Usporavanje europske i globalne ekonomije svakako je jedan od većih rizika za prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, pogotovo industrijske proizvodnje i robnog izvoza. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa osvrnuo se za Dnevnik HRT-a na najavu korekcija mjera pomoći građanima.
Njemački izvoz u prvoj je polovini godine pao za 1,6, a uvoz je pao čak 6,2 posto. Oba ta podatka pokazuju slabost i domaće i inozemne potražnje te spori oporavak najvećeg europskog gospodarstva. S obzirom na to da izvoze oko 800 milijardi eura, a uvoze više od 660 milijardi, jasno je da će to imati utjecaja i na globalne velesile poput SAD-a i Kine, ali prije svega na europske zemlje, pa tako i Hrvatsku.
“Živimo u polariziranom svijetu. Njemačka, kao najveća zemlja EU-a nema najvećeg partnera u SAD-u nego u Kini. Razmjena između te dvije zemlje bila je 300 milijardi dolara. Svijet je polariziran, namećemo sankcije Kini – a ona uzvraća. Najprirodnije je da strada zemlja koja ima najviše industrije, a to je Njemačka”, kazao je Boris Podobnik za HRT.
Dodao je kako je njemački rast ranije bio baziran na jeftinim energentima iz Rusije, koje su zamijenili drugim dobavljačima, koji su skuplji. “Mi koji nemamo toliko razvijenu industriju manje smo stradali. Turizam u recesijskim vremenima uvijek manje strada. Ali ipak najosjetljivije su drvna industrija, elektro i strojarska industrija koja je partner automobilskoj industriji, a koja je u velikim problemima”, naglasio je.
Budući da je krizom pogođeno i građevinarstvo, Podobnik je rekao da vjerojatno možemo očekivati i povratak radnika iz tog sektora u Hrvatsku. Naveo je podatak da 10 posto njemačkog BDP-a dolazi iz građevine. “Kad gledate listu ‘GDP per capita’ u kupovnoj moći. Onda baš i nema neke velike razlike između mnogih zapadnoeuropskih zemalja i nas. Onda nije čudno da, kad nastupi recesija – da Hrvatska postane praktički dobra zemlja za povratak“, ustvrdio je Podobnik.
GOTOV ODMOR Plenković o novim projektima Vlade. Otkrio koliko će rasti mirovine
‘Mjere ne mogu trajati beskonačno’
Osvrnuo se i na najavu rezanja mjera pomoći građanima te komentirao kretanje cijena energenata unazad dvije i pol godine. “Cijena plina po MWh bila je u prosjeku oko 20 eura prije pandemije. Onda je odjednom skočila na oko 100-120 u vrijeme prvih mjera, a onda čak i na 350 eura. Sada je nešto ispod 40, ali je još uvijek 30-40ća – kad uzmete u obzir inflaciju”, rekao je.
Potvrdio je da privremene mjere ne mogu trajati beskonačno. Upitan kako izbjeći šok pri prelasku na tržišne uvjete, odgovorio je da je premijer naveo da će mjere biti ublažene, tako da će se raditi o duljem procesu koji može trajati par mjeseci, godinu dana, ili 10 godina.
“Kad pogledate cijenu plina, postoji neki plato. Ako je cijena bila veća od tog platoa, onda je država sufinancirala razliku. Ono što možete se očekivati je da se i taj plato poveća. Može se dogoditi da 100.000 poduzetnika neće biti uključeno u te mjere, nego samo njih 80.000 ili 50.000. A to je nešto što će vlada morati odlučiti”, rekao je Podobnik.
Naglasio je kako Vlada mora voditi računa o najsiromašnijim građanima, ali i obrtnicima i malim poduzetnicima.
Komentari