Da bi Hrvatska riješila pitanje zadržavanja radnika mora razmisliti o dodatnom smanjenju poreznog opterećenja na rad, odnosno smanjenju poreza na dohodak.

Vlada je u Sabor prošli tjedan poslala izmjene Zakona o radu, zastupnici još nisu ni započeli raspravu o njima, a iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) već najavljuju da nisu odustali od svojih zahtjeva da se pravila koja reguliraju odnose između radnika i poslodavca dodatno fleksibiliziraju, piše Novi list.

Iz Vlade su rekli kako žele u hrvatsko zakonodavstvo ugraditi europske direktive te ispoštovati najavljene promjene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kako ne bi ugrozili dobivanje novca za oporavak, ali da će naknadno izraditi potpuno novi zakon.

Poslodavci su krenuli novim putem kao i načinom razmišljanja. Pa tako po prvi puta ne misle da bi olakšavanje davanja otkaza trebalo biti dio te fleksibilizacije, jer su za svih ranijih rasprava o ZOR-u upravo to isticali kao jednu od najvažnijih stvari koja će omogućiti poslodavcima da lakše otpuste loše i nezainteresirane radnike, a zaposle one dobre koje bi onda mogli bolje i platiti.

Tako u HUP-u smatraju da dio rješenja za zadržavanje radnika mora biti i dodatno smanjenje poreznog opterećenja na rad, odnosno smanjenje poreza na dohodak.

Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca rekla je kako se poslodavci svakodnevno susreću s velikim problemom nedostatka radne snage s obzirom na iseljavanje mladih, radno aktivnih te negativnu demografsku situaciju koja negativno utječe na tržište rada.
“Mladi iseljavaju u zemlje koje imaju puno fleksibilnije radno zakonodavstvo, te da Vlada u sadašnjim izmjenama i dalje nije pustila na volju radnicima i poslodavcima da se slobodno dogovaraju oko rada od kuće ili rada na daljinu, a da mladi ljudi danas očekuju potpuno drukčije donose”, komentirala je Weber.

Na novinarsko pitanje o odlasku mladih u inozemstvo zbog veće plaće odgovorila je bi domaći poslodavci radnicima dali veće plaće, ali da je to jako teško uz sadašnje porezno opterećenje te da zbog tog razloga poslodavci traže smanjenje poreza na plaće.

“Prosječno opterećenje rada od 42 posto praktički onemogućava bilo kakvo značajnije dizanje plaće koje mi apsolutno želimo. Već smo predložili povećanje osobnog neoporezivog odbitka s četiri na pet tisuća kuna te smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, što bi utjecalo na povećanje plaća radnika s najmanjim plaćama”, objasnila je Weber.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra kako Hrvatska nije zrela za bilo kakvu fleksibilizaciju. “Zakon o radu radnicima pruža barem nekakve oblike zaštite koje bi im u budućnosti trebalo jamčiti kroz kolektivno pregovaranje. A kako je pokrivenost kolektivnim ugovorima u Hrvatskoj ispod 50 posto, jasno je da nas čeka još puno posla. Europske direktive govore o tome da bi pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima trebala biti barem 80 posto”, rekao je Sever.