Koncepciju obrazovanja potrebno je promijeniti kako bi se djecu i mlade primjereno pripremilo za budućnost i kako ih se ne bi ostavilo na cjedilu, složili su u ponedjeljak sudionici panela koji su u Zagrebu organizirali Europski parlament i Montessori. 

“Trenutnim sustavom djeci ne prenosimo vještine koje će im trebati kad odrastu niti ih pripremamo za izazove veoma kompleksnog svijeta”, rekla je Leonor Diaz Alcantara, izvršna direktorica obrazovne ustanove Montessori Global Education.

“Kad bismo prestali razmišljati o obrazovanju na staromodan način i shvatili što ono zaista jest, mogli bismo stvoriti obrazovni sustav prilagođen budućnosti”, rekla je Diaz Alcantara na panelu “Obrazovanje izvan zidova učionice: Prema inkluzivnom, pravednom i kvalitetnom obrazovanju u Europskoj uniji”.

“Ne budemo li surađivali i ne uvidimo li da je to zajednički problem s kojim se suočavamo, ostavit ćemo našu djecu na cjedilu”, poručila je.

Allison Peacock, šefica britanskog profesionalnog tijela za učitelje i pomoćnike u nastavi Chartered College of Teaching, istaknula je da su učitelji ti koji “istinski” mijenjaju živote, a ne strojevi.

“Za mene, riječ je o tome kako da svakom djetetu omogućimo da istraži što je značajno za njega. Kako da nastavni program učinimo smislenim kako bi i učenje bilo smisleno”, dodala je Peacock.

Osvrnula se i na situaciju u Engleskoj, kazavši da tamo djeca nakon pandemije zanemaruju školu, koje se suočavaju s nedovoljnom prisutnošću učenika, teškoćama pri zadržavanju nastavnika i zapošljavanju novih.

“Ako imate obrazovni sustav koji je samo skup znanja koje ne treba ništa drugo nego prenijeti, a djeca jedino moraju biti poslušna.. onda smo samo zagrebali površinu. Moramo se pobrinuti za to da naša djeca, mladi ljudi, budu nadahnuti”, naglasila je Peacock.

‘Budite realni’

Nadja Matešić, predsjednica petrinjske udruge IKS, koja je prošle godine dobila nagradu Montessori Grupe za izraziti doprinos zajednici i pozitivnim promjenama u okruženju, kazala je da je prioritet pružanje prilika djeci i mladim ljudima.

“Kako bi se to moglo i možda trebalo dogoditi, jest zadržavanje motiviranih edukatora, svih vrsta edukatora i općenito ljudi motiviranih da pružaju podršku, pomoć i prilike. Definitivno (je potreban) zaokret koncepta”, dodala je.

Matešić je kazala da je jedan od najvećih problema u zajednicama poput Petrinje ili Slavonskog Broda nedostatak participativnog donošenja odluka i veliki jaz između lokalnih zajednica i politika na najvišim razinama.

“Imamo dobre politike koje podržavam, no nekad ih je nama u ovim mjestima nemoguće ostvariti. Moja poruka bi bila: ‘Budite realni’. Potrebno je više komunikacije, promjena percepcije toga što je obrazovanje te spajanje formalnog i neformalnog obrazovanja”, poručila je Matešić.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova socijalista i član Odbora za kulturu i obrazovanje Predrag Fred Matić rekao je da su Europskom parlamentu kultura i obrazovanje na visokoj razini, nazvavši obrazovanje “prapočetkom” bez kojeg “nam nema budućnosti ni napretka”.

“Kada se smanjuje proračun, prvo po nosu dobiju kultura i obrazovanje, to je klasika. Sad se trudimo i tražimo da nam povećaju proračun za obrazovanje, a u stvari u sebi molimo Boga da ostane onakav kakav jest jer je i takav bolji nego da se smanjuje”, pojasnio je Matić.