Potpisivanjem ugovora između Hrvatskog telekoma i United Medije kojim se za 13 mjeseci produljuju prava na prijenos sadržaja programa United Medije putem platforme MaxTV, samo je odgođen problem daljnje distribucije informativnog kanala N1 te se može očekivati da će idućeg ljeta pitanje prikazivanja programa u vlasništvu United Medije na najvećoj hrvatskoj platformi ponovno biti u središtu pozornosti domaće javnosti. No nakon isteka tih 13 mjeseci Hrvatski Telekom će u pregovorima imati jaki adut zbog kojeg bi se United Media, a samim time i informativni program N1, mogli naći u velikim problemima.

Naime, nekoliko dana prije nego što je potpisan novi ugovor između HT-a i United Medije, objavljeno je da je srpska Arena Sport, koja je u vlasništvu Telekoma Srbije, dobila prava na prikazivanje engleske nogometne Premierlige od sezone 2022./23. na području svih država bivše Jugoslavije. To znači da je United Media, odnosno njeni programi SportKlub, ostala bez prava na najbogatiju i najpopularniju svjetsku nogometnu ligu i to nakon što su u proteklih nekoliko mjeseci ostali i bez prava i na španjolsku nogometnu ligu. U programu SportKluba tako će od idućeg ljeta od pet najboljih europskih liga biti samo njemačka Bundesliga, dok će sve ostale lige biti prikazivane na programu Arena Sport. Za očekivati je da bi iduće ljeto Hrvatski Telekom baš činjenicu da United Media ostaje bez prava na najgledaniju svjetsku nogometnu ligu mogao iskoristiti u novim pregovorima oko obnove ugovora, odnosno da bi mogao ponuditi United Mediji puno manji iznos za prikazivanje njihovih programa na platformi MaxTV i to uz obrazloženje da njihovi kanali više nisu toliko atraktivni kao što su bili prilikom potpisivanja prethodnog ugovora.

U pozadini pregovora između United Medije i Hrvatskog Telekoma vodila se i borba za opstanak televizije N1 koja je često bila meta kritika premijera Andreja Plenkovića, a čiji je urednik Tihomir Ladišić upozoravao na političke pritiske koji dolaze iz vrha vlasti. PHOTO: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Samim time ponovno bi pod znak pitanja došlo i emitiranje informativnog programa N1 koji je cijelo vrijeme i u središtu prepucavanja između HT-a i United Medije i to prije svega zbog političkog pritiska koji se vrši na ovu televiziju kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. I dok se hrvatski premijer Andrej Plenković uglavnom odlučio na pasivnu ulogu u cijelom slučaju, pa tek tu i tamo uputi kritike na račun novinara televizije N1, neosporno je da hrvatski premijer istodobno prešutno odobrava način na koji se s televizijom N1 i njenim vlasnicima u Srbiji obračunava režim Aleksandra Vučića. To se vidi i iz činjenice da hrvatska vlada već neko vrijeme blokira promjenu Zakona električnim medijima koju su zatražili čelnici United Medije i televizije N1. Naime, oni traže da se promijeni zakonska odredba koja zabranjuje vertikalnu integraciju, sadržana u članku 61. postojećeg ZEM-a i članku 68. prijedloga novog Zakona. Kako tvrde iz United Medije, to je jedina takva isključiva odredba u ijednoj zemlji članici EU-a. Zabrana vertikalne integracije znači da se operaterima izričito zabranjuje da istovremeno budu i nakladnici, odnosno da proizvode i emitiraju program, a upravo to je slučaj s United Medijom koja je dio United Grupe, vlasnika mobilnog operatera Telemacha, nekada poznatog i pod brendom Tele2. Izostanak promjena tog zakona pokazuju da i Plenkoviću odgovara ovakva situacija te da je to jedan od razloga zašto mirno promatra ono što radi predsjednik Srbije.

Prošlog je tjedna objavljeno da će od ljeta 2022. godine prava na prijenos engleske lige imati Arena sport koja je ponudila deset puta više novca za paket koji trenutno ima United Media, odnosno Sportklub

A upravo je Vučićev režim državnim novcem omogućio Telekomu Srbije, odnosno Areni Sport da preplati prava na englesku Premierligu te da time počini ozbiljnu štetu United Mediji i u Hrvatskoj. Naime, i iz United Medije prošlog je tjedna poslano oštro priopćenje u kojem se optužuje Vučićev režim da je financijski pomogao Areni Sport u kupnji prava. U tom s priopćenju između ostalog i navodi: “Aleksandru Vučiću, koji se razotkrio kao glavni strateg kompanije Telekom Srbija i kao netko tko je sudjelovao u pregovorima oko kupovine prava za Premierligu na strani Telekoma Srbije, ovog puta se ne obraćamo kao predsjedniku Srbije već kao konkurentu na tržištu.”

Ako su optužbe iz United Medije barem približno točne, to bi značilo da se srpski predsjednik direktno umiješao i u odnose na hrvatskom tržištu te direktno utječe i na sudbinu jednog od rijetkih nezavisnih televizijskih informativnih programa u Hrvatskoj. A da su razmjeri tog utjecaja doista veliki pokazuje i činjenica da su iz United Medije priznali da su oni za prava na Premierligu ponudili golemih 35 milijuna eura, a to bi značilo da je Telekom Srbije ponudio veću cifru, a spominje se da bi njihova ponuda mogla biti i čak i do 100 milijuna eura po sezoni. Iako ne navode kolika je bila ponuda Telekoma Srbija, iz United Medije navode da će ova srpska tvrtka od iduće sezone plaćati 10 puta višu cijenu za prava nego što je to do sada plaćala United Media.

Iz United Medije napominju i da je to već sada stalna praksa Telekoma Srbije koji je nevjerojatnim ponudama povisio cijene prava na prijenos najboljih nogometnih liga. O kakvim je razmjerima riječ najbolje govore sljedeći podaci koje su iznijeli iz United Medije:

“Za TV prijenose talijanske nogometne lige čija je cijena ranije iznosila 5 milijuna eura godišnje, Telekom po novom ugovoru plaća 23 milijuna eura godišnje. Španjolsku nogometnu ligu koja je koštala 8,5 milijuna eura po sezoni, po novom ugovoru Telekom plaća 14 milijuna eura. Francusku nogometnu ligu čija su TV prava prijenosa godišnje iznosila 800.000 eura, Telekom sada plaća 6 milijuna eura po sezoni. Prijenose utakmica Lige prvaka čija je cijena ranije iznosila 18 milijuna eura godišnje, Telekom po novom ugovoru plaća 45 milijuna eura godišnje. Nogometnu ligu Srbije plaćaju osam milijuna eura, što je također dvostruko veći novčani iznos nego ranije. I tako još u mnogim sportovima i različitim ligama Telekom se odlučio za strategiju plaćanja višestruko većih cijena, sve do Premierlige za koju su ponudili 10 puta veći iznos od onog koji je ranije plaćala United Grupa.”

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek do sada nije reagirala na pozive čelnih ljudi United Medije da promijeni 61. članak Zakona o elektroničkim medijima. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Svi ovi navodi mogli bi predstavljati i prvorazredni politički problem za premijera Plenkovića i njegovu vladu jer ako se pokaže točnim da je Vučić državnim novcem financirao kupnju sportskih prava i za programe u Hrvatskoj, a sve s ciljem da se našteti poslovanju jedne od rijetkih tvrtki čiji mediji kritički govore o njegovoj vladavini, postavit će se pitanje zašto se u Hrvatskoj na to nije reagiralo i zašto se sve to promatra uz jednu vrstu prešutnog odobravanja. Odgovor vjerojatno leži i u činjenici da bi premijeru i njegovoj aktualnoj administraciji vjerojatno odgovaralo kada bi netko drugi preuzeo “odgovornost” za uklanjanje programa N1. Da je to vjerojatno i točno pokazalo se nekoliko puta tijekom pregovora između HT-a i United Medije oko emitiranja programa na platformi MaxTV. Naime, Nacional je već pisao kako su unutar same televizije N1 bili uvjereni da bi potencijalni nestanak ove televizije s platforme MaxTV bio rezultat prvorazrednog političkog pritiska Andreja Plenkovića i HDZ-ove vlade.

Kao jedan od dokaza poslužio je nedavno objavljeni znanstveni rad Marija Plenkovića, premijerova oca i professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu, posvećen medijskom praćenju rada Vlade kojoj je na čelu njegov sin Andrej. U tom radu, objavljenom u časopisu Media, Culture and Public Relations, u kojemu upravo on obnaša funkciju glavnog i odgovornog urednika, stariji Plenković analizira pisanje tiskanih medija o Vladi i izvodi zaključak da su neki od njih pristrani i negativni te “ne vode boljitku građana Hrvatske”. Potom se iznenada spominje upravo N1, kada se zaključuje da su “hrvatski novinski mediji sami po sebi dobri”, no i kako se pokazalo da uredničku politiku vode “male autorske skupine, koje negativnim strateškim medijskim sadržajima, uz aktivno simultano djelovanje na društvenim mrežama i kabelskim medijskim televizijskim portalima, mogu u javnosti stvarati percepcijski negativni dojam o radu i ugledu Vlade RH u javnostima”. Upravo se N1 apostrofira kao kanal na kojemu “male autorske skupine” djeluju simultano i “negativno strateški”. Uradak Plenkovićeva oca doživljen je kao najizravnija poruka vodstvu HT-a što mu je činiti u trenutku kada je došao red na obnovu ugovora o suradnji s United Medijom.

Upravo je i Andrej Plenković imao niz nervoznih reakcija prema novinarima i urednicima N1 televizije, pa je tako novinaru Hrvoju Krešiću u jednom trenutku čak priprijetio riječima: “Ovo ste sebi dopustili sada, ali više nećete.” Potom se u kampanju uključio i HDZ, objavom na svojim službenim stranicama. “Ono kad se novinar razotkrije da je u biti angažirani aktivist te si umišlja da je izabran na izborima i bahato, kao da je pripadnik oporbe, docira premijeru da može doći raditi kao student na N1 – producentsku kuću s adresom u Luksemburgu!” stajalo je, između ostalog, u HDZ-ovoj objavi na Facebooku. Znakovito je primijetiti da su HDZ-ovci dijelom preuzeli retoriku Aleksandra Vučića koji uporno naglašava podatak da producentska kuća ima sjedište u Luksemburgu i tako u javnosti stvara dojam da se u slučaju N1 radi o stranim plaćenicima, špijunima i slično.

Ostaje vidjeti hoće li se takva retorika vodećih hrvatskih političara nastaviti i nakon što je N1 barem za idućih 13 mjeseci riješio pitanje svog emitiranja u velikoj većini hrvatskih domova ili će se možda ponovno intenzivirati idućeg ljeta, kada će ponovno početi pregovori Hrvatskog Telekoma i United Medije.