U ponedjeljak je na sudu u londonskom okrugu Woolwich počelo suđenje za izručenje Juliana Assangea SAD-u, gdje ga čeka optužnica za navodnih 17 kaznenih djela prema Zakonu o špijuniranju i jedno kazneno djelo navodnog hakiranja, zbog čega mu prijeti do 175 godina zatvora. Ispred veleposlanstava Velike Britanije širom svijeta okupilo se više desetaka tisuća prosvjednika koji su tražili da Assange ne bude izručen SAD-u.

Veliki prosvjedi bili su i ispred zgrade suda, a prosvjednici su bili toliko glasni da su remetili prvi dan suđenja, na kojem je američka vlada iznijela svoje zakonske argumente za izručenje.

Osnivač WikiLeaksa, 48-godišnji Julian Assange, proglašen je “običnim kriminalcem” koji je omogućio masovno curenje povjerljivih informacija i time izvore i informatore doveo u opasnost od mučenja ili smrti, izjavio je odvjetnik James Lewis u ime vlade SAD-a, kako je prenio Evening Standard.

Optužen je za objavljivanje stotina tisuća vladinih dokumenata 2010. godine, uključujući tajne depeše iz Afganistana i Iraka koje su bile objavljene na internetu bez prethodne redakcije. Otvarajući slučaj Lewis je rekao je da je Assange “ugrozio” američke informatore te da se hakiranje informacija ne može opravdati time što je novinar.

“Gospodin Assange identificirao je doušnike i disidente u Iraku i Afganistanu koji su američkim i koalicijskim snagama pružali bitne informacije”, rekao je Lewis i dodao da je time opasnost za njih postala stvarna i neposredna.

“Ono što g. Assange nastoji obraniti slobodom govora nije objavljivanje tajnih dokumenata i materijala, već objavljivanje imena svojih izvora”, nastavio je Lewis te istaknuo da su pokretanje sudskog procesa protiv osnivača WikiLeaksa podržali i brojni mediji nakon što su informacije objavljene, ne odobravajući Assangeovu odluku da ne redigira objavu i tako ugrozi konkretne izvore.

„Optužbe za hakiranje s kojima je Assange suočen smatraju se zločinom i u Velikoj Britaniji i u SAD-u. Riječ je o uobičajenoj krivičnoj prijavi i svaka osoba – novinar ili bilo koji izvor koji hakira ili pokušava dobiti neovlašteni pristup sigurnim računalnim sustavima ili pomaže i prisiljava druge da to učine – krivi su za zlouporabu računalnih podataka”, rekao je odvjetnik vlade SAD-a i zaključio da “izvještavanje ili novinarstvo nisu izgovori za kriminal”.

Odvjetnik vlade SAD-a James Lewis na suđenju Julianu Assangeu rekao je da se radi o uobičajenoj krivičnoj prijavi te da izvještavanje ili novinarstvo ne mogu biti izgovori za kriminal

Assangeovi odvjetnici predstavili su prve dokaze u ponedjeljak poslije podne, a prvi dio suđenja trajat će cijeloga tjedna.

Julian Assange, koji je na platformi WikiLeaks u posljednjem desetljeću objavio mnoge informacije u javnom interesu, kao što su dokazi o ratnim zločinima američke vojske u Iraku i Afganistanu, špijuniranju svjetskih političkih lidera u Ujedinjenim narodima, zlostavljanju i mučenju pritvorenika u Guantanamu i mnogi drugi, postao je meta dugogodišnje kampanje ocrnjivanja najvećih svjetskih demokratskih država.

Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za mučenje i druga okrutna, neljudska ili ponižavajuća postupanja ili kažnjavanja Nils Melzer istražio je Assangeov slučaj te je o njemu prošle godine napisao:

„Naposljetku mi je svanulo da sam bio zaslijepljen propagandom i da je Assange bio sistematično ocrnjivan kako bi se skrenula pažnja sa zločina koje je razotkrio. Jednom kada ga se dehumaniziralo kroz izolaciju, ismijavanje i sramotu, upravo kao kod vještica koje smo palili na lomačama, bilo je lako lišiti ga njegovih najosnovnijih prava bez izazivanja zgražanja javnosti diljem svijeta. I tako se postavlja pravni presedan, kroz stražnja vrata naše samodopadnosti, koji u budućnosti može i hoće biti isto tako primijenjen na otkrića The Guardiana, New York Timesa i ABC Newsa.”

Zbog toga je grupa novinara s različitih kontinenata, među kojima je i novinar Nacionala Blaž Zgaga, pokrenula potpisivanje međunarodne izjave novinara za podršku Assangeu i protiv njegova izručenja SAD-u. Do jučer je izjavu potpisalo više od 1300 novinara iz 99 država svijeta. Među potpisnicima su i najveća imena svjetskog novinarstva, a potpisali su je i predstavnici Međunarodne federacije novinara, Europske federacije novinara i mnogih nacionalnih novinarskih organizacija i sindikata. U toj izjavi novinari traže odbacivanje optužbi protiv Assangea i njegovo puštanje na slobodu.

„Vrlo je rijetko da se novinari organiziraju oko neke stvari i prosvjeduju. Zapravo, veličina i širina te zajedničke izjave novinara mogla bi biti bez presedana“, rekla je glasnogovornica skupine, švicarska novinarka Serena Tinari.

Blaž Zgaga izjavio je da je slučaj Juliana Assangea jako važan jer u SAD-u i Velikoj Britaniji pravosuđe funkcionira na temelju presedana, a ovo je prvi put da je neki novinar u SAD-u optužen na temelju Zakona o špijuniranju iz 1917. godine, koji odvjetnicima na sudu onemogućuje pozivanje na javni interes. Posljedice mogućeg izručenja Assangea zato će biti vrlo negativne, ako ne i pogubne za novinarstvo u svijetu.

„Mnogi novinari okrenut će se samocenzuri jer će znati da će se pod anglosaksonskim presedanom suočiti s istom sudbinom ako objave dokaze o ratnim i drugim zločinima koje su počinile strane vojske zapadnih demokracija. S druge strane, to može ograničiti moguće slične pokušaje Saudijske Arabije, Kine, Rusije ili drugih autoritarnih režima da zatraže izručenje bilo kojeg europskog novinara koji će o njima kritički pisati. Sloboda govora zapravo je srž demokracije i za nju se vrijedi boriti do posljednjeg daha”, ustvrdio je Zgaga.

U međunarodnoj izjavi novinari su ukazali na teška i trajna kršenja ljudskih prava Juliana Assangea te su ukazali na krivce: „Držimo vlade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Ekvadora i Švedske odgovornima za kršenja ljudskih prava kojima je izložen Julian Assange.”

Reporteri bez granica su uz nastupe na tiskovnim konferencijama i prosvjedima u Londonu, posljednjih dana pokrenuli i peticiju koju je do jučer potpisalo više od 45.000 osoba. „Upotreba Zakona o špijunaži Trumpove administracije mogla bi dovesti do Assangeove osude i kazne do 175 godina zatvora. Time bi se stvorio opasan presedan za sve novinare koji objavljuju objavljene informacije od javnog interesa”, naveli su u peticiji.

„Vlasti u SAD-u moraju odustati od svih optužbi za špijunažu i drugih povezanih optužbi s kojima se Julian Assange suočava u zahtjevu za izručenje SAD-u, kako bi se omogućilo njegovo brzo puštanje na slobodu”, objavio je Amnesty International uoči ročišta za izručenje 24. veljače. Ako te optužbe ne budu odbačene, vlasti u Velikoj Britaniji moraju osigurati da Julian Assange ne bude izručen SAD-u gdje bi se suočio s realnim rizikom ozbiljnih kršenja ljudskih prava.

‘Zabrinjava široka i nejasna priroda djela koja su navedena u optužnici jer se mnoga od njih tiču aktivnosti koje su u srži istraživačkog novinarstva’, rekla je povjerenica Vijeća Europe Dunja Mijatović

 

“Bespoštedna borba američke vlade protiv Juliana Assangea zbog otkrivanja tajnih dokumenata koji uključuju moguće ratne zločine koje je počinila američka vojska, nije ništa doli sveobuhvatni napad na pravo na slobodu izražavanja”, rekao je Massimo Moratti, zamjenik Amnesty Internationala za Europu.

„Mogući zastrašujući učinak na novinare i ostale koji izlažu službenu nepravdu objavljivanjem informacija koje su im vjerodostojni izvori otkrili, mogao bi duboko narušiti pravo javnosti da zna što njihova vlada namjerava. Sve optužbe protiv Assangea za takve aktivnosti moraju se odbaciti. Julian Assange mogao bi se u SAD-u suočiti s uvjetima pritvora koji predstavljaju mučenje i drugo zlostavljanje, uključujući dugotrajno zatvaranje. Rizik od nepravednog suđenja vrlo je stvaran, s obzirom na ciljanu javnu kampanju protiv njega koju su američki dužnosnici pokrenuli na najvišim razinama, što je ozbiljno narušilo njegovo pravo da se smatra nedužnim“, poručili su iz Amnesty Internationala.

Utjecajni Odbor za zaštitu novinara (CPJ) iz New Yorka priopćio je u petak da Velika Britanija ne bi trebala izručiti osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea SAD-u, kako bi se suočio s optužbama za špijunažu.

Sud u Londonu otvorit će 24. veljače prvu fazu saslušanja o izručenju Assangea, koja bi trebala trajati tjedan dana, te će se usredotočiti na procjenu je li zahtjev za izručenje politički motiviran. Druga faza započet će 18. svibnja, prenosi Reuters te dodaje da ugovor o izručenju između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a ne dopušta izručenje u slučaju „političkih“ kaznenih djela.

„Izručenje Juliana Assangea SAD-u kako bi mu se sudilo za njegov pionirski rad s WikiLeaksom, značilo bi ozbiljan udar na prava koja potječu iz Prvog amandmana i na slobodu tiska. Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi odbiti taj zahtjev“, rekao je zamjenik izvršnog direktora CPJ-a Robert Mahoney.

„Korištenje drakonskih ovlasti Zakona o špijunaži protiv Assangea podriva novinarska prava i postavlja opasne presedane koji novinare i izdavače prikazuju kao kriminalce“, poručili su iz te utjecajne američke organizacije čije stavove često uvažavaju i američki sudovi.

Podršku Julianu Assangeu posljednjih dana pružila je i visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je izjavila: „Potencijalno izručenje Juliana Assangea može imati posljedice za ljudska prava koje nadilaze njegov pojedinačni slučaj. U optužnici se postavljaju važna pitanja zaštite osoba koje objavljuju tajne podatke u javnom interesu, uključujući i one koji otkrivaju kršenje ljudskih prava. Zabrinjava široka i nejasna priroda navoda protiv Juliana Assangea i djela koja su navedena u optužnici jer se mnoga od njih tiču aktivnosti koje su u srži istraživačkog novinarstva u Europi i šire. Slijedom toga, dopuštanje izručenja Juliana Assangea na toj osnovi imalo bi zastrašujući učinak na slobodu medija i moglo bi u konačnici ometati tisak u izvršavanju njegova zadatka dobavljača informacija i javnog čuvara u demokratskom društvu. S obzirom na implikacije na slobodu tiska i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja kojem bi Julian Assange bio izložen u Sjedinjenim Državama, moja procjena povjerenika za ljudska prava jest da ga se ne bi trebalo izručiti“, zaključila je visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović.