnosti doveli u pitanje sigurnost nautičara i djelatnika marine. U sve ostale planirane kapitalne investicije, koje između ostaloga uključuju i proširenja marina, a za koje je procijenjeno da neće isplatiti uložena sredstva do kraja 2030., odnosno do isteka koncesija, ACI neće ulaziti sve dok se ne riješi pitanje produžetka koncesije.