U Bruxellesu se danas održava posljednji ovogodišnji sastanak Europskog vijeća, ali i prvi summit Europske unije i Saveza država jugoistočne Azije. Vijeće je fokusirano na rat u Ukrajini, ali još više na gospodarstvo. 

Iako su detalji važnih energetskih pitanja možda pretehnički za Vijeće, teme cijena, ali i opskrbe plinom ipak bi mogle dominirati, javlja HRT.

– Pitanje energetike i ruskog rata u Ukrajini sigurno su dvije dominantne teme. Lideri će raspravljati o stanju u Ukrajini nakon ovih posljednjih masovnih uništavanja ukrajinske energetske infrastrukture te kako zapravo adekvatno na to odgovoriti, odnosno pomoći toj zemlji, povećati pomoć – i humanitarnu, i financijsku, ali i vojnu, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa za HTV-ove Vijesti.

Na stolu je i paket od 18 milijardi eura makroekonomske pomoći za Ukrajinu za 2023. godinu, a nezaobilazna tema su i sankcije Rusiji. Pripreme za deveti paket sankcija već su dosta daleko uznapredovale, a još uvijek se, kako saznajemo, lome koplja oko zabrane uvoza umjetnih gnojiva iz Rusije te koliko će to i kako utjecati na proizvodnju hrane u Europskoj uniji.

Što se energetike tiče, cijene energenata, sveobuhvatna reforma tržišta električne energije i s tim povezane visoke cijene plina te kako ih ograničiti teme su o kojima će biti govora i kojima se razgovara već neko vrijeme. O tome su lideri vrlo iscrpno razgovarali na prošlom summitu u listopadu, zbog čega mnogi smatraju da lideri danas neće ulaziti u tehničke detalje, već da će to ostaviti ministrima energetike, koji će o tome razgovarati već u ponedjeljak na Energetskom vijeću.

Međutim, jedan široki politički dijalog oko cjelokupne energetske situacije i razlike u stajalištima koje postoje između država sjeverne i zapadne Europe i onih na jugu i istoku sasvim će sigurno dominirati. O tome je govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

– Naravno da je naš cilj, kao i većine zemalja Unije, da se ta cijena limitira. Ono što je bilo predloženo od strane Komisije po većini zemalja i po našem mišljenju bilo je previsoko. Mislim da je jako važno koju poruku tržištima i špekulacijama upućujemo, i trebamo ići prema tom nekakvom rasponu od 150 do 180. Ako se može niže, još bolje, rekao je Plenković.