Objavljeno u Nacionalu br. 1024, 06. prosinac 2017.

Predsjednik Uprave revizorskog društva Baker Tilly Hrvatska koji se nalazi pod istragom zbog sumnje da je prikrivao pravo stanje u Agrokoru, pokušava se izvući iz neugodne situacije i traži od Hrvatske revizorske komore da zbog sukoba interesa i drugih propusta poništi revizorski nalaz revizorskog društva Pricewaterhouse Coopers

Odbor za javni nadzor revizije, neovisno i samostalno tijelo javnog nadzora nad Hrvatskom revizorskom komorom, revizorskim društvima, samostalnim revizorima i ovlaštenim revizorima, zatražilo je prije nekoliko dana od Hrvatske revizorske komore da žurno provede ciljani izvanredni nadzor nad revizijom Pricewaterhouse Coopersa u Agrokoru za 2016. Odbor za javni nadzor revizije provodi inspekcijski nadzor revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora putem Hrvatske revizorske komore, ovlaštenih vještaka ili nadležnih državnih tijela. Članovi Odbora su Anka Gospodinović, Andreja Hašček, Tomislav Jelinić, Hrvoje Markovinović i Danijela Stepić.

Njih u taj odbor imenuje Vlada, ali uglavnom su imenovani još tijekom 2015., dok je samo Danijela Stepić imenovana u proljeće 2016. Odbor je zatražio izvanredni nadzor revizije PwC-a za Agrokor na poticaj Olivija Discordije.

 Olivio Discordia, uz odbjeglog posrnulog tajkuna Ivicu Todorića jedan od ukupno dvanaest osumnjičenih u istrazi zbog lažiranja poslovnih izvještaja Agrokora, pokušava izvršiti protuudar i potkopati ključni temelj za istragu koja je već mjesecima u središtu pozornosti hrvatske javnosti.

Discordia je predsjednik Uprave revizorskog društva Baker Tilly Hrvatska, koje je godinama provodilo reviziju poslovanja Agrokora. Međutim, po svemu sudeći, nije je radilo zakonito, već je lažiralo i prikrivalo pravo stanje u poslovnim knjigama Agrokora, vjerojatno kako bi zadržalo unosno plaćeni poslovni aranžman. Zato se i Discordia našao pod istragom. Izvješće Pricewaterhouse Coopersa ključna je podloga za kazneni progon Todorića i njegovih suradnika, među kojima je i Discordia.

Međutim, Discordia se sada pokušava izvući iz te neugodne situacije i traži od Hrvatske revizorske komore da zbog sukoba interesa i drugih propusta poništi revizorski nalaz revizorskog društva Pricewaterhouse Coopers o poslovanju koncerna Agrokor. Ako bi se to dogodilo, to bi dodatno dramatično zakompliciralo aferu Agrokor, trajno kompromitiralo Vladina izvanrednog upravitelja Agrokora Antu Ramljaka i sasvim sigurno možda i nepovratno destabiliziralo Vladu.

Nacional posjeduje dopise koje je Discordia uputio Hrvatskoj revizorskoj komori i državnom odboru za javni nadzor revizije. Dopis otkriva na temelju čega Discordia teško optužuje Antu Ramljaka i revizorsku kuću Pricewaterhouse Coopers.

Discordia sumnjiči Ramljaka i revizore iz Pricewaterhouse Coopersa da su i oni prepravili podatke o poslovanju Agrokora iz 2015., jer se oni razlikuju od podataka koje je kao ovlašteni revizor potpisala tvrtka Baker Tilly Hrvatska.

U Discordijinom dopisu stoji: “Pricewaterhouse Coopers je 9. listopada 2017. izradio Izvješće ‘neovisnog’ revizora za društvo Agrokor za 2016. U svom izvješću nisu objavili da je reviziju financijskih izvještaja za 2015. obavilo drugo revizorsko društvo. Međutim, u financijskim izvještajima za 2016. koje je odobrio i potpisao Ante Ramljak, izvanredni povjerenik, iskazani su prepravljeni komparativni podaci za 2015. Prepravljeni podaci za 2015. različiti su od podataka koje smo mi revidirali za 2015.”

Discordia navodi da u bilješci 2.4 uz financijske izvještaje za 2016. – “Prepravljanje izvještaja prethodnog razdoblja” – nije navedeno tko je obavio prepravljanje podataka za 2015. radi ispravljanja pogrešaka koje su utvrđene. “Podaci iz navedene bilješke su veoma sofisticirane, kompleksne i metodološki vrlo složene prepravke za koje sumnjamo da ih je bila u stanju izraditi izvanredna uprava. Izražavamo opravdanu sumnju da je prepravke za 2015. u korist izvanrednog povjerenika obavilo društvo PwC”, piše Discordia.

Odbor za javni nadzor revizije čije članove imenuje Hrvatska vlada zatražio je prije nekoliko dana od Hrvatske revizorske komore da žurno provede nadzor nad revizijom PwC-a u Agrokoru

On tvrdi da je, prema revizorskim standardima, PwC morao potvrditi i revidirati prepravljena početna stanja, odnosno prepravljana stanja na dan 31. 12. 2015., kao preduvjet da bi mogao izraziti mišljenje o financijskim izvještajima za 2016. Discordia sumnja da je PwC reviziju obavio protivno članku 22. Zakona o reviziji, “jer je sudjelovao u izradi financijskih izvještaja za 2015., zbog čega postoje okolnosti koje dovode u sumnju njihovu neovisnost i nepristranost”.

Discordia u dopisu navodi da je to PwC izveo kako bi zaobišao svoj sukob interesa koji po njemu postoji za 2015., a odnosi se u toj godini na njihov angažman procjene vrijednosti Konzuma Sarajevo, koju su napravili za Agrokor.

Discordia nadalje piše: “PwC je s Agrokorom 2. 7. 2015. sklopio ugovor o procjeni vrijednosti Konzuma Sarajevo d.o.o. ‘Izvještaj o analizi interno generirane procjene vrijednosti’ izdali su 20. srpnja 2015. Vrijednost Konzuma Sarajevo procijenili su u rasponu od 210.500.00 do 277.000.000 eura, ovisno o metodama procjene. Na temelju obavljene procjene PwC-a, Agrokor d.d. kupio je Konzum Sarajevo od Konzuma Zagreb po cijeni od 248.793.467 eura, s ciljem spajanja i restrukturiranja Konzuma i Mercatora na području BiH i Srbije. Zbog takvog sukoba interesa u 2015. nisu naveli u svom revizorskom izvješću za 2016. da su revidirali ‘prepravljene’ podatke u financijskim izvještajima za 2015. koje je navodno ‘prepravio’ izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Time su pokušali izbjeći točku 290.172 IESBA 2015 Etičkog kodeksa za profesionalne računovođe koja zabranjuje pružanje usluga vrednovanja u istoj godini angažmana za reviziju. Indikativno, u prepravljenim podacima komparativnih podataka u financijskim izvještajima za 2015. u Bilješci 15. ‘Ulaganja u ovisna društva’, u revizorskom izvješću za Agrokor 2016. prepravili su sve stavke osim ulaganja u Konzum Sarajevo, što ponovo otvara opravdanu sumnju da je PwC prepravljao financijske izvještaje za 2015., a ne izvanredni povjerenik Ante Ramljak.”

Discordia traži da Hrvatska revizorska komora obavi nadzor nad revizijom PwC-a za Agrokor te u dopisu naglašava da “izvanredna uprava nema dovoljno financijskog i računovodstvenog znanja, a pogotovo u dijelu IFRS i IAS standarda, da bi to bila u stanju napraviti”. Zato traži da ispitaju Ramljaka i zaposlenike Agrokora i da se utvrdi je li PwC prepravljao podatke za 2015., a nudi i dokaze kojima će potkrijepiti navode iz svog podneska.

Discordia je taj dopis 6. studenoga uputio na ruke Zdenku Balenu, predsjedniku Hrvatske revizorske komore. Dan kasnije istu prijavu uputio je i Odboru za javni nadzor revizije. Andreja Hašček, predsjednica tog Odbora, 13. studenoga zatražila je od Hrvatske revizorske komore da bez odgode provede izvanredni ciljani nadzor revizorskog društva PwC. Taj je dopis 20. studenoga urudžbirala Hrvatska revizorska komora i vjerojatno dotad nezabilježenom brzinom, istog dana poslala dopis Pricewaterhouse Coopersu, u kojem je Zdenko Balen zatražio da se u najkraćem mogućem roku očituju o toj prijavi.

‘U izvještajima za 2016. koje je odobrio i potpisao Ante Ramljak iskazani su prepravljeni komparativni podaci za 2015. Prepravljeni podaci različiti su od podataka koje smo mi revidirali’, stoji u dopisu Discordije

Nacional je još početkom listopada, prije objave službenog revizorskog izvješća PwC-a, otkrio da su i revizori iz tvrtke Baker Tilly sumnjali u poslovne podatke Agrokora.

To otkriva kopija pisma u kojem se revizori iz tvrtke Baker Tilly obraćaju Upravi i dioničarima društva Konzum d.d. Pismo je datirano s 27. travnjem 2016., a potpisali su ga ovlašteni revizor Sanja Hrstić i Nevenka Dujić, član uprave.

Revizorsko mišljenje te kuće za poslovanje Konzuma u 2015. izdano je s rezervom. U poglavlju tog dokumenta koje nosi podnaslov “Osnova za mišljenje s rezervom”, stoji sljedeće:

“1. Kao što je navedeno u bilješci 14., uz financijske izvještaje Udjeli kod povezanih poduzetnika iznose 5.317,5 mil. kuna. Od navedenog iznosa za ulaganje u povezana društva Idea d.o.o. Beograd i Krka d.o.o. postoje naznake umanjenja vrijednosti kao što su kumulirani gubici i nelikvidnost. Društvo nije provelo provjeru njihove nadoknadivosti. Slijedom navedenog, nismo mogli primijeniti alternativne revizorske postupke u svrhu provjere nadoknadivosti navedenih ulaganja te procjene učinaka eventualnog umanjenja, ako ga ima, na dan 31. prosinca 2015.

2. Društvo je tijekom 2015. steklo 100 % udjela u društvu Kozmo d.o.o. i izvršilo je pripajanje (bilješka 14. uz financijske izvještaje). Naknadnim vrednovanjem Konzum d.d. je u poslovnim knjigama iskazao kao nematerijalnu imovinu brend Kozmo, u iznosu od 153,8 mil. kuna na temelju interne procjene. S obzirom na to da procjenu nije izradio neovisni procjenitelj, nismo se mogli uvjeriti u vrijednost navedenog brenda na dan 31. prosinca 2015.”

Drugim riječima, Todorić i suradnici onako odoka, otprilike, procijenili su da vrijednost brenda Kozmo iznosi 153,8 milijuna kuna. Revizori iz Baker Tillyja nisu baš bili uvjereni da to odgovara stvarnoj vrijednosti te robne marke.

Nacional je prvi u Hrvatskoj, tjednima prije pokretanja istrage u aferi Agrokor, upozorio na to da je revizorska kuća Baker Tilly u najmanju ruku suodgovorna za eskalaciju drame povezane s Agrokorom, i to jer je prikrila neke bitne činjenice vezane uz poslovanje Konzuma.

Naime, svrha revizije je da angažirani revizori daju mišljenje o istinitosti financijskih izvješća revidiranih kompanija i izjasne se naročito o pretpostavci neograničenosti poslovanja revidiranih kompanija. U slučaju Konzuma revizori to nisu učinili, a to vrijedi i za cijeli Agrokor. Time su propustili pravovremeno obavijestiti hrvatsku javnost o poslovnim problemima Konzuma.

Primjerice, bilanca Konzuma za 2015. otkriva da Konzum ima kapital i rezerve u iznosu od 2,58 milijardi kuna te kratkotrajnu imovinu od 3,25 milijarde kuna, što daje ukupno raspoloživa obrtna sredstva od 5,83 milijarde kuna. S druge strane, kratkoročne obveze Konzuma su 10,1 milijardi kuna. Ovakva struktura dugova i raspoloživih sredstava kod Konzuma pokazuje da mu nedostaje 4,1 milijarda kuna obrtnih sredstava, što sugerira da Konzum ne može nastaviti s radom, odnosno da nije primjerena pretpostavka vremenske neograničenosti poslovanja.

Međutim, revizori iz Baker Tillyja nisu u svom izvješću na to ukazali, već su o financijskim izvješćima Konzuma dali pozitivno mišljenje, a rezervu dali samo za ulaganja i vrijednost brenda Kozmo.

Ta poslovna situacija regulirana je Međunarodnim revizorskim standardom 570 – vremenska neograničenost poslovanja, čl. 21 – primjena pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja nije primjerena, već je revizor trebao izraziti negativno mišljenje.

Hrvatska revizorska komora dkoja bi trebala vršiti nadzor nad revizijom PwC-a u Agrokoru duboko je kompromitirana institucija koja snosi dio odgovornosti za stanje u Agrokoru

Pojednostavljeno govoreći, revizorska kuća Baker Tilly zbog nedostatka više od četiri milijarde kuna obrtnog kapitala, Konzumu je morala izraziti negativno revizorsko mišljenje, ali nije to učinila. Međutim, donekle se mogla razumjeti situacija revizora koji je, suočen s mogućnosti gubitka dobro plaćenog posla ako bi dao negativno mišljenje, zanemario taj standard. Ali se ne može razumjeti propust Hrvatske revizorske komore. Nadzornici Komore kontroliraju rad revizorskih tvrtki kako bi se spriječilo da pojedine kuće, zbog novca ili nemara, daju pozitivno mišljenje revidiranim kompanijama i tamo gdje tome nema mjesta. Kada nadzornici komore utvrde nepravilnosti u radu revizorskih društava, podnose se disciplinske prijave i ti postupci mogu završiti oduzimanjem dozvola za rad. Revizorski izvor Nacionala tvrdi da se disciplinske prijave podnose samo protiv malih revizorskih društava, a nikada protiv velikih, pogotovo ako su ona filijale velikih međunarodnih revizorskih društava.

Isti izvor navodi da se to događa zato što je izbornim sistemom kod biranja tijela Hrvatske revizorske komore omogućeno da velika revizorska društva imaju odlučujući utjecaj na izbor funkcionera komore. “Kroz to se postiže i odlučujući utjecaj pri izboru zaposlenika Komore, a posebno nadzornika Komore. Ti nadzornici jako dobro znaju tko ih je postavio na ta dobro plaćena radna mjesta i kome duguju zahvalnost. Mogla je tu ulogu imati i određena vrsta autocenzure, jer nominalno je nezamislivo da velike revizorske tvrtke ne bi znale obavljati reviziju te da ne bi pisale istinita izvješća o reviziji, a isto tako je sve donedavno bilo nezamislivo da velike tvrtke poput Agrokora ne bi poslovale dobro i zakonito. Sve to dovelo je do toga da revizori nisu dali negativno mišljenje o poslovanju Agrokorovih tvrtki i da nadzornice Komore nisu dale negativno mišljenje o radu revizorskih društava koja su revidirala ta financijska izvješća. Hrvatska revizorska komora to nije napravila i time je počinila strahovitu društvenu štetu, jer su loši poslovni postupci u Agrokorovim tvrtkama mogli biti zaustavljeni prije mnogo godina i društvena šteta time bi bila znatno umanjena”, naveo je izvor Nacionala iz revizorskih krugova.

Nacional je početkom listopada suočio Hrvatsku revizorsku komoru s nizom pitanja povezanih s opisanim situacijama. Pojednostavljeno govoreći, Hrvatska revizorska komora Nacionalu je odgovorila da je otkrila nepravilnosti u provođenju revizorskog nadzora Baker Tillyja u pojedinim tvrtkama iz koncerna Agrokor za 2013. Odgovori na druga postavljena pitanja uglavnom su davani zaobilazeći konkretne odgovore, općenito i obranaški, dijelom i nadmeno, isključujući bilo kakvu pomisao o samokritici ili mogućim pogreškama u postupanju Hrvatske revizorske komore. Zato i ne čudi što se upravo događa velika gospodarska drama zbog sunovrata Agrokora.

Međutim, sada se upravo osumnjičeni Discordia obratio Hrvatskoj revizorskoj komori, koja je promptno reagirala na njegov zahtjev, ali opet zanemarivši neke važne činjenice. Naime, sredinom listopada, kada su objavljeni službeni rezultati revizorskog izvješća PwC-a o Agrokoru, Baker Tilly International objavio je da je Baker Tilly Hrvatska d.o.o., njegova nezavisna tvrtka članica u Hrvatskoj, izašao iz globalne mreže 1. listopada ove godine. “Baker Tilly Hrvatska d.o.o., koja je na tržištu bila poznata kao Baker Tilly i prethodno pod imenom Baker Tilly Discordia, više nema ovlasti djelovati kao dio brenda Baker Tilly te se ne smije predstavljati kao član globalne mreže ili kao da je na bilo koji drugi način povezana s Baker Tillyjem”, stajalo je u službenom priopćenju Baker Tilly Internationala u kojem su se ogradili od lokalne revizorske kuće koja je potpisivala netočne Agrokorove izvještaje. To je dijelom napravljeno i kako bi se pokušali ograditi od financijske odgovornosti za prouzročenu štetu, jer im je jako dobro poznato da su u sličnim međunarodnim aferama, uz kompanije zahvaćene aferama, redom propadale i moćne revizorske kuće koje su godinama krivo revidirale te krizom zahvaćene klijente.

“Bivša tvrtka članica, koja je na tržištu u Hrvatskoj radila pod imenom Baker Tilly Hrvatska d.o.o., posebna je pravna osoba i sama je odgovorna za svoje djelovanje”, stoji pri kraju priopćenja, gdje se dodatno naglašava da Baker Tilly International ili bilo koja njegova tvrtka članica “nema više nikakvih poslovnih odnosa s Baker Tilly Hrvatska d.o.o., kao ni s njihovim partnerima, zaposlenicima ili povezanim tvrtkama”, stajalo je u priopćenju Baker Tilly Internationala. Unatoč tome, Discordia i dalje koristi ime Baker Tilly.