Parne lokomotive na našim prostorima intenzivno su se koristile do 1960-ih godina, kad se u promet počinju uvoditi električne i dizelske lokomotive. U usporedbi s novim vozilima parne lokomotive postale su neekonomične, jer se tek oko deset posto energije proizvedene u njima pretvaralo u koristan rad. Početak ukidanja parne vuče u Hrvatskoj najavljen je 1976. godine kad je iz zagrebačke ložionice ispraćena posljednja parna lokomotiva.

Doba parnih lokomotiva u Hrvatskoj započelo je izgradnjom prvih željezničkih pruga 1860-ih godina, a prva parnjača prošla je novoizgrađenom prugom između Kotoribe i Macinca u Međimurju, a dvije godine poslije prvi vlak prošao je prugom Zidani Most – Zagreb – Sisak. Parne lokomotive proizvodile su se u Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj, a od 1937. godine počinje proizvodnja u Slavonskom Brodu u ondašnjoj Prvoj jugoslavenskoj tvornici lokomotiva i mostova, današnjem Holdingu Đuro Đaković. Do povlačenja iz prometa hrvatskim prugama prometovalo je 64 serija parnih lokomotiva.

Nakon više od sto godina prometovanja posljednja parna lokomotiva u Hrvatskoj, oznake JŽ 51-144., svečano je umirovljena 23. rujna 1988. u Pakracu. Ona je prometovala do 20. srpnja iste godine na pruzi između Pleternice i Našica.