Potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb i Dubravka Brezak Stamać iz Društva hrvatskih književnika (DHK) – komentirali su u petak u emisiji ‘Dobro jutro Hrvatska’ na HTV-u prisvajanje hrvatske kulturne baštine te posebno nedavnog slučaja srpskog prisvajanja dubrovačke književnosti.

Mario Jareb je na početku gostovanja govorio o povijesti Matice hrvatske, koja sutra slavi 180 godina, a onda je komentirao položaj hrvatskog jezika u Jugoslaviji.

“Kad govorimo o tom jeziku, dolazimo do tog povijesnog spora koji nas progoni od 19. stoljeća i Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi. Je li tako? I zbog takvih ideja smo zapravo trebali ratovati za našu neovisnost devedesetih godina. Sad dolaze ova nova prisvajanja hrvatskih književnika u srpskom školskom programu i u zakonu o kulturnom nasljeđu”, rekao je voditelj emisije.

“Ja bih se prvo vratila na ovo malo prije, kad ste rekli da hrvatskog naroda ne bi bilo bez Matice hrvatske. To je ovako malo populistički, neće se Matica hrvatska uvrijediti”, rekla je voditelju Dubravka Brezak Stamać iz Hrvatskog društva književnika.

Poručila je da je sigurna da hrvatskog jezika nema bez pisaca koji su pisali. “Oni su čuvari jezika. A svi mi kao govornici taj jezik čuvamo”, rekla je i dodala da se politika često bavila jezikom i da je to nevolja.

Apelirala je na srpske pisce da dignu glas i kažu da je to posezanje za hrvatskim književnicima nepotrebno, jer više nikome ne treba dokazivati da su srpski i hrvatski jezik dva različita jezika.

Jareb je nastavio:” Riječ je o dubrovačkoj književnosti. Da se poslužim jednim izrazom, o takozvanoj ‘srpskoj Atini’, kako to vole neki tamo preko govoriti. Dubrovnik je uvijek bio i jest meta tih velikosrpskih prisezanja. I dubrovačka književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, s obzirom da u to doba Srbi imaju gusle, rakiju i prasetinu, nemaju ništa sličnoga što bi ih svrstalo među druge europske narode. Onda vole uzimati dubrovačku kulturu. Kad zatreba, onda prema tome idu tenkovima i topovima, vidjeli smo to u ratu. To im treba da se svrstaju u taj neki europski kulturni zemljovid”.