Europska komisija službeno je priznala SAD kao zemlju s dovoljnom zaštitom osobnih podataka Europljana, usvojivši takozvanu odluku o primjerenosti prema svom ključnom zakonu o privatnosti, Općoj uredbi o zaštiti podataka.

Dogovor, poznat kao EU-SAD Data Privacy Framework, otvara put unosnoj transatlantskoj razmjeni podataka nakon što je najviši sud EU-a 2020. poništio prethodni sporazum vlada o podacima, poznat kao Privacy Shield, zbog zabrinutosti da su američke obavještajne agencije imale previše manevarskog prostora da uhode osobne podatke Europljana .

Ulozi za uspjeh su visoki: prema Bijeloj kući, transatlantski tokovi podataka podupiru 7,1 trilijun dolara u gospodarskim aktivnostima, a tisuće tvrtki posluju na oba kontinenta.

“Danas poduzimamo važan korak kako bismo građanima pružili dokaz da su njihovi podaci sigurni, kako bismo produbili naše gospodarske veze između EU-a i SAD-a, a u isto vrijeme ponovno potvrdili naše zajedničke vrijednosti”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Odluka od ponedjeljka označava kraj dugotrajnih, složenih pregovora koji su stigli do Bijele kuće. Kako bi utro put dogovoru, predsjednik SAD-a Joe Biden u listopadu 2022. izdao je izvršnu naredbu da se američkim obavještajnim agencijama poput Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) ograniči pristup digitalnim informacijama Europljana i stvori bolja, neovisnija pozicija za Europljane.

Ministarstvo pravosuđa SAD-a objavilo je prošli tjedan da je finaliziralo svoju obvezu prema Izvršnoj uredbi. Novi sud za reviziju zaštite podataka omogućit će stanovnicima Europe da podnesu tužbe protiv američkih agencija ako smatraju da njihovi podaci nisu prikupljeni na “nužan” i “proporcionalan” način za nacionalnu sigurnost.

Sporazum, međutim, ne mora nužno prekinuti dugogodišnju dramu. Max Schrems, aktivist za zaštitu privatnosti koji je podnio tužbe koje su dovele do rušenja dva prethodna pakta o podacima, rekao je da će vjerojatno osporiti novi dogovor na sudu do kraja kolovoza. Očekuje da će njegova tužba stići na Europski sud pravde početkom 2024. godine.

Europski sud pravde poništio je dva prethodna sporazuma – Privacy Shield i sporazum iz 2000. pod nazivom Safe Harbor – zbog straha od  američkih obavještajnih agencija, koje su razotkrili Edward Snowden i drugi.
Schrems je rekao da novi sporazum ne daje Europljanima odgovarajuću zaštitu, čak ni uz promjene u američkoj politici podataka. “Trebale bi nam promjene u američkom zakonu o nadzoru da bi ovo funkcioniralo, a mi ih jednostavno nemamo”, rekao je Schrems. “Postoje čak i dijelovi koji su gori nego prije, pa na primjer, svrhe masovnog nadzora sada uključuju klimatske promjene i međunarodnu zdravstvenu krizu.”

Dužnosnici su, međutim, bili optimistični da će ovaj put posao izdržati sudsku kontrolu.

“Ovaj novi okvir je bitno drugačiji od EU-SAD Privacy Shielda”, rekao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders u ponedjeljak. “Prilikom odlučivanja trebaju li i u kojoj mjeri američke obavještajne agencije pristupiti podacima, od njih će se tražiti da uravnoteže iste čimbenike kao one koje zahtijeva sudska praksa Suda pravde EU-a.”

Tehnološke tvrtke uvelike su pozdravile dogovor, posebice Meta, koja se nada da će podaci Europljana i dalje teći do svojih američkih poslužitelja nakon što je irski regulator privatnosti u svibnju poništio svoje posljednje pravno sredstvo da to učini putem standardnih ugovornih klauzula.

“Pozdravljamo novi okvir za zaštitu privatnosti podataka, koji će zaštititi robu [i] usluge na koje se oslanjaju ljudi i tvrtke s obje strane Atlantika”, rekao je Nick Clegg, predsjednik Mete za globalna pitanja.

Američka tvrtka prethodno je upozorila da će morati ugasiti usluge poput Facebooka i Instagrama u Europi, ako se novi sporazum o prijenosu podataka ne postigne prije sredine listopada. Meta se trenutno bori protiv odluke irskog regulatora podataka na sudu u Irskoj.
Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB), paneuropska mreža nadzornika privatnosti, rekao je da je novi sporazum pokazao “znatna poboljšanja” u usporedbi s prethodnim paktovima, ali još uvijek nema neke zaštitne mjere. Europski parlament usprotivio se novom paktu, tvrdeći da još uvijek dopušta masovno prikupljanje osobnih podataka i uključuje nedovoljnu zaštitu privatnosti Europljana.

Većina zemalja EU-a također je prošlog tjedna dala službenu potporu,  24 članice glasale su za, a tri su bile suzdržane, prema zapisniku o glasovanju, javlja POLITICO.