Potpredsjednik ukrajinske vlade Oleksij Reznikov razgovarao je u utorak u Vukovaru s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem o hrvatskim iskustvima u procesu mirne reintegracije, rekavši kako će neka od njih koristiti i u Ukrajini, iako će tamošnji model biti drugačiji.
“Zahvalan sam vašem županu što nas je primio jer smo danas čuli ne teoriju nego kako se u stvarnosti odvijao proces mirne reintegracije na ovom području. Neke od zaključaka smo zabilježili i sigurno ćemo ih koristiti u našem iskustvu u Ukrajini” iako će ukrajinski model biti drugačiji, kazao je Reznikov, koji je i ministar za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Ukrajine.
Ocijenio je kako je tijekom razgovora stekao zaključak kako je tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja glavni zadatak bio uspostava povjerenja, u čemu su važnu ulogu imali lokalni politički dužnosnici.
“Hrvatsko iskustvo kaže kako treba pripremati gradonačelnike i načelnike kako bi oni bili spremni za trenutak povratka. Kada je taj trenutak došao ovdje su u cilju povratka života i obnove već znali što treba raditi. I moj je zaključak takav, da je obnova svega onoga što je potrebno običnim ljudima preduvjet bilo kakvog povratka ljudi”, kazao je Oleksij Reznikov.
Naglasio je kako Ukrajina jako cijeni službeni stav Hrvatske koji govori o važnosti suvereniteta Ukrajine i njezinog teritorijalnog integriteta.
Njemu je hrvatski premijer Andrej Plenković prenio u ponedjeljak potporu Hrvatske teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i ponudio iskustva iz mirne reintegracije Podunavlja.
“Na sastanku je ponovno izražena spremnost Hrvatske da prenese Ukrajini svoja iskustva iz postupka mirne reintegracije, koji je uspješno okončan 15. siječnja 1998. potpunim povratkom hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Hrvatske”, kaže se u priopćenju iz vlade.
Hrvatski je šef vlade već u više navrata kazao kako je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini svojim iskustvima mirne reintegracije.
Reznikov je pojasnio kako u Ukrajini traju pregovori između tri grupe – Ukrajine, Ruske Federacije i OESS-a s ciljem postizanja onoga što je bilo predviđeno Minskim sporazumima.
“Nažalost, oni rokovi koji su se spominjali u Minskim sporazumima su davno istekli i moje je osobno uvjerenje da Minski sporazumi podliježu reviziji i modernizaciji, ali mogu biti modernizirani jedino uz pristanak lidera Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije”, rekao je.
Reznikov je napomenuo kako od 27. srpnja, prvi put u zadnji šest godina, više od dva mjeseca u Ukrajini traje razdoblje bez razmjene vatre.
“I to daje osjećaj smanjenja napetosti i mogućnosti za daljnji dijalog. Bilo je i nekoliko etapa oslobađanja zarobljenih osoba, na redu je otvaranje dvaju novih prijelaznih punktova. Na okupiranim područjima žive državljani Ukrajine koje smatramo zarobljenicima toga režima i oni moraju dobiti mogućnost prolaska na ukrajinski teritorij, dobiti mirovine i moći komunicirati s Ukrajinom”, kazao je.
Također je ocijenio kako s ruske strane postoji tendencija da se taj proces uspori.
Pregovori u Minsku ne održavaju se od ožujka, te se odvijaju online, a sada će se pojaviti novi problem s obzirom na stanje u Bjelorusiji.
“Na početku je to bilo povezano s koronom ali sada zbog situacije u Bjelorusiji sumnjam da će izaslanstvo Ukrajine ići u Minsk i zato planiramo nastaviti pregovore u vidu online konferencije. I dalje ćemo nastojati voditi pregovore i dobiti ovaj rat ali uz ukrajinske uvjete”, poručio je potpredsjednik ukrajinske vlade.
U Bjelorusiji od izbora u kolovozu traju prosvjedi. Na spornim predsjedničkim izborima 9. kolovoza dugogodišnji predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovno je odnio sigurnu pobjedu. Ali njegovi protivnici tvrde da su izbori bili namješteni kako bi dobio šesti mandat zaredom.
Božo Galić je rekao da su na sastanku zatvorenom za javnost sudjelovali i predstavnici lokalnih vlasti hrvatskog Podunavlja koji su sudjelovali u mirnoj reintegraciji kao i predstavnici tvrtki koje su sudjelovale u obnovi.
“Nadam se da će Ukrajina koristiti naša iskustva koja su ovdje spasila mnoge živote”, kazao je Galić.
Komentari