Graševina, kao najzastupljenija hrvatska vinska sorta, još je međunarodno nedovoljno prepoznata, pa treba dodatno raditi na njezinoj promociji, brendiranju i otkrivanju ciljanih izvoznih tržišta, istaknuto je u petak na međunarodnoj konferenciji o graševini “Go Grow” u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević kazao je kako je graševina strateška sorta, ne samo Podunavlja i Slavonije, nego i cijele Hrvatske, jer čini preko 40 posto vina koje se stavlja na hrvatsko tržište, 25 posto svih vinogradarskih površina i gotovo dvije trećine hrvatskog izvoza vina.

Kovačević vjeruje da je pred nama dobra, moguće opet rekordna turistička sezona te da će to biti dodatni generator potrošnje vina, gdje vidi i veliki prostor za graševinu.

HGK se zalaže da Hrvatska ima krovnu marketinšku organizaciju, koja bi se bavila primarno promocijom hrvatskih vina u inozemstvu, jer sve zemlje u okruženju imaju takve ustanove. “Mislimo da je sazrio trenutak, jer naši vinari pokazuju snažnu tendenciju razvoja, posebice u smjeru vrhunskih vina, i smatramo da ta vina treba kvalitetnije promovirati”, poručio je Kovačević.

Ravnateljica Hrvatske agencija ze poljoprivredu i hranu Darja Sokolić kazala je kako su na skupu nastojali okupiti domaće i strane inozemne stručnjake i novinare te distributere vina kako bi se tijekom obilaska slavonskih vinogorja upoznali s potencijalom graševine i toga područja.

Ističe kako graševina ima potencijal zbog proizvodnih količina te stoga što nije zahtjevna kod uzgoja u vinogradima, ali ju je potrebno dodatnim aktivnostima pozicionirati na međunarodnom tržištu.

Ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić kazala je kako graševina ima dovoljne proizvodne količine te odličan omjer cijene i kvalitete, zbog čega može biti zamašnjak u izvozu hrvatskih vina.

Vinski stručnjak Saša Špiranec ocijenio je kako graševina ima dobar izvozni potencijal, a da se u detektiranju ciljanih izvoznih tržišta trebamo fokusirati na zemlje koje su najveći potrošači, a udjeno najmanji proizvođači vina. To su zemlje Beneluksa, Njemačka, skandinavske zemlje, Velika Britanija i Švicarska.

No, trebalo bi za početak odabrati jednu ili dvije zemlje, jer hrvatski vinari nemaju dovoljno snage da bi istovremeno pokrili više tržišta, rekao je Špiranec.

U sklopu konferencije održano je i ocjenivanje više od 200 uzoraka graševine iz sedam zemalja.