Saborski zastupnik i međunarodni tajnik Mosta Zvonimir Troskot govori o situaciji u stranci nakon parlamentarnih izbora i razlaza Mosta i bračnog para Raspudić te nakon što je u Saboru izglasano povjerenje novoj vladi HDZ-a i DP-a

Zvonimira Troskota, četrdesetogodišnjeg saborskog zastupnika i međunarodnog tajnika Mosta, intervjuirali smo nedugo nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Sabora i neposredno prije leta u Madrid, kamo je otputovao na predizborni skup europskih konzervativaca u organizaciji španjolske desničarske stranke VOX, uoči europskih izbora. Bio je jedan od govornika na panelu posvećenom novom europskom paktu o migracijama. Posebno je govorio o migrantima koji prolaze kroz 7. izbornu jedinicu, koju predstavlja u Saboru. Kako je naglasio u razgovoru za Nacional, ona je najranjivija jer je na migrantskoj balkanskoj ruti. Ta izborna jedinica počinje u Kutini, a preko Obrovca ide do Paga, ali i do riječkog prstena s mjestima Viškovo, Matulji i Kastav. „Razgovarao sam s ljudima iz brojnih zemalja diljem Europe. Ponudio sam i neka rješenja, a novi europski sporazum o migrantima nama nije prihvatljiv“, naglasio je u razgovoru za Nacional.

Još kao student stekao je praktično međunarodno iskustvo. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dobio je stipendije pa je studirao u Singapuru, Argentini i Švicarskoj. U ispostavi Sveučilišta Georgetown u Grčkoj 2006. godine stekao je certifikat iz međunarodne ekonomije, političkih znanosti i međunarodnih odnosa, a 2008., nakon studiranja na Sveučilištu u švicarskoj Lausannei, dobio je i certifikat iz financijskog menadžmenta i inženjerstva Švicarskog financijskog instituta. Kratko je radio u Hrvatskom Telekomu, a zatim je pet godina bio interni revizor. Sljedećih pet godina bio je stručni suradnik i interni revizor u PriceWaterhouseCoopersu, a zatim i financijski menadžer u podružnici farmaceutske kompanije Sandoz u Zagrebu. Zvonimir Troskot aktivno se bavio i nogometom. Bio je i golman juniorske reprezentacije Hrvatske, a za vrijeme studija u Singapuru bilo mu je ponuđeno da igra i za singapursku nogometnu reprezentaciju.

NACIONAL: Koliko će štete Mostu nanijeti činjenica da je stranku napustio bračni par Raspudić? Nino Raspudić figurirao je kao kandidat za novog predsjednika stranke, a Marija Selak Raspudić bila je nominirana za nositeljicu izborne liste za Europski parlament. Što se dramatično dogodilo?

Koliko god da mi je na osobnoj razini bilo žao što su nas napustili bračni par Raspudić, toliko je taj politički rastanak za mene i stranku iz današnje perspektive završena priča. Koji su stvarni razlozi, morat ćete pitati bračni par Raspudić jer je to bila njihova odluka koju smo kao stranka prihvatili. Pred nama su izbori za EU parlament i javnost je mogla vidjeti da smo i nakon parlamentarnih izbora opet bili najkonkretnija i najinovativnija stranka s konkretnim prijedlozima i inicijativama. I sada možemo najaviti novu inicijativu s kojom krećemo vrlo brzo. Ne mogu otkrivati detalje, ali javnost će prepoznati Most kao stranku koja unatoč problemima koje je imala i koje nije krila javnosti i dalje sigurno plovi prema našim zacrtanim ciljevima. Nedavno je naš zastupnik Ante Kujundžić, citirajući Vladimira Šeksa, najbolje definirao našu stranku rekavši u Saboru: „Most je kao žeravica: kad misliš da će se ugasiti, on se upali i raspali“. I to je istina, a nove inicijative i ljudi poput Ante Kujundžića i Petre Mandić, ali i brojnih drugih koji će sada dobiti priliku, garancija su da će vrlo skoro naša žeravica postati plamen koji će dati novu nadu i optimizam koji su Hrvatskoj prijeko potrebni.

‘Želimo referendum da građani odluče da manjinski zastupnici ne mogu ne mogu odlučivati o vladi i proračunu jer su takvi sporazumi podloga za trgovačke koalicije koje većina glasača Hrvatske ne želi’

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović uputio je poziv premijeru Andreju Plenković da izađe s njim na predstojeće predsjedničke izbore. Hoće li premijer Plenković prihvatiti taj izazov?

Javnost je više umorna od odnosa premijera i predsjednika države. Na ovim se izborima pokazalo da su njih dvojica najveći gubitnici. Hrvatska se treba riješiti tog diskursa koji simbolizira predsjednik Milanović, a ništa bolji nije ni predsjednik Vlade Andrej Plenković. Zašto je predsjednik Milanović najveći gubitnik? Prije svega zato što nije išao do kraja u ove parlamentarne izbore sa svojim prijedlogom kandidature za premijera. Za to je trebao podnijeti ostavku na predsjedničku dužnost. Ako je već krenuo u tom smjeru, onda je trebao ići do kraja. Drugo, nije bio nepristran i ušao je u utrku preko svoje bivše stranke i preko programa koji je ta stranka predstavila. Rezultat toga je da je SDP osvojio samo jedan zastupnički mandat više nego na prošlim izborima. Ono što je imao na umu, a to je ponovno podizanje svoje bivše stranke, nije mu se ostvarilo. S druge strane, Plenković je s HDZ-om dobio pet zastupnička mandata manje nego na prošlim izborima iako je neprincipijelnom političkom trgovinom s Domovinskim pokretom i dijelom zastupnika manjina sada postao premijer. Ako je Plenković govorio da on neće sudjelovati u Vladi s „ucjenjivačima“ „bolesnicima“ i „izrodima“, kako je nazivao Domovinski pokret u kampanji, on danas baš bez tih „ucjenjivača“ i „izroda“ ne bi mogao biti premijer.

NACIONAL: Kako ocjenjujete sastav nove vlade s ministrima iz redova Domovinskog pokreta, dvojicom kineziologa, odvjetnikom i jednim teologom?

Ništa se neće promijeniti, a HDZ je svojim programom Vlade „progutao“ Domovinski pokret. U taj program nisu stavljene one točke koje su obećavali svojim biračima. Zbog nekog razloga je Domovinski pokret odustao od istrage vezane za covid-19 i deratifikaciju Istanbulske konvencije, a problem rješavanja migrantske krize će im biti onemogućen je će taj posao pokrivati Ministarstvo unutarnjih poslova. Što se tiče demografije, tu je Most bio opet najkonkretniji sa svojim politikama koje smo sustavno obradili i predstavili u našem programu. Konkretno taj dio je pokrila Petra Mandić, vrlo pametna i sposobna žena koja je do u detalje razradila politike koje bi Most već sutra mogao implementirati. Petra Mandić je veliki dijamant koji će sigurno zasjati u bliskoj budućnosti.

NACIONAL: Kako komentirate prekršeno obećanje Domovinskog pokreta da neće ući u koaliciju s HDZ-om?

Domovinski pokret je obećavao da neće ići u koaliciju s HDZ-om i pritom su bili vrlo oštri u svojoj retorici. Čak je njihov predsjednik Ivan Penava podnio DORH-u kaznenu prijavu protiv Plenkovića. Oni će morati sada objašnjavati svojim biračima zašto su ušli u koaliciju i zašto su odustali od svojih programskih i predizbornih obećanja koja nisu ušla u program Vlade. Most je ostao vjeran svojim obećanjima, nismo izdali svoje birače i čak smo bili konstruktivni u prijedlogu parlamentarne većine u kojoj je Ivan Penava kao predsjednik Domovinskog pokreta trebao postati predsjednik Sabora i aktivno raditi na izglasavanju antikorupcijskih zakona i smjenjivanju Ivana Turudića s pozicije glavnog državnog odvjetnika.

NACIONAL: Je li vas iznenadila odluka Marija Radića, glavnog pregovarača Domovinskog pokreta s HDZ-om, da ne sjedne u ministarski stolac i postane jedan od potpredsjednika Vlade?

Ono na što je Most upozoravao i ukazivao tijekom cijelog prošlog mandata, to se i ostvarilo. Hrvatska je kao posljedica pregovora nažalost postala „Drugo plinarsko društvo d.o.o.“ s obzirom na to da je Domovinski pokret tražio resore energetike i poljoprivrede koji su ključni za strateško pozicioniranje Pave Vujnovca i njegovih kompanija, a vladajuća struktura je na to pristala. Vidjeli smo koliko su u ovim kriznim vremenima ključne grane energetika i proizvodnja hrane. Ovo će biti dodatno osnaživanje Pave Vujnovca koji u svojim rukama drži više od 10 posto hrvatskog BDP-a. Moram priznati da sam iznenađen njihovom transparentnošću jer se ovdje ništa više ne krije, ovdje se igra vrlo otvorenih karata i zbog toga očekujemo da će u financijskim izvještajima kompanija koje vodi Vujnovac doći i do povećanja i prometa i do povećanja dobiti, a onda i do povećanja udjela Vujnovčevih kompanija u hrvatskom BDP-u.

‘Koliko god da mi je na osobnoj razini bilo žao što nas je napustio bračni par Raspudić, toliko je taj politički rastanak za mene i stranku iz današnje perspektive završena priča’, kaže Zvonimir Troskot Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: Kakav će biti njegov utjecaj na politiku nove vlade?

Ogroman, ali tu treba biti pošten i reći da bi se s takvim gospodarskim postavkama morala suočiti bilo koja vlada Republike Hrvatske.

NACIONAL: Je li Domovinskom pokretu izbacivanje SDSS-a i Milorada Pupovca iz vladajuće koalicije pokriće, neka vrsta smokvina lista, da biračima opravda ulazak u koaliciju s HDZ-om?

Most nije išao s takvom politikom, nego smo dali konkretan prijedlog kako riješiti nešto što više od desetljeća mori ustavnopravne stručnjake, a to je pravo osmero zastupnika manjina da odlučuju o formiranju vlade i proračunu. Vidjeli ste da su baš ti zastupnici manjina omogućili Domovinskom pokretu da uđe u koaliciju s HDZ-om kako bi u Saboru osigurali većinu zastupničkih ruku. Jedini u Europi imamo takav model i nitko drugi. Predložili smo da se taj problem riješi referendumom na kojem bi građani odlučili da manjinski zastupnici ne mogu odlučivati o vladi i proračunu jer su takvi sporazumi podloga za trgovačke koalicije koje većina glasača Hrvatske ne želi.

NACIONAL: Zašto inzistirate na referendumu? Postoji mogućnost da se to riješi i dvotrećinskom većinom zastupničkih glasova u Saboru.

Na to sigurno ne bi pristao HDZ, a referendum je puno bolje rješenje jer bi se onda i građani izjasnili, pa bi on odmah vrijedio. Tako bi se mogao zaobići i Ustavni sud koji bi eventualno to mogao priječiti.

NACIONAL: Može li se zaobići Ustavni sud?

Može kao što je bio slučaj oko referenduma u slučaju pandemije covida-19, gdje bi se mijenjao članak Ustava, a s tim se složio i predsjednik Milanović. Kada bi došlo do referenduma, Ustavni sud s tim ne bi imao ništa. To bi bila ustavna intervencija direktnom voljom naroda. To je i korektno, i još jedna stvar, ovo nije problem koji vidi samo Most.

‘Zašto je predsjednik Milanović najveći gubitnik? Zato što nije išao do kraja u ove izbore sa svojim prijedlogom kandidature za premijera. Za to je trebao podnijeti ostavku na predsjedničku dužnost’

NACIONAL: Nije li taj prijedlog Mosta inicijalno bio i prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića s kojim je bio krenuo u izbornu kampanju za drugi predsjednički mandat?

Nije to bio samo prijedlog bivšeg predsjednika Josipovića, nego i prijedlog radne skupine u kojoj je bio ustavni stručnjak Mosta Robert Podolnjak. To je bila radna skupina u kojoj su se gotovo svi suglasili s prijedlogom tzv. Brijunskog ustava. Predstavnicima manjina koji u Saboru više ne bi odlučivali o vladi i proračunu, nadomjestilo bi se pravom suspenzivnog veta za sve zakone koji bi se ticali prava nacionalnih manjina. Tako bi se ostvario i puni smisao zastupanja prava nacionalnih manjina u Saboru. Nadgledali bi sve zakone u kojima bi se moglo dogoditi da se reduciraju njihova manjinska prava. Most je predložio jednu ozbiljnu inicijativu za koju ustavnopravni stručnjaci nemaju odgovor jer su upravo oni ozbiljno radili na prijedlogu. Javio se samo Branko Smerdel, ali je kasnije i on odustao jer je bio jedan od inicijatora „Brijunskog ustava“.

NACIONAL: Zašto je europski sporazum o migrantima Mostu neprihvatljiv?

Prema tom novom sporazumu, migranti bi se alocirali po ključevima koji nikome nisu jasni. Posebno zbog toga što nije jasna ni politika azila jer je neujednačena. Danska ima nultu stopu tolerancije prema migrantima i oni su počeli vraćati migrante koji ne zadovoljavaju uvjete njihova tržišta rada u njihove matične zemlje u kojima više nema rata ni sukoba. Ukazao sam na činjenicu da je prošle godine 60.000 migranata prešlo hrvatsku granicu i zatražilo azil, a potom otišlo u sjeverne europske zemlje. Te zemlje vraćaju te ljude u zemlje u kojima su primarno registrirani, pa tako i u Hrvatsku. Ti migranti u pravilu ne žele ostati u Hrvatskoj nego žele otići u bogatije zemlje zapadne i sjeverne Europe. Ne žele ostati ni u ulaznim zemljama poput Grčke i Bugarske. Postoji i Dublinski protokol prema kojem bismo morali plaćati 20.000 eura po migrantu ako ne želimo te migrante. To je za Hrvatsku neprihvatljivo iz nekoliko razloga.

‘Prošle godine je 60.000 migranata prešlo hrvatsku granicu i zatražilo azil, a potom otišlo na sjever Europe. Te zemlje vraćaju te ljude u zemlje u kojima su primarno registrirani, pa tako i u Hrvatsku’

NACIONAL: Koji su to razlozi?

Prvi je egzistencijalni. Hrvatska je mala zemlja koja prema zadnjem popisu stanovništva ima manje od četiri milijuna ljudi. U ovom trenutku već imamo preko dvjesto tisuća stranih radnika. Uz dodatne migrantske pritiske pogotovo na temelju ovih novih europskih sporazuma, Hrvatskoj prijeti rizik opstanka kao naroda. Drugi je financijski. Ekonomski smo jako ranjiva zemlja jer smo ovisni o turizmu i fondovima Europske unije koje bismo morali investirati u ekonomski i demografski razvoj Hrvatske. Novcem koji dobivamo od Europske unije ne možemo plaćati troškove penala Europi zbog eventualnog neprihvaćanja migranata jer tim novcem moramo kao najranjivija zemlja Europske unije investirati u razvoj našeg društva. Samo prošle godine azil je u Hrvatskoj zatražilo preko 60.000 ljudi. Za te ljude bi Hrvatska sukladno sporazumu morala platiti 1,2 milijarde eura. To je trošak 12 borbenih zrakoplova Rafalea ili gotovo tri Pelješka mosta. Ne možemo snositi ekonomske i demografske posljedice krivih migrantskih politika na razini Europe.

I zadnji razlog je vrijednosni. Zajednički vrijednosti okvir Europske unije ne počiva na lijevima idejama, nego na kršćanstvu. Mislimo li integrirati one koji su došli iz drugih kultura, moramo pred njih staviti jasne vrijednosti koje moraju prihvatiti. A to su kršćanske vrijednosti. Tu me iznenadio poznati britanski ateist Richard Dawkins koji je nedavno potvrdio ovo što ovdje govorim, a to je da su europske vrijednosti kršćanske.