Iskra Reić, viša potpredsjednica AstraZenece za Europu i Kanadu, gostovala je u Dnevniku HRT-a. Govorila je o tome zašto se ne poštuju rokovi i ne isporučuju količine cjepiva dogovorene s Europskom unijom, kao i o djelotvornosti cjepiva na nove mutacije virusa.

Rekla je kako nije točna informacija da će isporučiti polovinu dogovorene količine.

“Dali smo javno demanti tog novinskog napisa i jasno rekli da radimo s ciljem da isporučimo dozu koja je dogovorena ugovorom koji imamo s Europskom komisijom u drugom kvartalu ove godine. Točno je da smo objavili probleme i poteškoće u startu proizvodnje, pogotovo kod nekih partnera koji su trebali biti glavni u opskrbi europskih zemalja cjepivom AstraZenece i Sveučilišta u Oxfordu.

Isto tako važno je naglasiti da su ti problemi vezani za početak ili tzv. ‘setupiranje’ proizvodnog lanca.

Ne treba zaboraviti da smo u nekoliko mjeseci uspjeli setupirati globalni lanac koji obuhvaća 20 različitih partnera u 15 različitih država diljem svijeta i nažalost, s obzirom na to da se svi utrkujemo s vremenom, takoreći, problemi u inicijalnom početku proizvodnje koji su vezani za broj doza po seriji su izazvali problem”, kazala je Reić.

Formule i patenti

Dodala je kako je proizvodnja cjepiva kompleksan biološki proces.

“Potrebno je nekoliko mjeseci da stanice koje proizvode cjepivo narastu i podijele se, a nakon toga imate nekoliko tisuća kompleksnih parametara koje morate podesiti kako biste dobili maksimalnu količinu doza po litri supstance cjepiva, a isto tako kako bi svaka serija bila sukladna i dobra da prođe kontrolu kvalitete prije puštanja u promet”, rekla je Reić.

Komentirala je i zašto tvrtke koje su proizvele cjepiva, zbog globalnih izvanrednih okolnosti, ne podijele formule, patente s ostalim farmaceutskim kompanijama kako bi se ubrzala proizvodnja.

“Podjela samog tehnološkog procesa nije limitirajući faktor. Limitirajući faktor je kompleksnost procesa i vrijeme. Od trenutka kada napravite tehnološki transfer treba proći tri do šest mjeseci da ste sigurni u rad partnera, s kojim ste podijeliti patent ili napravili tehnološki transfer, da će cijeli proces proizvodnje biti apsolutno u skladu i konzistentan sa standardom i setupom procesa koji je napravljen.”

Učinkovitost cjepiva za starije od 65

Komentirala je i dvojbe vezane za učinkovitost AstraZenecina cjepiva za ljude starije od 65 godina.

“Ako pogledate danas podatke koje imamo, bilo da se radi o kliničkim studijama, bilo da se radi o podacima iz stvarnog života, tzv. ‘real world evidence’ podaci, vrlo je jasno da je cjepivo AstraZenece i Sveučilišta u Oxfordu vrlo učinkovito i sigurno bez obzira na životnu dob.

Jednako tako više podatka koji jasno dokazuju učinkovitost i sigurnost u populaciji starije životne dobi trebalo bi promijeniti i preporuke koje neke zemlje imaju. Jedna od tih zemalja je i Njemačka.

Sukladno novim podacima većina tih zemalja vjerojatno će vrlo skoro promijeniti svoje preporuke. Danas su to napravile Francuska i Belgija”, rekla je Reić.

Mutacije i novi sojevi

O učinkovitosti AstraZenece na nove mutacije pojasnila je kako se cjepivo pokazalo prilično učinkovito.

“Ono što se pokazalo je da iako sva cjepiva imaju nešto nižu učinkovitost na mutaciju iz Južne Afrike, ipak još uvijek imaju učinkovitost prema teškim oblicima i hospitalizacijama, što je na kraju dana najvažnije. Ne postoje još uvijek finalni podaci za mutaciju iz Brazila. Što se tiče novih generacija, AstraZeneca zajedno sa znanstvenicima iz Oxforda radi već na novoj generaciji cjepiva koja su napravljena na bazi viralnog vektora.

Ono što je dobra vijest je da se cjepiva koja su na bazi viralnog vektora mogu modificirati u laboratoriju tako da se već uzela modifikacija s obzirom na genetičku promjenu spike proteina na virusu i na tome se radi.”

Nova generacija cjepiva

Otkrila je kako bi nova generacija cjepiva trebala biti gotova do kraja godine.

Na kraju je novinar HRT-a upitao mogu li osobe koje su primile AstraZenecino cjepivo u drugom cijepljenju dobiti neko drugo koje počiva na glasničkoj RNK, poput cjepiva Moderne i Pfizera.

“Nažalost, još nema finalnih podataka koji bi nam dali za pravo da kažemo da ili ne. No kliničke studije su u tijeku, imamo kliničku studiju u Engleskoj koja je dizajnirana s AstraZenecinim i Pfizerovim cjepivom u jednoj i drugoj dozi.

Postoji niz hipoteza koje kažu da bi se u tom slučaju mogao ostvariti čak i jači odgovor, da bi to bio tzv. ‘boost’ i isto tako postoje neke hipoteze koje kažu da bi taj režim cjepiva, dvije različite vrste cjepiva dane u dvije doze bile potencijalno učinkovitije protiv novih mutacija virusa.

Kao što sam rekla, kliničke studije su u tijeku, pa moramo još malo pričekati do finalnog odgovora”, rekla je Reić za HRT.