S ciljem održive budućnosti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u srijedu je u Bukureštu potpisana Bukureštanska deklaracija za industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Deklaraciju su potpisale nacionalne sektorske organizacije, poslodavci i sindikati iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije u suradnji s europskim socijalnim partnerima, a u sklopu međunarodne konferencije koja se jučer i danas održava u Bukureštu i koja je dio istoimenog projekta “Osiguravanje održive budućnosti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi”.

Iz HGK napominju kako će prema Strategiji EU za tekstil i odjeću u idućih deset godina tvrtke morati uložiti resurse u primjenu novih tehnologija s naglaskom na digitalizaciju, inovativni tekstil, rješavanje problema mikroplastike i recikliranja, dajući tako doprinos digitalnoj i zelenoj tranziciji.

Istodobno, postoje dodatne prilike za rast kroz približavanje poslova u obližnje zemlje jer robne marke preispituju sigurnost svojih lanaca opskrbe.

“Kako bi se povećala produktivnost i profitabilnost ovih grana industrije, potrebna su sredstva iz fondova EU i na nacionalnoj razini jer će tranzicija na nove modele poslovanja predstavljati veliki financijski, a i organizacijski izazov za tvrtke”, kazala je Jagoda Divić iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, koja je uz HUP i Sindikat tekstila, obuće, kože i gume potpisnica deklaracije.

Dok slijedimo Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., kako je istaknula, treba voditi računa o tome da je hrvatska industrija raznovrsna, s različitim sektorima koji se suočavaju s različitim razvojnim izazovima. “Za transformaciju je potrebno zajedničko djelovanje svih”, poručila je Divić.

Divić je u sklopu panela na konferenciji komentirala i aktualno stanje digitalne transformacije u tim djelatnostima, napomenuvši da su odjevna i kožarsko-prerađivačka radno intenzivne industrije i nemoguće je dio operacija zamijeniti strojevima, dok je u tekstilnoj veća mogućnost primjene automatizacije i novih tehnologija koje uvjetuju profitabilnost i veću stopu izvoza vlastitog proizvoda.

Navela je i kako tekstilna industrija i njezini proizvodi imaju neosporivo veliku ulogu i u građevinskoj, medicinskoj, prometnoj i avioindustriji.

To su, kako je kazala, visoko sofisticirani proizvodi i usluge koje mogu konkurirati na globalnom nivou.

Također, digitalizacija se najviše uvodi u proizvodne procese koji zahtijevaju iznimnu preciznost, kao što su kontrola i automatsko krojenje, što tvrtke kožarsko-prerađivačke industrije u Hrvatskoj ili već imaju, ili planiraju uvesti.

Deklaracija obvezuje na suradnju s ciljem uspješne zelene i digitalne transformacije

Iz HGK navode kako se socijalni partneri kroz deklaraciju obvezuju na suradnju s ciljem uspješne zelene i digitalne transformacije, uz socijalno pravednu tranziciju koja kreira dostojanstvena radna mjesta za sve.

Istaknut je i rad s nadležnim tijelima u smislu odgovarajuće nadogradnje industrijskih strategija, i s obrazovnim institucijama kako bi se osigurala kvalificirana radna snaga za potrebe transformacije.

Robne marke i trgovci koji nabavljaju robu iz jugoistočne Europe trebaju pridonijeti transformaciji kroz odgovorne poslovne prakse. Deklaracijom se poziva i na socijalni dijalog, kao i na odgovarajuća financijska sredstva na razini EU za transformaciju ovih djelatnosti.

Iz HGK u priopćenju navode i kako ove industrije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zapošljavaju više od 400.000 radnika.