Koliko vam je puta netko rekao: “Smiri se”? Kada bi to bilo tako jednostavno, ne bi lijekovi za smirenje bili jedni od najprodavanijih farmaceutskih proizvoda

Svakodnevni stres, prebrzi tempo života, bezbroj informacija od kojih nas većina samo opterećuje i stvara nered u glavi, savršen su recept za nemir i anksioznost. No, to ne znači da treba odmah posezati za lijekovima. Postoje načini da sami sebe smirimo. I djeluju. Ipak, kako bismo se doveli u stanje u kojem nas nije lako izbaciti iz tračnica, trebamo poraditi na sebi, a rad na sebi proces je koji traje.

Stoga, za početak udahnite duboko, oboružajte se strpljenjem i budite odlučni u tome da u sebi stvorite ono mirno mjesto na koje ćete otići svaki puta kada osjetite potrebu. Mjesto na kojem ćete odmoriti, napuniti baterije i što je najvažnije – smiriti se. To ćete postići uz ovih nekoliko koraka.

Naučite izbjeći zamku

Najveći nemir stvaramo si kada žalimo za prošlošću, brinemo se oko budućnosti i pretjeran strahujemo. Stalno vraćanje na propuštene prilike ili pogreške koje smo napravili, vrlo lako prelazi u lošu mentalnu naviku pa čak i ovisnost. Pretjerana briga, pak kompulzivno je, nezdravo razmišljanje koje nam daje iluziju da stvari imamo pod kontrolom, no je li zaista tako. Kronični stres, umor pa čak i anksiozni napadaji jedino su što proizlazi iz stalne brige i straha.

Stvar je u tome da sami dozvoljavamo umu da odluta u prošlost ili da kreira razno razne scenarije za budućnost. Isto tako, mi smo ti koji ga u tome možemo zaustaviti. Treba naučiti preuzeti kontrolu nad mislima, fokus prebaciti na nešto drugo i usredotočiti se na sadašnji trenutak. On je jedini koji postoji i jedini na koji imamo utjecaj.

To se postiže osvješćivanjem mentalnih obrazaca, drugim riječima – sami sebe bismo trebali uhvatiti u trenutku u kojem kreće taj koloplet negativnih misli, zaustaviti ga, dozvati pameti ono na čemu smo zahvalni i usredotočiti se na ono što upravo radimo – peremo suđe, hodamo, gledamo film, razgovaramo s ukućanima…

Smanjite vlastita očekivanja

Prije svega, treba razlikovati nadanja od očekivanja. Nadati se smijemo, štoviše poželjno je, maštati također, no nabijati si preveliki pritisak – to nikako. Glavna razlika između nadanja i očekivanja je ta da uz očekivanje ide i iluzija kontrole. Kada nešto očekujete, na to računate. Kada se nečemu nadate, to je izvan vašeg dosega, ali izaziva u vama lijep osjećaj.

Želite li stvoriti mir u sebi, prestanite očekivati išta ​​od svijeta, od ljudi. Očekivanja su obrambeni mehanizam kojim se branimo od tjeskobe koju izaziva neizvjesnost. Stoga nadajte se, sanjarite, ali ne očekujte. Ishod će biti isti, a vi ćete bit neopterećeni i mirni.

Oslobodite se perfekcionizma

Savršenstvo zvuči kao nešto što je pozitivno, no je li zaista? Prije svega – ne postoji i svatko tko ga želi u bilo kojem segmentu života dosegnuti, sam sebe sabotira. Perfekcionizam je nevidljiv okov koji nas drži na mjestu i čini da se uvijek osjećamo nedovoljno dobrima. Postavljamo si nerealne ciljeve i nerealna očekivanja (evo ih opet), odgađamo stvari, gomilamo zadatke i postajemo sve nervozniji i nesretniji.

Nastojte se osloboditi perfekcionizma i potrebe da se uvijek dokazujete. Dobri ste upravo takvi kakvi jeste. Kada prihvatite sebe ta će potreba za perfekcionizmom nestati. Nastojte biti bolji, no ne težite tome da budete uvijek najbolji. Nemoguće je. I nije zdravo.

Dozirajte društvene mreže

Želite li mir, ugasite barem na dva sata dnevno društvene mreže, “skinite” se s interneta. Ako je moguće, produljite taj dvosatni period na dva dana. Ova vrsta detoksa itekako nam je potrebna za postizanje psihičkog mira. Nismo ni svjesni količine informacija kojoj smo izloženi u virtualnom svijetu. Sve to naš mozak procesuira. Pomozimo mu na način da mu osiguramo prijeko potreban odmor.

Umjesto da skrolate, lajkate, komentirate, snimate, postate, dopisujete se, hodajte, gledajte u nebo, u stablo, u jezero, rijeku, ptice, gledajte drugim ljudima u oči, pričajte s njima, smijte se, grlite se. Zaboravljamo koliko nam je potreban organski svijet, fizički kontakt s drugima da bi imali osjećaj da pripadamo. Otuđenje stvara nemir, osjećaj pripadnosti vraća nam mir.

Njegujte odnose s drugima, odnos prema sebi, upoznajte svoje mentalne obrasce, detektirajte mjesta na kojima možete upasti u zamke, duboko dišite, meditirajte, krećite se i filtrirajte informacije koje ćete servirati svome mozgu. Zaslužuje samo najbolje. Uz ovih nekoliko koraka stvorit ćete u sebi sigurnu oazu, postići mir.