Uz prezentaciju izvještaja o medijskom pluralizmu u Europskoj uniji za godine 2018. i 2019. potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova jučer je upozorila da sa zabrinutošću prate promjene medijskih zakona u Sloveniji. Pozvala je slovensku vladu da zakonske promjene ponovno pažljivo analizira i dodala da na području medija i medijskog vlasništva Slovenija ne bi smjela slijediti Mađarsku.

Vezano za Sloveniju podsjetila je i na napade političara na novinara Nacionala Blaža Zgagu, zbog čega se već obratila slovenskim vlastima i zatražila da prestanu napadati novinare.

Janšina krajnje desna vlada u lipnju je pripremila paket od četiri medijska zakona, s kojima će se značajno promijeniti medijska situacija u Sloveniji. Javni servis RTV Slovenija izgubio bi oko 14 milijuna eura godišnje, čime bi uz trenutni gubitak od osam milijuna eura, imala smanjene prihode za oko 22 milijuna eura godišnje. Generalni direktor RTV Slovenija Igor Kadunc već je upozorio da bi to značilo uništenje javnog servisa.

S druge strane Janšina vlada planira uvesti dodatnu naknadu u iznosu od 3,5 eura mjesečno za svako kućanstvo, koje koristi kabelske ili internet priključke, čime bi se u posebnom medijskom fondu sakupilo oko 25 milijuna eura godišnje. Kako bi za raspodjelu tog novca bio nadležan ministar kulture Vasko Simoniti postoji velika vjerojatnost da će veliki dio tog novca biti plasiran u stranačke medije u manjinskom vlasništvu premijera Janše i njegove Slovenske demokratske stranke, koje financiraju oligarsi povezani s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Nakon prosvjeda brojnih  slovenskih i europskih novinarskih udruženja Janšina vlada produžila je javnu raspravu sa prvotnih samo pet dana na dva mjeseca, ali,  prema iskustvu iz prijašnjih mandata Janšine vlade,  u rujnu vjerojatno neće biti nekih značajnih promjena u prijedlozima zakona.

Inače, prema izvještaju Europskog univezitetskog instituta o medijskom pluralizmu, kojeg je predstavila Jourova,  medijska situacija u Sloveniji gora je nego u Hrvatskoj. Izvještaj je analizirao medijski pluralizam na osnovi četiri parametara – osnovna zaštita, tržišna pluralnost, politička neovisnost i društveno uključivanje. Hrvatska po svim parametrima ima srednji rizik, osim na području tržišne pluralnosti, gdje je označen visoki rizik. Slovenija, pak,  ima prema dva parametra  srednji rizik,  ali visoki rizik ima prema parametrima tržišne pluranosti i  političke neovisnosti, što nije iznenađenje s obzirom na brojne političke pritiske na medije u Sloveniji.